U čast srpkoj vojsci koja je u avgustu 1914. prvi put pobedila nadmoćne austrogarske snage na Ceru, Stanislav Binički, tada dirigent vojnog orkestra, komponovao je ovu melodiju uz koju se Srbi i danas raduju, žene, vesele, ali i ratuju i sahranjuju...
Koračnica "Marš na Drinu“ nastala je 1914. godine u Valjevu, gde se kompozitor Stanislav Binički našao sa Vrhovnom komandom vojske Kraljevine Srbije.
Kompozicija je posvećena prvoj pobedi srpske nad austrougarskom vojskom u Prvom svetskom ratu, kada su vojnici crveno-crne monarhije do nogu potučeni na Ceru.
Tačno vreme i mesto nastanka legendarnog marša utvrdio je pre desetak godina Zdravko Ranković iz Valjeva, koji je pronašao autentično svedočenje o nastanku "Marša na Drinu".
- Dimitrije Đorđević iz Paraćina, nekadašnji vojni muzičar, pre pola veka ostavio je pisani trag da je "Marš na Drinu" komponovan u Valjevu 1914. godine, gde se Binički zatekao sa Vrhovnom komandom. Kao vojni muzičar srpske vojske za vreme Prvog svetskog rata, učenik Biničkog i njegov stalni pratilac, izneo je podatak da je marš komponovan kada je Kombinovani puk,
pod komandom pukovnika Milivoja Stojanovića, u hrabrom naletu preko Drine proterao nadmoćniju austrougarsku vojsku. Marš je Binički posvetio tom puku i njegovom komandantu - posvedočio je Ranković.
"Marš na Drinu" prvi put je javno izveden u Kragujevcu 1915. godine, u prisustvu vojvode Radomira Putnika, tadašnjeg načelnika Štaba Vrhovne komande Vojske Kraljevine Srbije, kao i mnogih ličnosti iz vojnog i državnog vrha, i stranih diplomata.
Kasnije je na Solunskom frontu, kao i u vreme turneje srpske vojne muzike po Francuskoj, "Marš na Drinu" dostigao ogromnu popularnost, pa su ga izvodili i orkestri savezničkih armija.
Kompozitor Stanislav Binički umro je 1942. godine, a prošle godine dobio je spomenik u Kruševcu, u čijoj je blizini rođen, odnosno u selu Jasika.
Binički je i autor prve srpske opere "Na uranku".
Cerska bitka, podsetimo vođena je od 16. avgusta 1914. godine na širokom prostoru planine Cera, sve do 24. avgusta, kada je sprska vojska oslobodila Šabac i isterala Austrougarsku vojsku iz ovog grada.
A ko je pisao tekst?
Sasvim je zanimljivo da su stihovi za kompoziciju "Marš na Drinu" nastali tek 1964. godine, a autor je Miloje Popović Kavaja, književnik i publicista, koji je u jednom intervjuu opisao kako je čuvena kompozicija dobila reči.
- Godine 1964. obeležavala se 50. godišnjica Cerske bitke, prve pobede savezničke strane u Velikom ratu, herojske epopeje srpskog naroda. Ja sam tada bio novinar, ali i predsednik volonter OKUD "Ivo Lola Ribar" i hteli smo da naš hor, pod upravom Dušana Maksimovića Dumaksa, izvede slavnu kompoziciju, da bismo ustanovili da reči za nju ne postoje i da se u nekim
prilikama izvodi uz nekoliko rodoljubivih stihova Đure Jakšića, tek toliko da se zadovolji potreba za stihovima. Tako sam se ja usudio da pokušam da napišem reči koje bi bile tumač šta je svojom muzikom rekao Binički - ispričao je Popović.
On je kasnije otkrio da su mu mnogi, poznati političari i javne ličnosti i prijatelji govorili: "Bio si
direktor Sava centra, direktor Kulturnog centra u Njujorku, napisao ove i one knjige, uradio ovo i ono, ali ćeš ostati upamćen, ako sudbina hoće, samo po "Maršu na Drinu". Možda su u pravu."
Ovu kompoziciju izvodili su i mnogi domaći i strani muzičari. Pogledajte neke:
Bitka na Ceru je zauvek ubeležena u srpsku i svetsku istoriju. Ovaj vojni sukob je vođen između Austrougarske i Srbije avgusta 1914. godine, u kojoj je naša vojska odnela ubedljivu pobedu. U Temi dana na Informer TV o našem trijumfu i godišnjici obeležavanja pobede nad neprijateljem pričali smo sa profesorom doktorom Milojem Pršićem, pukovnikom Slobodanom Đukićem i predsednikom kluba "Noćni vukovi" Lazarom Lukićem.
Spomenik slavnom kompozitoru u centru Kruševca otkrili idejni tvorac Momčilo Dragićević, gradonačelnica Kruševca Jasmina Palurović i bivši gtradonačelnik Bratislav Gašić
Umetnički ansambl Ministarstva odbrane „Stanislav Binički” nastupiće 14. februara, sa početkom u 20 časova, u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine na koncertu povodom Dana državnosti Republike Srbije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zagrebački mediji i dežurni srbomrzci ponovo su poleteli da se direktno umešaju u unutrašnje stvari Srbije i pruže otvorenu podršku opozicionim blokaderima!
Severni morski put duž ruske arktičke obale ubrzano prestaje da bude daleka vizija Moskve i Pekinga i pretvara se u stvarni trgovinski koridor između Azije i Evrope.
Dok se vatrogasci, zajedno sa kolegama iz drugih država danonoćno bore protiv požara koji je zahvatio Deliblatsku peščaru, blokaderi i blokaderski mediji ne prestaju da od prirodne katastrofe prave poligon za jeftine političke poene!
Maske su još jednom pale, a na površinu je isplivala sva prljavština i borba za fotelje unutar takozvanog blokaderskog pokreta. Najnovija žrtva unutrašnjih obračuna i čistki jeste Nikola Mihajlović, koji je vetiran i optužen za rovarenje, pravljenje tajnih frakcija i nanose ogromne štete!
Prema navodima upućenih u najnovija dešavanja u blokaderskim krugovima, Milica Najdanović sa Mašinskog fakulteta u Nišu, inače izopštena iz blokaderskih krugova i smenjena sa pozicije poverenika za kontrolu izbora, smislila je prevaru kako bi se vratila na oduzetu joj poziciju.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Stravičan zločin potresao je selo Kervasari, u opštini Mališevo, gde je u spavaćoj sobi porodične kuće napadnut bračni par. Tom prilikom, Jetlira F., dvadesetpetogodišnja žena, podlegla je povredama.
Jedna žena u 34. nedelji trudnoće ubijena je u pucnjavi u Mališevu na Kosovu i Metohiji, dok se lekari bore za život muškarca koji je u kritičnom stanju.
Ogroman požar Hauk stigao je do periferije Rena u Nevadi, zbog čega je oko 42.000 ljudi već evakuisano ili se nalazi u zonama obavezne evakuacije, dok je još 45.000 stanovnika upozoreno da bude spremno da odmah napusti svoje domove.
Ideja da Ukrajina uvede obaveznu vojnu službu i mobilizaciju žena ponovo je izbila u prvi plan, nakon što je britanski Telegraf objavio tekst u kojem ukrajinska vojnikinja „Katja“ otvoreno zagovara izraelski model
Maroko je ponovo otvorio pitanje suvereniteta nad Seutom i Meliljom, španskim gradovima na severu Afrike, poručivši da na njih polaže „istorijsko i geografsko pravo“ i da želi pregovore sa Madridom čiji bi konačni cilj bio njihov „povratak u okrilje domovine“, dok je Španija zahtev kategorički odbacila.
Velika Britanija odobrila je da Ukrajini budu predati poverljivi tehnički podaci o britanskim komponentama krstareće rakete dugog dometa Skalp, čime London otvara put da Kijev zajedno sa Francuskom pokrene sklapanje tog oružja na ukrajinskoj teritoriji.
Film "Extinction" iz 2015. godine doživeo je potpuno neočekivani povratak jer je više od decenije nakon premijere ponovo privukao ogromnu pažnju gledalaca i trenutno se nalazi među najgledanijim naslovima na Netfliksu.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Sa dolaskom hladnijeg vremena, paukovi sve češće traže topla i suva mesta, pa mogu završiti u kući. Ako želite da ih držite podalje bez agresivnih preparata, postoje jednostavni prirodni načini koje možete isprobati.
Nova funkcija kompanije Comcast pretvara određene Xfinity rutere u neku vrstu senzora koji mogu da registruju kretanje u domu, ali uz pitanje koje se tiče privatnosti.
Pranje tepiha često zahteva mnogo vremena, naročito kada treba ukloniti prašinu, neprijatne mirise i sitne naslage. Ipak, postoji jednostavan način da se tepih osveži bez iznošenja i višesatnog ribanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.