GODIŠNJE PROIZVEDEMO 100 MILIJARDI KOMADA ODEĆE! Ova brojka je pogubna po sve nas, EVO I ZAŠTO!
Podeli vest
Iako za mnoge zvuči nestvarno, istina je da su modna i tekstilna industrija drugi najveći zagađivač životne sredine. Zbog toga izraz "fashion victim" ili žrtva mode, koji se koristi za osobu sa manjkom ukusa, ima danas mnogo ozbiljnije značenje.
Postavlja se pitanje je kako je moda postala pretnja za životnu sredinu? Dva su glavna krivca - masovna proizvodnja i loš kvalitet materijala. Da je to tako pokazuju i podaci po kojima se svake godine proizvede gotovo 100 milijardi komada odeće, što je u proseku 14 odevnih komada za svakog čoveka na Zemlji, a to je nekoliko puta više nego pre dve decenije.
Posao koji je nekada donosio i više nego pristojnu zaradu danas je gotovo neisplativ, a u pitanju je odnošenje i skladištenje kabastog otpada, dotrajale bele tehnike, starih zamrzivača, šporeta, frižidera.
24.01.2023
08:00
Prema istraživanju Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija (UNECE) oko 85 odsto svog proizvedenog tekstila iste godine završi u đubretu, dok se pranjem neke odeće velika količina mikroplastike završi u okeanima i morima. Kada se sve sabere, modna industrija se pozicionirala visoko među zagađivačima, odmah iza naftnog i gasnog sektora. Njena tehnologija dovodi do značajnog povećanja zagađenja vode i zemljišta, kao i emisije gasova sa efektom staklene bašte (GHG).
Procenjuje se da je pre tri godine bila odgovorna za 1,2 milijarde tona emisije ovih gasova.
Istraživanja pokazuju da su najveći problemi ove industrije, koji su direktna ili indirektna posledica masovne proizvodnje i neprimerenog odlaganja odeće i tekstila, povećana potrošnja vode, zagađenje reka i okeana, stvaranje velike količine čvrstog otpada, upotreba hemikalija, kao i povećanje efekta staklene bašte.
Zagađivanje vode
Tekstilna i modna industrija predstavljaju velike potrošače vode koja se koristi za piće. U proseku, na godišnjem nivou se za ovu proizvodnju potroši 1,5 biliona tona vode, a za bojenje i završnu obradu tekstila oko 200 tona za jednu tonu bojene tkanine. Primera radi za samo jedan par farmerki potrebno je 7.500 litara vode, a za majicu kratkih rukava 2.600. Otpuštanje neprerađene otpadne vode u reke, nastale kao produkt proizvodnje odeće, zakonski je regulisano u razvijenim zemljama. Međutim, najveći procenat se proizvodi u zemljama trećeg sveta, gde ovakve zakonske regulative ne postoje. Zato je i došlo do ovakvog obima zagađenja, odnosno ta voda sadrži mnoge toksične materije, poput arsena, žive i olova. To dovodi do ugrožavanja rečnih organizama, što za posledice ima narušavanje funkcionisanja celog ekosistema, koji ugrožava zdravlje ljudi jer ulaze u lanac ishrane. Svim ovim podacima treba dodati i otpad u formi mikroplastike. Primera radi, pranje veša ispušta pola miliona tona mikrovlakana u okean svake godine, što je poput 50 milijardi plastičnih boca.
Podaci UNECE pokazuju da na godišnjem nivou, prosečna porodica stvara oko 30 kilograma otpada od tekstila dok se samo mali procenat reciklira, a ostatak završi na deponijama. Većina odeće u sebi sadrži sintetička vlakna koja poseduju i plastiku, kojoj je za razgradnju u zemlji potrebno preko 200 godina.
Upotreba hemikalija
U procesu izrade, bojenja i beljenja tkanine koristi se velika količina hemikalija odnosno jedna tona ovih štetnih materija je potrebna za izradu jedne tone odeće. Mnoge hemikalije proističu od različitih đubriva, a one se onda upotrebljavaju za pamuk kao sirovinu za modu. Ovako nastale štetne materije ispiranjem padavinama dospevaju do rečnih tokova, a zatim i do jezera, mora i okeana.
Povećanje efekta staklene bašte
Čak 10 odsto emisije ugljenika na globalnom nivou potiče od tekstilne i modne industrije, a izrada i transport produkata oslobađaju ogromnu količinu gasova staklene bašte. Takođe, pri izradi sintetičkih materijala poput najlona i poliestera, koristi se velika količina rezervi fosilnih goriva. Sa druge strane, procesima seče šuma, uništene su zelene površine, koje bi mogle da reše problem sa oslobađanjem velike količine gasova staklene bašte. Kao direktna posledica toga, oni ostaju zarobljeni u atmosferi duži vremenski period i doprinose globalnom zagrevanju.
Situacija u Srbiji
Ni u Srbiji situacija nije bolja jer je registrovano oko 1.600 firmi u tekstilnoj industriji, u kojima radi oko 84.000 ljudi. Prema podacima Centra za unapređenje životne sredine, u Srbiji se svake godine proda više od 80.000 tona odeće ili gotovo 12 kilograma po osobi. Ti komadi završe na deponijama gde zagađuju životnu sredinu. Stručnjaci kažu da za taj otpad za sada ne postoji rešenje.
- Tekstilna industrija ostavlja veliki ekološki otisak i rame uz rame je sa industrijom cementa, čelika ili veštačkih đubriva. Ona predstavlja veliki ekološki problem - istakla je ranije za RTS doktorka Jasmina Nikodinović Runić, naučna savetnica Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo.
I profesorka Tehnološko-metalurškog fakulteta Maja Radetić ima isto mišljenje.
- Tekstilna industrija utiče na klimatske promene, biodiverzitet, zagađenje i sve više iz godine u godinu na generisanje tekstilnog otpada. To je posledica pre svega "brze mode" i proizvodnje jeftinih, nekvalitetnih komada odeće koji ne traju dugo. Zbog toga treba razmišljati o tranziciji iz modela linearne u model cirkularne ekonomije, koji bi doneo proizvodnju mnogo kvalitetnijih tekstilnih proizvoda, koji bi duže trajali i mogli više da se koriste, popravljaju, prepravljaju i recikliraju. Ali to je dug proces - navodi Radetić i objašnjava:
- Svi mi želimo da imamo u zimskom periodu tople jakne, koje su vodoodbojne, otporne na vetar i to podrazumeva upotrebu polimera - jedinjenja koja su se pokazala izuzetno štetnim i po životnu sredinu i po naše zdravlje. Zamena toga je jedan dug proces, koji podrazumeva razvoj, optimizaciju i tek onda plasman na tržište. Zbog toga, uvođenje cirkularne ekonomije nije brzo rešenje, već dug proces.
Ipak, problem je i što reciklirani materijali mogu više koštati od nerecikliranih, pa se brendovima ne isplati da ih koriste. Kada se sve sabere, reciklira se svega jedan odsto tekstila, a u Srbiji se mesečno registruje oko 500 tona ovog otpada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posao koji je nekada donosio i više nego pristojnu zaradu danas je gotovo neisplativ, a u pitanju je odnošenje i skladištenje kabastog otpada, dotrajale bele tehnike, starih zamrzivača, šporeta, frižidera.
Zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije je primetio da približavanje zajedničkih nuklearnih misija zemalja alijanse ruskim granicama pogoršava pretnje.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić raspisaće izbore za odbornike skupština gradova i skupština opština u Republici Srbiji, u petak, 26. aprila 2024. godine, u 10.00 časova.
Janko Baljak, reditelj i bivši član Predsedništva Pokreta slobodnih građana, priznao je da opozicija nema šanse da pobedi na izborima 2. juna u Beogradu i da će sigurno pobediti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miroslav Aleksić, član koalicije "Biram borbu" koja se odmatnula od Dragana Đilasa, indirektno je optužio svog doskorašnjeg lidera da je kriv što su izgubili vreme za kampanju, zbog čega kasne i nemaju kandidata za gradonačelnika Beograda.
Borislav Novaković iz Narodnog pokreta Srbije, poznatiji kao Bora Solunac, rekao je da su sva tri zahteva koja je opozicija imala ispunjena i istakao da će Miloš Jovanović, Zdravko Ponoš i Dragan Đilas teško odbraniti narodu to što u Beogradu bojkotuju izbore jer kažu da ne postoje dobri izborni uslovi, dok u Srbiji izlaze na lokalne izbore.
Jedan od lidera Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" Dobrica Veselinović ocenio je da je plan bojkotaša bio da Srbiju vode ka nasilju i linču na ulicama!
U Srbiji se nikada nije gradilo kao u poslednjih deset godina, a kapitalni projekti koje sprovodimo u gotovo svakom mestu dali su šansu za ubrzan razvoj zemlje,dolazak novih investicija i otvaranje radnih mesta ne samo u najvećim gradovima, izjavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i dodao da je to novo lice uspešne i razvijene Srbije.
Petrovaradinskoj tvrđavi u okviru Serbia Epic serije. Najatraktivnija evropska lokacija koja je ugostila i prestižno Evropsko prvenstvo u planinskom biciklizmu, Petrovaradinska tvrđava, ponovo će biti svetski centar dešavanja ovog sporta.
Pokušaj Nemačke da na silu ostvari svoje ambicije da Republiku Srpsku proglasi genocidnom tvorevinom, komentarisali su gosti Info jutra, direktor predsedništva Republike Srpske u Beogradu Mlađen Cicović i advokat Predrag Savić.
Licemerje Nemačke, SAD i Ruande koje su glavni sponzori sramne rezolucije o Srebrenici, komentarisali su gosti Info jutra, kontraadmiral u penziji Boško Antić i novinar Vladan Dinić.
Kolaps Đilasove opozicije i šizofrenu atmosferu po pitanju dolazećih izbora u njihovim redovima, komentarisao je gost Info jutra, narodni poslanik i član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Bivši pripadnik Zbora narodne garde ("zenge") Branko Tunić (59) osuđen je danas u odsustvu pred Višim sudom u Beogradu na osam godina zatvora zbog ratnog zločina nad 17 vojnika JNA u logoru Rakitje u Zagrebu, septembra 1991.
U jedinici za ubistva Skotland Jarda u Kensingtonu, u jugozapadnom Londonu taj 26. april 1999. počeo je kao miran dan . Tada je do detektiva Hamiša Kembela stigla vest da je žena izbodena ispred svoje kuće nekoliko kilometara od njega. On i kolega odmah su izašli na mesto ubistva.
Policijski službenici Odseka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju, u koordinaciji sa službenicima Odeljenja bezbednosti Bar, sproveli su ciljanu potragu i uhapsili M. U. (60), državljanina Republike Srbije.
Više javno tužilaštvo u Nišu saopštilo je danas da će protiv vozača „opela“ A.A. (47) biti podneta krivična prijava zbog teškog dela protiv bezbednosti u saobraćaju zbog toga što je svojim vozilom juče oko 7.05 časova oborio pešaka, koji je sinoć oko 22 časa preminuo u Univerzitetskom klinikom centru.
Fudbalski savez Srbije objavio je na svom zvaničnom sajtu da je defanzivac Sevilje Nemanja Gudelj (32) juče imao operaciju kolena, koja je prošla dobro i da postoji mogućnost da ipak bude deo tima na Evropskom prvenstvu u Nemačkoj!
Ostajem u Barseloni, jer osećam podršku i verujem da mogu da pomognem, poručio je na vanrednoj konferenciji trener fudbalera katalonskog kluba Ćavi Ernandez.
Košarkaš Minesota Timbervulvsa Naz Rid (24) izabran je za najbolju rezervu NBA lige za koju je konkurisao i srpski reprezentativac Bogdan Bogdanović (31).
NATO pakt posle dužeg vremena po prvi put u jednom danu imao je sedam izviđačkih platformi na nebu iznad Crnog mora. Osim strateških tu je bilo i taktičkih izviđačkih bespilotnih letelica, zatim letelica za prađenje radio saobraćaja mornaičkih patrolnih aviona, ali i borbenih koji su bili pratnja.
Američki predsednik Džo Bajden imao je još jedan gaf kada je naglas pročitao uputstva napisana na teleprompteru tokom svog govora na sindikalnoj konferenciji u Vašingtonu u sredu, i zbog toga je ismejan na društvenim mrežama.
Tražite način da se dovedete u top-formu, a najviše vas brinu šlauf oko struka, široka zadnjica i jastučići na kukovima? Izvajano i zategnuto telo je, nema sumnje, skriveni san svake žene, a fitnes trener i master prof. sporta i fizičke kulture Milan Zarić predlaže najefikasnije vežbe za oblikovanje kritičnih delova tela, koje možete da radite i kod kuće.
Građani Venecije protestuju danas zbog odluke gradonačelnika Luiđija Brugnaroa da uvede turistima naplatu za ulazak u taj grad od pet evra koja danas stupa na snagu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.