PODIŽE GA STARAC ISAIJA, PRIJATELJ DUŠANA I LAZARA! Iako je u ruševinama, manastir Ubožac vekovima svedoči O ŽIVOJ VERI HRISTOVOJ/FOTO/
Podeli vest
Ruševine srednjovekovnog manastira Ubožac, u selu Gornje Močare na oko četiri kilometra severoistočno od Kosovske Kamenice, svedoče o srpskoj sudbini i trajanju na ovim prostorima vekovima unazad.
Manastirska crkva je posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice. Prema sačuvanim zapisima, manastir je, najverovatnije, nastao u 14. veku. O tome čija je zadužbina, postoje dve legende.
Reforma nastavnih planova i programa za osnovnu školu, koja je sprovedena u poslednje dve decenije, "zakačila" je i lekcije o Svetom Savi, pa je zastupljenost sadržaja posvećenih najvećem srpskom prosvetitelju postupno umanjivana
25.04.2021
14:55
Prema prvoj, sagradio ga je svetogorski monah Starac Isaija. Starac Isaija je bio prijatelj i savetnik cara Dušana, a kasnije i kneza Lazara.
Druga legenda o njegovom nastanku kaže da su u isto vreme manastire gradile dve sestre, jedna u ataru sela Gornje Korminjane, a druga u selu Gornje Močare.
Kada je srpski vlastelin obišao sagrađene manastire, za Ubožac kraj Gornjeg Močara rekao je: "Što sagradiste svetinju gde nema vode? Zar iz bunara da se služite? Rđavo je to mesto". Po tom predanju ceo kraj dobio je naziv Rđavac.
Ko god da je bio zadužbinar, ostavio je u srpskom narodu u trajno nasleđe svetinju, svedoka njegovog vekovnog postojanja na Kosovu i Metohiji.Ruševine i posle toliko vekova i dalje svedoče živu veru Hristovu. Njegovu lepotu nisu umanjila razaranja, paljevine i zatiranje svega što je srpsko i pravoslavno u ovom kraju.
Van crkve, na otvorenom, iako nema krova, nadstrešnice ili bilo čega što bi je zaštitilo, hladno je i tiho. Mir, tišina i Božija blagodat, koji leče, dušu najviše. Na crkvi je najbolje očuvan zapadni deo, iza ulaznih vrata, kao i svodovi na prozorima. U zidovima su nikle ljubičice i trava.
Na ostacima stubova je mahovina, a na vrhu zida sa istočne strane šipurak, koji na sebi još uvek ima crvene plodove. Iz poda rastu hrastove mladice i to na više mesta. Neko je na ekser kod ulaznih vrata okačio kofu, kojom se zahvata voda iz bunara u porti.
U jednom kutku crkve, sa muške strane, ušuškane su tri ikone. Tu su darovi, jabuka i cveće. Na zidinama crkve i građevina, koje su se nalazile oko nje, februarsko sunce izmamilo je malene guštere. Nenaviknti na ljude, brzo su se razbežali sa vrućeg kamena gde su se grejali.
Mlađan Cvetković je crkvenjak u Kosovskoj Kamenici. Poznaje sva srpska sela okolo, ali i svaku svetinju. Priča, kako se narod ovde najviše okuplja 8. maja, na Markovdan. Takođe, zna mnoge legende i priče koje se prenose s kolena na koleno, a koje govore o značaju ove svetinje za okolni narod i čudesima koja se dešavaju u njoj.
- Prema priči starijih, sav kamen za crkvu, konake, trpezariju, kao i utvrđenja, vađen je i donošen iz reke, koja je udaljena odavde oko četiri kilometra. I danas, posle toliko vremena postoji kamena staza od reke do crkve, kroz šumu. Kamen je prenošen od ruke do ruke, tako godinama, dok sve nije završeno.
Od kamena koji je uz put ostajao, nastala je staza. Srbi iz obližnjih sela dolaze ovde svakog 8. maja na Markovdan, kada se služi Liturgija i bira se kum slave - priča Cvetković.
I posle toliko vekova, ovde je još uvek živo sećanje na stradanje pod Turcima, koji su bili nemilosrdni osvojivši ove krajeve sredinom 15. veka. Ubožac je bio napušten tokom velike seobe Srba, pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem 1690. godine.
- Velika stradanja su bila ovde, priča se da su Srbi, nekom prilikom, vraćajući se ponovo u ove krajeve, nailazili na bunare koji su bili puni ljudskih kostiju. Nema crkve ili manastira u ovom kraju, koji nisu paljeni, rušeni. Nešto je posle obnavljano, a mnogi od njih dele sudbinu Ubožca, ostale su samo ruševine - dodaje Cvetković.
Manastirske kruške i danas rađaju
U periodu od 1963. do 1966. godine ovaj manastirski kompleks je donekle arheološki istražen, a 1990. godine je stavljen pod zaštitu Zavoda za zaštitu spomenika Republike Srbije, kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Za 30 godina nije se ništa uradilo na planu restauracije manastirskog
kompleksa. Danas nema ni traga od živopisa, ali je utvrđeno je da je crkva bila oslikana.
Tokom arheološkog iskopavanja na zidovima je bilo tragova fresaka. Portom dominira stari hrast, a uz ostatke kamenih zidova, koji opasuju manastir, nalazi se nekoliko stabala starih sorti krušaka. Malobrojni meštani Močara kažu da se ovakve sorte ne sreću često i svuda, jer i danas rađaju. Svi oni koji ih probaju kažu da su slađe od meda.
Srbi iz ovog kraja pričaju da se u Ubožcu dešavaju čuda, isceljuju bolesti i ispunjavaju želje.
Iako u ruševinama, Ubožac pleni svojom lepotom, crvenom ciglom i kamenom. Na ostacima onoga što su nekada bili prozori, naziru se ukrasi.
Danas, kada se širom Srbije zida i gradi, kada se završavaju mnogi kapitalni projekti, Ubožac čeka obnovu i Srbe. Čeka svoja zvona, vernike i monahe.
Do tada, ostaće na padinama poviše Kosovske Kamenice da čuva i svedoči o tome gde su temelji srpske duhovnost i državnosti, gde je izvor svega onoga što danas jesu ili nisu Srbi kao narod.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Reforma nastavnih planova i programa za osnovnu školu, koja je sprovedena u poslednje dve decenije, "zakačila" je i lekcije o Svetom Savi, pa je zastupljenost sadržaja posvećenih najvećem srpskom prosvetitelju postupno umanjivana
Novi model teškog sistema bacača plamena TOS-3 "zmaj" naneće ozbiljnu štetu Oružanim snagama Ukrajine, izjavio je penzionisani pukovnik SBU i vojni ekspert Oleg Starikov u intervjuu za Jutjub kanal Politeka.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić poručio je da je nova Vlada Srbije vlada budućnosti dodajući da će spoljna politika te Vlade, koju će on voditi, biti slobodarska, nacionalna i odgovorna.
Najveća estradna zvezda Jelena Karleuša gostujući u Kolegijumu Informer TV govorila je na vaskršnjem specijalu kako zvezde proslavljaju jedan od najbitnijih hrišćanskih praznika.
Licemerno učestvovanje Hrvatske u nemačkoj kampanji da Srbe proglasi genocidnim narodom, analizirao je gos Info jutra, član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Prokuplju isključili su iz saobraćaja četrdesettrogodišnjeg muškarca, koji je upravljao automobilom "BMW" sa 2,36 promila alkohola u organizmu.
Neverovatan incident odigrao se danas u Ulici titelski red u Zrenjaninu kada je automobil "pežo" udario u banderu i od nje bukvalno napravio umetničko delo!
Pričao sam sa najvećim imenima svetskog i domaćeg fudbala, a verujte da je lakše ugovoriti intervju sa inostranim zvezdama nego da našim! Do Mateje Kežmana je nestvarno teško doći, a anketa na trgu Bana Jelačića je obeležila moju karijeru, kaže Nebojša Petrović u ispovesti za Infomer.
Rokas Gedraitis (31) u opširnom intervjuu za Informer govorio o promeni trenera, potencijalnom ostanku u Crvenoj zvezdi, presudnim faktorima prilikom dolaska na Mali Kalemegdan i još mnogo toga...
Naravno da ću slaviti Vaskrs i ispoštovaću sve običaje! Najlepše mi je bilo u Partizanu, a žao mi je što u Humskoj nisu dali vremena Igoru Duljaju, jer je mogao da uradi velike stvari, poručio je Obiora Odita (40), čuveni napadač i ljubimac "grobara" za Informer.
Zlato se kreće sa Zapada na Istok, a Britanija "grize nokte" zbog izgubljene dobiti, zavideći na dalekovidnosti Rusije i Kine koje su kupovale zlato. Britanija sada ima sedm do osam puta manje zlata od Rusije ili Kine, a to izgleda sve katastrofalnije tokom globalne krize.
Sekretar za ratnog vazduhoplovstva SAD Frenk Kendal u vazduhoplovnoj bazi Evdvards u Kaliforniji izveo let borbenim avionom F-16 koji je bio upravljan veštačkom inteligencijom.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis.
Intervencija Sjedinjenih Država u Ukrajini zahtevala bi veliku vojsku i nekoliko meseci ozbiljnih priprema, rekao je bivši agent CIA Lari Džonson na Jutjub kanalu Dialogue Vorks.
Naš svet je pun fascinantnih, opasnih, ali i lepih pukotina koje vode duboko u površinu Zemlje. Pećine izazivaju osećaj strahopoštovanja i predstavljaju nam miran, potpuno strani svet.
Nutricionista Branka Mirković govorila je za Informer.rs o tome kako treba da se hranimo nakon posta, ali i zašto ne treba da preterujemo sa hranom tokom praznika.
Ivana Pavković i Petar Mitić važe za jedan od najskladnijih parova na našoj estradi, a sada je Ivana specijalno za Informer pričala o praznicima i porodici.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.