Dan Republike Srpske Krajine: Na Nikoljdan donet ustav koji je označio krvavu borbu za život i državu jednog naroda!
Podeli vest
Na današnji dan, 19.12.1991 godine u Kninu je zvanično proglašena Republika Srpska Krajina nastala objedinjavanjem srpskih autonomnih oblasti u prethodnoj SR Hrvatskoj.
Republika Srpska Krajina (skraćeno RSK, ili Srpska Krajina ili samo Krajina), bila je država u jugoistočnoj Evropi. rpska Krajina se većim dijelom svoje teritorije prostirala na području nekadašnje Vojne krajine. Ujedinjeni su prostor SAO Krajine (Severna Dalmacija, Lika, Kordun i Banija), SAO Zapadna Slavonija i SAO Zapadni Srem, Istočna Slavonija i Baranja.
U božićnom tramvaju Zagrebačkog javnog prevoza (ZET), muškarac i žena obučeni u Deda Mraza i Vilu pevali su pesmu "Čavoglave" Marka Perkovića Tompsona, poznatog po favorizovanju ustaštva, uz ustaške pokliče "za dom".
Na hrvatskom portalu 'Dnevno' izvesni Ivica Šola, teolog i profesor na Univerzitetu u Sisku, tvrdi da ima loše vesti jer Srbija ima izlaz na Jadransko more?!
05.12.2023
11:14
Odlukom konstitutivnog srpskog naroda doneta je jednoglasna odluka da krajiški Srbi ne žele da žive odvojeno od ostalih Srba te je proglašenje nezavisnosti Krajine usledilo kao reakcija na proglašenje nezavisnosti Hrvatske po principu konstitutivnosti.
Srpska Krajina je postojala između 1991. i 1995. godine i osnovana je na teritoriji Republike Hrvatske u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Glavni grad je bio Knin sa 12.331 stanovnika. Osim Knina, veći gradovi su bili Vukovar (44.639 stanovnika) i Petrinja (18.706 stanovnika). Srpska Krajina je 1991. godine imala 470.000, a 1993. godine 435.000 stanovnika. Prostirala se na površini od 17.040 km². Uspostavljena je moneta krajiški dinar i za himnu je proglašena stara himna kraljevine Srbije "Bože pravde" što je prvi put da se ova himna zvanično vraća u upotrebu.
Većinu teritorije je Srpska Krajina izgubila tokom hrvatskih vojnih operacija Bljesak i Oluja 1995. godine. Ostatak Srpske Krajine u istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, prema Erdutskom sporazumu kroz prelaznu upravu Organizacije ujedinjenih nacija, integrisan je u sastav Republike Hrvatske januara 1998. godine.
Pokojni rođak pevača Baje Malog Knindže i borac srpskih vojnih snaga Milorad Pajčin, imao je samo 32. godine kada biva zarobljen od ustaških zlotvora i proveo je zarobljeništvo u čak pet logora.
Imena majora Milana Tepića, Zorana Karlice, Veljka Milankovića, Boška Perića Peše i drugih srpskih junaka su imena kojima se naš narod ponosi, a među njima je i večni potporučnik Milodrag Mića Stanojević.
23.11.2023
19:51
Srpska Krajina se graničila sa Republikom Hrvatskom, Mađarskom, Saveznom Republikom Jugoslavijom, Republikom Bosnom i Hercegovinom i Republikom Srpskom.
Srbi su na teritoriji buduće Srpske Krajine živeli još od srednjeg veka, pre početka invazije Osmanskog carstva na Balkansko poluostrvo. Na primer, prvo pominjanje Srba u Sremu, Slavoniji i Dalmaciji datira još od 7. veka. Srbi su tada većinom bili naseljeni u oblastima južne Dalmacije, gde su osnovali nekoliko svojih kneževina. Prvi srpski manastir na teritoriji Kraljevine Dalmacije i Hrvatske bio je manastir Krupa, kog su prema predanju 1317. godine osnovali monasi iz manastira Krupe na Vrbasu, a manastir su pomagali srpski kraljevi Stefan Milutin, Stefan Dečanski i Stefan Dušan.
Nakon što su Treći rajh i njegovi saveznici okupirali Kraljevinu Jugoslaviju, stvorena je Nezavisna Država Hrvatska, na čelu sa ustašama. Oni su se pridržavali velikohrvatske ideologije i odlikovali su se krajnjom srbofobijom, što je rezultiralo genocidom nad Srbima. Ustaše su uspostavile i mrežu koncentracionih logora. Tačan broj žrtava genocida nije poznat, oko 800.000 ljudi je mučki ubijeno, prema srpskim izvorima. Značajan broj žrtava je stradao u hrvatskim koncentracionim logorima. Oko 240.000 Srba je prisilno prekršteno u rimokatoličanstvo, a oko 400.000 Srba je proterano u Područje Vojne uprave u Srbiji.
U januaru 1991. godine osnovano je ministarstvo unutrašnjih poslova Krajine, koje je objedinilo sve sekretarijate unutrašnjih poslova koji nisu bila pod kontrolom Zagreba. U februaru 1991. SAO Krajina se ujedinila sa teritorijama severne Dalmacije i Like, gdje su većinu stanovništva činili Srbi. Srpsko nacionalno vieće i Izvršeno veće SAO Krajine su 28. februara 1991. usvojili rezoluciju o otcepljenju od Hrvatske na osnovu rezultata referenduma i tražili su da ostanu u sastavu SFRJ. Skupština SAO Krajine je 16. maja doniela rešenje o prisjedinjenju Krajine Jugoslaviji.
Autonomna oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem proglašena je 25. juna 1991. godine, a potom je 25. septembra iste godine preimenovana i od tada je postojala pod nazivom Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Kasnije je na području zapadne Slavonije organizovana Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija.
U leto 1991. u Krajini su počele borbe između hrvatskih paravojnih formacija i pripadnika hrvatskog MUP-a na jednoj strani i srpske milicije na drugoj. Postepeno se u sukobe uključivala JNA, iz koje su u proleće 1991. masovno dezertirali vojnici hrvatske nacionalnosti. Učešće JNA u sukobima se povećalo kada su hrvatski odredi započeli tzv. „blokadu kasarni” u septembru 1991. godine.
U proleće 1991. godine na teritoriju SAO Krajine počele su dolaziti izbeglice sa teritorije pod kontrolom Zagreba. Neki od njih su otišli u Srbiju ili Crnu Goru, a oko 100.000 je ostalo u Krajini. Crveni krst Jugoslavije je 1991. godine prijavio oko 250.000 izbeglica srpske nacionalnosti sa teritorije pod kontrolom Zagreba. Izbeglice su pristizale do primirja u januara 1992. godine.
Srpske autonomne oblasti su se 19. decembra 1991. godine ujedinile u Republiku Srpsku Krajinu. Prema usvojenom ustavu, Srpska Krajina je nacionalna država srpskog naroda i država svih građana koji u njoj žive. Određeni su državni simboli zastava, grb i himna. Milan Babić sa dužnosti predsednik vlade prešao na dužnost predsednika države. Proglašen je suverenitet Srpske Krajine.
Tokom 1991. godine hrvatska garda i policija su počinile brojne zločine nad srpskim civilnim stanovništvom. Najpoznatija mesta u kojima su zločini počinjeni su Gospić, Sisak, Vukovar i sela u Zapadnoj Slavoniji.
U januaru 1995. godine ambasador SAD u Hrvatskoj Piter Galbrajt predložio je Srpskoj Krajini i Hrvatskoj „Plan Z-4”. Predlagao je autonomiju za Kninsku Krajinu, a za Zapadnu Slavoniju i Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem potpunu integraciju u sastav Hrvatske. Usvajanje ovog plana, predsednik Hrvatske Tuđman je smatrao političkim samoubistvom, međutim pod pritiskom američkih diplomata obećao je da će to pitanje razmotriti u dalekoj budućnosti.
Umesto da nastavi diplomatske kontakte, hrvatska vlada je odabrala vojno rešenje pitanja. Republika Srpska Krajina je likvidirana u maju i avgustu 1995. godine tokom hrvatskih vojnih operacija Bljesak i Oluja. Tokom operacije Bljesak, Hrvatska vojska je zauzela srpsku enklavu Zapadnu Slavoniju. U pokušaju da spreči hrvatsku ofanzivu, predsednik Martić je naredio raketiranje Zagreba, što je i učinjeno. Nakon toga, raketiranje Zagreba je smatrano ratnim zločinom. Međutim, to nije omelo sprovođenje hrvatske ofanzive. Prema podacima srpske strane, a takođe i međunarodne organizacije za ljudska prava, tokom operacije Bljesak počinjeni su brojni zločini nad srpskim civilnim stanovništvom, uključujući i decu.
Sledeća vojna operacija je bila Oluja, tokom koje su hrvatska vojska i policija okupirale najveći deo Srpske Krajine. Sa teritorije Srpske Krajine je izbjeglo 230.000 do 250.000 Srba. Tokom i nakon operacije Oluja, hrvatski vojnici su počinili brojne zločine nad kolonama izbeglica i protiv preostalog civilnog stanovništva. U presudi Haškog tribunala hrvatskim generalima Gotovini i Markaču stoji da je operacija Oluja bila deo zajedničke zločinačke namere, koju je organizovalo hrvatsko vojno i političko rukovodstvo, ali su oni kasnije oslobođeni krivice. Cilj operacije je bio proterivanje i uništavanje Srba iz Hrvatske i naseljavanje Krajine Hrvatima.
Republika Srpska Krajina, iako ne tako dugog postojanja, bila je dokaz borbe srpskog naroda za slobodu svete srpske teritorije, koja je od vajkada pripadala Srbima.
Heroj sa Košara, Milenko Božić Kunc imao je samo 20 godina kada je poginuo braneći svoju otadžbinu i zauvek ostavio svoju dušu na svetoj srpskoj zemlji Kosovu i Metohiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U božićnom tramvaju Zagrebačkog javnog prevoza (ZET), muškarac i žena obučeni u Deda Mraza i Vilu pevali su pesmu "Čavoglave" Marka Perkovića Tompsona, poznatog po favorizovanju ustaštva, uz ustaške pokliče "za dom".
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Zapadne strane službe namerno izazvale raskol u koaliciji tajkuna Dragana Đilasa jer su shvatile da on nema podršku naroda i učiniće sve da ostatak opozicije dođe na vlast u Beogradu kako bi izazvali haos u prestonici i celoj zemlji!
Reporterka tajkunske N1 otišla u Novi Sad da pita građane da li izlaze na lokalne izbore 2. juna a odgovori su bili bolni i za Đilasove bojkotaše i za ove koji učestvuju na izborima.
U ponedeljak oprezno! U većem delu Srbije biće upaljen žuti meteoalarm, i to na teritoriji Bačke, Banata, Srema, Beograda, zapadne Srbije, Šumadije, Pomoravlja i jugoistočne Srbije.
Bošnjački ministar odbrane Zukan Helez šokirao je javnost gnusnom izjavom u kojoj otvoreno priča o tome kako će srpski narod ginuti u slučaju ratnog stanja, a sve to je prenela islamistička Slobodna Bosna.
Saobraćaj je jutros umerenog intenziteta, ali u toku dana se očekuje pojačan saobraćaj, pre svega na auto-putevima, a zatim ka graničnim prelazima i na izlazima iz većih gradskih sredina, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić sastao se u Tanzaniji sa ministrom inostranih poslova Savezne Republike Somalije Ahmedom Moalijem Fikhijem, gde je boravio povodom obeležavanja 60. godišnjice ujedinjenja Tanganjike i Zanzibara.
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
U akciji koja je izvedena pre tri dana uhapšeno je 17 članova dve kriminalne grupe koje su prodavali falsifikovane diplome i isprave, ali i zloupotrebili položaj, a sada je poznato i koliko su naplaćivali svoje usluge.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Fenomenalni fudbaler Crvene zvezde, In Bom Hvang (27), nalazi se na meti brojnih evropskih klubova, a prema poslednjim informacijama skauti iz Vulverhemptona bili su u Beogradu da se lično uvere u njegove kvalitete.
Teretni voz koji je prevozio gorivo iskočio je iz šina i zapalio se u blizini granične linije između američkih saveznih država Novi Meksiko i Arizona, a u incidentu nije bilo povređenih, saopštili su železnički operater BNSF i policija.
Ukrajina bi mogla da izgubi kontrolu nad skoro polovinom teritorija do kraja specijalne operacije, sugerisao je bivši američki obaveštajac Skot Riter u intervjuu za Jutjub kanal Deni Hejfong.
Ukrajinske vlasti nastavljaju da razvijaju nova ograničenja i planiraju da pooštre norme koje su već navedene u zakonu o jačanju mobilizacije, rekao je bivši premijer Nikola Azarov na svom Telegram kanalu .
Odluka Predstavničkog doma Kongresa da odobri novi paket pomoći Ukrajini neće uticati na tok sukoba, napisao je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis na Iksu.
Vojvodina je uvek atraktivna destinacija što za jednodnevni izlet, što za produženi vikend za parove ili pak celu porodicu. Dajemo vam nekoliko predloga kako da provedete dane za praznike na najbolji mogući način i uživate u balgodetima naše zemlje.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.