ODLUKA JE BILA TEŠKA I IZNENADNA, ALI LOGIČNA ZA GRAD KOJI SE OTVARAO PREMA SVETU! Pre samo 60 godina u Beogradu na snagu stupio ovaj zakon
Podeli vest
Danas to deluje gotovo nestvarno ali u našem gradu pre samo šezdeset godina, 1. januara 1962. godine, konačno je bila zabranjena upotreba zaprežnih vozila u saobraćaju. Tu odluku doneo je tadašnji Narodni odbor Grada Beograda uz obrazloženje da se donosi „radi veće bezbednosti, bržeg i sigurnijeg saobraćaja i čistijih gradskih ulica od balege zaprežnih konja i krava”!
Odluka da se preko noći zabrane zaprežna kola bila je teška i iznenadna ali logična za grad koji je rastao u velegrad i otvarao se prema svetu. Ipak, povod za donošenje ove odluke bila je činjenica da se ubrzano završavala izgradnja surčinskog aerodroma. Kada je pušten u saobraćaj, 28. aprila te godine, beogradska vazdušna luka bila je među najmodernijim evropskim aerodromima tog vremena. Kakav značaj je aerodrom imao za Beograd i Jugoslaviju govori činjenica da je taj objekat pustio za saobraćaj upravo jugoslovenski predsednik Josip Broz Tito.
Na udaru vandala u prethodnom periodu bili su i elektro ormani na prestoničkoj tvrđavi, pa su zato ovo utvrđenje i park Kalemegdan nekoliko puta ostajali u mraku
08.02.2023
17:14
- Vrlo sam zadovoljan kako su naši stručnjaci izgradili ovaj aerodrom. Verujem da će ovako moderno opremljen privlačiti putnike iz celog sveta - rekao je na otvaranju Tito.
Te njegove reči pokazale su da su Jugoslavija i Beograd očekivali da zbog novog i modernog aerodroma naša zemlja postane turistička destinacija. Prošlo je skoro dve decenije od Drugog svetskog rata i Evropa se oporavila, pa je zbog sve snažnijeg razvoja saobraćaja, pre svega automobilskog i avionskog, turizam počeo da se razvija. Bilo je jasno da su beogradske vlasti smatrale da nije primereno da strani turisti viđaju volovske zaprege u centru grada.
Foto: Informer
Tako je od prvog dana 1962. godine velika žuta tabla sa natpisom „Dobrodošli u Beograd” značila stop za sve one koji dolaze u čezama, kočijama, taljigama i špediterima. Za njih u gradu više nije bilo mesta, morali su da potraže neke druge puteve, na ulice više nisu bili dobrodošli. Te nove, 1962. godine, Beograd je polagao još jedan važan ispit kako bi poneo titulu velegrada. Loše vreme, vejavica, postpraznični mamurluk, međutim, uslovili su da se na pojedine gradske pijace i dalje povremeno ulazilo sa konjima. Na „Skadarliju” ili Bajlonijevu pijacu prošvercovalo bi se i dalje po nekoliko taljiga. Milicioneri su ih kažnjavali, a seljaci su se branili rečima da su čuli da je Beograd odustao od ove odluke. Bilo je pijaca, poput Kalenića, na kojima su i pre zvanične odluke zabranjivali zaprežna vozila zbog sramote. Iz pijačne uprave su upozoravali da je „nedopustivo da pored moderne višespratnice leže konji i volovi.” Na Vračaru su živeli ostaci predratne građanske klase ali i drugovi koji su rukovodeća mesta dobili u revoluciji i koji su vrlo brzo prihvatili manire ideoloških protivnika. Ali na ovu pijacu dolazili su u to vreme samo bogati seljaci iz Višnjice, Mirijeva i Grocke. Svi oni vozili su crvene automobile, legendarne Opel „olimpije” i „karavane” kojima su odavno zamenili staromodne kočije i čeze za prevoz robe.
Foto: Informer
Nije sa svim zemljoradnicima iz okoline Beograda bilo lako izaći na kraj sa zabranom. Mnogi su pronalazili načina da se dovezu, drugi su molili miliciju da im progleda kroz prste bar do proleća kada krenu trešnje, a onda će moći da izguraju nove troškove. Najveći problem je bio na Čukarici jer su tu dolazili ljudi iz siromašnijih sela do kojih automobili još nisu stigli. U početku su na pijacu donosili samo nešto malo povrća, koliko je moglo da stane u torbe i obramice. Trebalo im je vremena da se snađu.
- Slažemo se da sa konjima ne možemo u grad, ali bilo bi dobro da nas puste bar do periferije - jadali su se prodavci iz okolnih sela u tadašnjim novinama.
- Ovako se ne isplati ‘raniti sa nekoliko kila krompira - govorili su prodavci.
Foto: Informer
Narodni odbor Grada Beograda reagovao je odmah na probleme i nestašice pojedinih proizvoda, pre svega hrane i ogreva, koji su se pojavili zbog zabrane ulaska zaprežnih vozila u grad. Analiza je pokazala da je za snabdevanje grada prehrambenim proizvodima i ogrevom, za industriju i građevinarstvo, bilo potrebno oko tri stotine manjih i većih kamiona. Za grad koji se vekovima snabdevao na jedan način zabrana je postala problem. Prvih dana januara ova odluka je u potpunosti poštovana, ali veliko je pitanje bilo da li su taljige mogle baš odmah da nađu zamenu.
- Industrija i građevinarstvo od prvog dana normalno funkcionišu pošto je nabavljeno tridesetak kamiona - govorio je za tadašnje medije Živan Mihailović, načelnik beogradskog Sekretarijata za privredu.
- Transportna preduzeća pojačala su nabavku nove vrste vozila kako bi izašla u susret novim pravilima. U najvećem problemu bilo je preduzeće „Gora” koje je bilo jedan od najvažnijih snabdevača ogrevom u prestonici. Iako je zima uveliko stezala, oni nisu imali dovoljno kamiona - govorio je Mihajlović.
Pokazalo se da su za tadašnje uslove bili najpouzdaniji kamioni kompanije FAP ali njih nije bilo dovoljno i zadovoljili su samo polovinu potreba. Čak 85 vagona uglja tih dana nije moglo da bude isporučeno zbog nedostatka vozila. Zbog ležarine ogrev je morao da se istovari, ali nije imao ko da ga transportuje. Sa gradskih stovarišta ugalj je do domova mogao tada samo ručnim kolicima. Nosači su tvrdili da na njih može da se utovari do pola tone uglja, ali su onda morala da ih guraju trojica. Dve ture koštale su 1.200 ondašnjih dinara. Kamioni koji bi povukli po dve, tri tone odjednom još su se čekali. Odluka Narodnog odbora nije dovela do nestašica samo zbog zaliha iz prethodne godine. Ipak, tadašnje novine su pisale da je kupaca uglja odmah posle praznika bilo malo. Mnogi su se bunili zašto novi propisi nisu mogli da sačekaju bar da se nabave novi kamioni ili da prođe zima. Ali ko je smeo to da predloži drugu Titu?
Foto: Informer
Tako su, uz puno muka ali uz poštovanje propisa, zabranjena zaprežna vozila u Beogradu. Iako mnogi nisu odmah imali alternativu, većina sugrađana je poštovala odluku. Danas izgleda nestvarno da se to dogodilo pre samo šezdeset godina ali ta činjenica govori o tome kako se naš grad brzo i dinamično razvija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na udaru vandala u prethodnom periodu bili su i elektro ormani na prestoničkoj tvrđavi, pa su zato ovo utvrđenje i park Kalemegdan nekoliko puta ostajali u mraku
Rusija planira da u bliskoj budućnosti potpiše sveobuhvatan sporazum o saradnji sa Iranom, tekst dokumenta će uskoro biti završen, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Ivan Crnogorčević, sveštenik i suprug etno umetnice Danice Crnogorčević proslavio je danas na Gazimestanu jedan od najvećih srpskih praznika - Vidovdan.
Ivan Siler, pomoćnik gradonačelnika Novog Sada boravio je danas na KiM gde ja sa ostalim građanima proslavio jedan od najvažnijih srpskih praznika - Vidovdan.
Nebojša Petković aktivista "Ne damo Jadar" došao je večeras sa suprugom na protest protiv Rio Tinta u Loznici, iako je od ove firme za zemljište svoje porodice naplatio ogromnu sumu novca.
U Loznici se večeras održava protest protiv kompanije Rio Tinto i Projekta "Jadar". Protest u organizaciji opozicije i lažnih ekologa počeo je nešto posle 19 časova ispred Vukovog doma kulture u tom gradu, a na njemu se okoupilo jedva 2.000 ljudi, ako ih ima i toliko.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Ukoliko ukrajinske oružane snage počnu da koriste balističke rakete ATACMS iz pravca Harkova za udare u dubinu Rusije, Ukrajina bi mogla da izgubi Harkov, izjavio je britanski analitičar Aleksandar Merkuris u svom blogu na YouTube-u.
Nemačka vojna kontraobaveštajna služba uskoro bi mogla da dobije dodatna ovlašćenja da se zaštiti od infiltracije navodnih neprijatelja, posebno Rusije, izvestio je u petak novinski list Velt.
Debakl američkog predsednika Džozefa Bajdena na predsedničkoj debati naterao je Demokratsku partiju da se podeli na one koji žele da ga zadrže kao svog kandidata i one koji svoje poverenje stavljaju u Mišel Obamu bivšu prvu damu.
Posle debakla koji je predsednik SAD i kandidat na predstojećim izborima u novembru doživeo tokom suočavanja sa Donaldom Trampom, demokrate razmatraju da ga povuku iz dalje trke za Belu kuću. U igri je nekoliko kandidata, a dobro se kotira Mišel Obama, žena bivšeg lidera Baraka Obame
Slika "Kosovka devojka" nije samo prikaz jedne istorijske scene, već je rezultat želje slikara Uroša Predića da na platnu ostavi svoje viđenje dešavanja na Kosovu polju posle boja.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.