SRBI VERUJU, BAŠ OVA TISA IMA ČUDOTVORNU MOĆ!? Ispred hrama "dizanog iz pepela" stoji kao najstariji živi ukras, a mnogima promiče pred očima
Podeli vest
Prirodna dobra su najverovatnije tu posađena početkom prošlog veka. Ovo drvo, prema nekim procenama, može da živi i hiljadu godina, a u narodu postoji verovanje da ima čudotvornu moć
Pred njihovim očima „promicala” je srpska istorija u užem centru prestonice duže od veka. Uprkos svemu što se dešavalo, ona su stajala ponosno i „štitila”Sabornu crkvu i njene vernike. Dva stabla tise, ženska i muška, nalaze se u blizini glavnog ulaza i grobnih mesta velikana srpske pismenosti Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića.
Sofija Jovanović bila je dobrovoljac i narednik srpske vojske u ratovima od 1912. do 1918. godine, dobila je 13 odlikovanja
23.01.2023
16:38
Ko ih je i kada zasadio – tačnih podataka nema. Pretpostavlja se da su zasađena početkom prošlog veka te da su iza sebe ostavila više od 125 godina.
Reč je reprezentativnim primercima četinara koji svojim markantnim izgledom oplemenjuju prostor ispred Sabornog hrama, odnosno Crkve Svetog arhangela Mihaila. Ova dva primerka tise predstavljaju i najstariji „ukras” užeg centra grada. Prvi put ih je zaštitila opština Stari grad 1979. godine, a zatim Skupština grada 2005.
– Desno od ulaza, kraj ograde, nalazi se ženski primerak tise visine oko devet metara i obima debla 1,90 metara. Visina do prve račve je 1,60 metara, a prečnik krošnje je 12,50 metara. Vršne grane su u prethodnom periodu pokazivale znake sušenja i skraćivane su nekoliko puta. Levo od ulaza je muški primerak čija je visina 13,18 metara, obim debla 1,85 metara, visina do prve račve 2,70 metara, a prečnik krošnje je 10 metara. Ovi podaci dobijeni su novim merenjem 2019. godine. Na deblu muškog primerka nalazi se vertikalna rana od truleži koja se redovno čisti i kontroliše. Oko debla su postavljeni metalni prstenovi obavijeni kanapom od kudelje, koji bi trebalo da doprinesu stabilnosti i spreče veća oštećenja stabla – objašnjavaju u „Zelenilu Beograd”.
Zbog ovakvog stanja „Zelenilo” se u prethodnom periodu redovno konsultovalo sa stručnjacima sa Šumarskog fakulteta da bi tisama bila pružena najbolja nega.
Osim toga, veće grane na oba primerka nalaze se neposredno iznad ograde porte zbog čega je postojala opasnost da ih ograda ošteti. Zato su one u prethodnom periodu podignute uz pomoć elastičnih sajli koje se po potrebi mogu zatezati.
Tise su i prirodna retkost jer ova vrsta baš i ne uspeva na našim prostorima. Iako ima širok areal i proteže se od Norveške i Švedske, Baltičkog mora i Estonije, do planina Alžira, Portugalije, Grčke, Kavkaza, kod nas se uglavnom javlja u regionu bukovih šuma. Ima je kod Đerdapa, na Tari, Prokletijama, Mokroj planini i Šar-planini.
Tisa predstavlja tercijalni relikt, veoma sporo raste i postiže fizičku zrelost oko 30. godine, a prema nekim procenama može da živi i hiljadu godina.
U narodu postoji verovanje da tisa ima čudotvornu moć. U istočnoj Srbiji pravili su vretena i preslice od tisovine. Verovalo se da pređa koja se isprede na tisovoj preslici i utka u ćilim ili uplete u odeću i čarape ima zaštitničku moć, da čuva od zla onog ko je nosi. Zbog toga je tisovina stavljana u dečje kolevke, a i zašivana u odeću.
Hram dizan „iz pepela”
Saborna crkva Svetog arhanđela Mihaila je neizbrisivo ugrađena u život Beograda i srpskog naroda. Veliki broj značajnih zbivanja i duhovnih kretanja u srpskoj istoriji u vezi je sa njenim nastankom i razvojem.
Kroz vekove ona je harana, razarana i ponovo obnavljana. Njena geneza je u vezi sa vladavinom kralja Dragutina, kada 1284. godine Beograd dolazi pod srpsku vlast i kralj Dragutin podiže Sabornu crkvu Uspenja Presvete Bogorodice na Beogradskoj tvrđavi.
Saborna crkva u Ulici kneza Sime Markovića podignuta je na temeljima stare crkve, koja se pominje u vreme austrijske vladavine gradom od 1717. do 1739. godine. Iako je izgrađena od kamena, bila je toliko uništena posle predaje Beograda 1739. godine da je morala biti srušena.
Na njenom mestu sagrađena je nova crkva od drveta, koju je 1795. godine zamenila crkva od čvrstog materijala, ali bez zvonika.
Današnja Saborna crkva građena je nepunih devet godina, od 28. aprila 1837. do 8. novembra 1845. godine po nalogu kneza Miloša Obrenovića.
Zadužbina kneza Miloša
Hram-zadužbina posvećen je Arhangelu Mihailu, krsnoj slavi kneza Miloša. Projektovao ga je Franc Janke po ugledu na srpsku crkvu u Sremskim Karlovcima, u stilu klasicizma sa elementima kasnog baroka. Sagradili su ga pančevački i zemunski majstori.
Unutrašnjost hrama bogato je ukrašena. Duborezni pozlaćeni ikonostas izradio je vajar Dimitrije Petrović, a ikone na ikonostasu, pevnicama, tronovima i predikaonici, kao i kompozicije na zidovima i svodovima naslikao je Dimitrije Avramović, jedan od najistaknutijih srpskih slikara 19. veka. Posebnu vrednost predstavlja crkvena riznica.
U crkvi se nalaze mošti Svetog cara Uroša (Nejakog) i Svetog kneza Stefana Štiljanovića, deo moštiju Svetog kneza Lazara, Svetog Jovana Šangajskog i Sanfranciskanskog, kao i grobnice crkvenih poglavara i srpskih vladara iz dinastije Obrenović (Miloša i Mihaila). Ispred glavnog portala sahranjena su dva velikana srpske kulture: Dositej Obradović i Vuk Stefanović Karadžić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Reporterka tajkunske N1 otišla u Novi Sad da pita građane da li izlaze na lokalne izbore 2. juna a odgovori su bili bolni i za Đilasove bojkotaše i za ove koji učestvuju na izborima.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić rekla je da postoje tri lažne teze na kojima opozicija gradi kampanju – da su razjedinjeni, da postoji bojkot izbora i da su u opoziciju došli novi ljdui. Ona kaže da je istina da bojkot ne postoji, da je opozicija ujedinjenija nego ikada i da su samo uspeli da izbace Dragana Đilasa koji je bio nepopularan.
Ni nakon tri sedmice zdravstveno stanje Radovana Karadžića, prvog predsednika RS, koji se nalazi u britanskom zatvoru na ostrvu Vajt, nije bolje, i još nije urađena ni osnovna dijagnostika, izjavila je Sonja Karadžić Jovičević, kćerka prvog predsednika Republike Srpske.
U ponedeljak oprezno! U većem delu Srbije biće upaljen žuti meteoalarm, i to na teritoriji Bačke, Banata, Srema, Beograda, zapadne Srbije, Šumadije, Pomoravlja i jugoistočne Srbije.
Bošnjački ministar odbrane Zukan Helez šokirao je javnost gnusnom izjavom u kojoj otvoreno priča o tome kako će srpski narod ginuti u slučaju ratnog stanja, a sve to je prenela islamistička Slobodna Bosna.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
U akciji koja je izvedena pre tri dana uhapšeno je 17 članova dve kriminalne grupe koje su prodavali falsifikovane diplome i isprave, ali i zloupotrebili položaj, a sada je poznato i koliko su naplaćivali svoje usluge.
Košarkaši Minesote pobedili su Finiks na gostujućem terenu rezultatom 126:109 i tako su poveli sa 3:0 u četvrtfinalnoj seriji plej-ofa zapadne konferencije.
Olga Danilović je u drugom kolu turnira u Madridu pružila pružila sjajnu partiju, ipak poražena je od Danijel Kolins sa 4:6, 7:6, 6:4, ali svakako će napredovati posle ovog takmičenja.
Fenomenalni fudbaler Crvene zvezde, In Bom Hvang (27), nalazi se na meti brojnih evropskih klubova, a prema poslednjim informacijama skauti iz Vulverhemptona bili su u Beogradu da se lično uvere u njegove kvalitete.
Teretni voz koji je prevozio gorivo iskočio je iz šina i zapalio se u blizini granične linije između američkih saveznih država Novi Meksiko i Arizona, a u incidentu nije bilo povređenih, saopštili su železnički operater BNSF i policija.
Ukrajina bi mogla da izgubi kontrolu nad skoro polovinom teritorija do kraja specijalne operacije, sugerisao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Deni Hejfong.
Novi paket pomoći od 61 milijardu dolara neće poboljšati žalosnu situaciju Ukrajine, piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na mišljenje visokog ukrajinskog zvaničnika.
Vojvodina je uvek atraktivna destinacija što za jednodnevni izlet, što za produženi vikend za parove ili pak celu porodicu. Dajemo vam nekoliko predloga kako da provedete dane za praznike na najbolji mogući način i uživate u balgodetima naše zemlje.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.