Gregori Tosi, bivši pomoćnik u američkom Kongresu i advokat iz prestonice SAD, u autorskom tekstu za Vašington tajms objasnio je zašto je termin genocid zloupotrebljen u slučaju rezolucije o Srebrenici.
Njegov tekst prenosimo u celosti.
Novopredložena rezolucija Ujedinjenih nacija koju zastupaju Nemačka, Ruanda i Bosna i Hercegovina ima za cilj da odredi 11. jul kao Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. Nacrt rezolucije, bez obzira na svoje proklamovane namere, pogrešno tumači reč "genocid", koja ima vrlo specifično značenje i ugrožava krhku stabilnost Bosne i Hercegovine.
Balkan, posebno Bosna i Hercegovina, napravio je velike korake ka miru i pomirenju. Svaka rezolucija Ujedinjenih nacija treba da podrži ove napore umesto da rizikuje njihovo rasplamsavanje. Jednostrani način na koji su Nemačka i drugi predstavili svoju rezoluciju, kojom se izbegavaju uspostavljeni protokoli UN, izaziva zabrinutost u vezi sa transparentnošću i validnošću procesa koji je predviđen za glasanje u Generalnoj skupštini sledećeg meseca.
Fokus rezolucije na označavanju masakra u Srebrenici kao genocida naglašava složenost istorijskih narativa u regionu. I to stručnjaci za ovu temu to uzimaju u obzir.
Efraim Zurof, naučnik koji se bavi proučavanjem genocida, istoričar holokausta i glavni lovac na naciste Centra Simon Vizental, upozorio je na potencijalne posledice brzopletog nazivanja incidenta u Srebrenici genocidom. U nedavnom tekstu, Zurof je napisao: "Predstojeća rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UNGA) o zvaničnom priznanju masakra u Srebrenici kao genocida je […] opterećena potencijalnim zamkama koje bi mogle da pogoršaju tenzije, a ne da podstaknu pomirenje."
Foto: printskrin jutjub Visegrad24
Jehuda Bauer, vodeći autoritet za pitanja holokausta i genocida na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalimu, ponavlja ovo mišljenje, navodeći: "Srebrenica se ne može smatrati tipičnim slučajem genocida."
Usredsređenost rezolucije na Srebrenicu ne uspeva da obuhvati punu istoriju rata u BiH. Previđanjem šireg konteksta i složenosti sukoba, rizikuje se da umanji patnju svih uključenih zajednica.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UNGA) tradicionalno priznaje genocid tek kada nacije postignu konsenzus, koji u ovom slučaju nije postignut. Označavanje genocida ima ogromnu težinu, zahteva temeljno razmatranje i skoro jednoglasan dogovor. "Proglasiti Srebrenicu genocidom", kako Zurof kaže, "ne samo da predstavlja prekid tradicije, već može i umanjiti značaj termina".
U stvari, zvanične definicije genocida ne odgovaraju činjenicama ovog slučaja. Pogibija u Srebrenici bila je tragična, ali se nije uznela na nivo genocida.
Štaviše, čini se da postoji rizik da nacrt rezolucije ne oda počast svim žrtvama rata u BiH. Isključivo naglašavajući događaje u Srebrenici, rezolucija podriva suštinske principe Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan sukob u Bosni i Hercegovini i potvrđen jednak status i prava tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Dejtonski sporazum je temeljni element mira na Balkanu. Predložena rezolucija Ujedinjenih nacija, kako kaže Efraim Zurof, "razmrsila bi delikatne niti mira i saradnje koje su mukotrpno tkane decenijama".
Da sve bude još teže, proces koji je doveo do nacrta rezolucije bio je pogrešan. Nedostajao je dijalog sa svim zainteresovanim stranama u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini. Stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u preduzeo je jednostranu akciju tako što je predložio rezoluciju bez dobijanja odobrenja od tročlanog Predsedništva Bosne i Hercegovine, kako to nalaže Ustav. Ovo kršenje protokola zaobišlo je uspostavljene procedure koje su imale za cilj da osiguraju konsenzus među članovima Predsedništva, koje predstavlja bošnjački, srpski i hrvatski narod.
Osim toga, preomovisanje rezolucije u Generalnoj skupštini umesto u Savetu bezbednosti krši Povelju UN-a, koja izričito daje Savetu bezbednosti isključivu nadležnost nad pitanjima mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Ovo odstupanje od uspostavljenog procesa podriva sopstveni okvir i principe UN.
Rezolucija neće služiti nikome, uključujući i žrtve Srebrenice. Umesto toga, zloupotrebila bi reč genocid i ponovo otvorila stare rane i posejala seme novih sukoba.
Kurtijev zamenik ministra za zajednice i povratak, takozvanog Kosova, Radoica Radomirović ponovo je snimljen prilikom izvršenja krivičnog dela. I ovog puta, baš kao i prošlog, kada je goreo jedan automobil u Leposaviću, žrtva Radomirovića su Srbi.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ukazala je na besramno licemerje tajkunskih medija, koji, kao po običaju, nisu propustili priliku da napadnu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon saopštenja Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u kojem su otkrili da su blokaderi aferu "zvučni top" planirali mesecima pre protesta 15. marta, na imejl adresu ove ustanove stigle su jezive pretnje smrću, koje su upućene, između ostalog, predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, glavnom javnom tužiocu Nenadu Stefanoviću, kao i glavnom i odgovornom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski danas je putem zvaničnog Instagram naloga odgovarala na pitanja građana o predlogu zakona o roditeljima negovateljima.
Tokom današnjeg izricanja presude Vladimiru I Miljani Kecmanović sudija je u detaljnom obrazloženju presude predočio kompletnu i do sada najprecizniju rekonstrukciju zločina u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“.
Saša Vuković Boske je na saslušanju u Tužilaštvu priznao da je ubio Aleksandra Nešovića Baju u restoranu "27" na Senjaku 12. maja, ali da je na njega pucao u samoodbrani, stoji u zapisniku o saslušanju osumnjičenog.
Županijski sud u Varaždinu izrekao je prvostepenu, nepravosnažnu presudu supružnicima iz okoline Novog Marofa, osudivši ih na po 17 godina zatvora zbog stravičnog zločina koji je pre godinu i po dana šokirao javnost.
Ruski predsednik Vladimir Putin ostaće u Kremlju do svoje smrti, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, dodajući da je ukrajinska vojska "druga najmoćnija vojska u NATO".
Dok Indija spava pod otvorenim nebom zbog rekordnih vrućina, Evropa spas traži kraj fontana. Mesi ispisuje istoriju, Tramp iznenađuje evropskim manirima, a prasići iz Danske podsećaju da stvarnost često nadmaši satiru.
Američke obaveštajne agencije uputile su hitno upozorenje Beloj kući da će izraelski premijer Benjamin Netanjahu najverovatnije pokušati da potkopa i sruši tek zaključeni mirovni sporazum između Vašingtona i Teherana.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Život sa psom donosi mnogo lepih trenutaka, ali i određene obaveze, dlaka po nameštaju, neprijatni mirisi.. Ipak, postoje rase koje su poznate po urednosti, slabijem linjanju i jednostavnijoj nezi.
Novo istraživanje pokazalo je da osobe koje se duže vreme suočavaju sa finansijskim problemima imaju veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.
Sa porastom temperatura menjaju se i parfemske navike, pa stručnjaci savetuju izbor laganijih i osvežavajućih mirisa koji najbolje dolaze do izražaja tokom leta.
Radmila Todorović, nakon napuštanja rijalitija "Elita", u razgovoru za Informer otkrila je da li je osetila miris curenja silikona kod učesnica Maje Marinković i Vanje Živić.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.