Čak 25 skulptura iz neprocenjive zbirke nekadašnje Industrije odeće "Prvi maj", krasiće parkove širom Pirota i centar grada, pa će ovaj grad postati najveća galerija na otvorenom ne samo u Srbiji, nego i u svetu.
Istoričarka umetnosti i direktorka galerije "Čedomir Krstić", Radmila Vlatković kaže da vrednost ove umetničke zbirke sa delima Dušana Džamonje, Matije Vukovića, Kengira Azume, Dominika Labovijea i mnogih drugih, uveliko prevazilazi okvire naše zemlje.
- Od kada je lokalna samouprava otkupila umetnička dela "Prvog maja", galerija "Čedomir Krstić" je preuzela pokretna umetnička dela, slike, grafike, crteže, tapiserije i to se već nalazi u prostorijama depoa galerije. Problem je sa skulpturama, koje su nepokretno kulturno dobro, one bi trebalo u najskorijem periodu da se iz parka "Prvog maja" prebace u gradske parkove - objasnila je Vlatković i dodala da je komisija koja je radila na tom izmeštanju već odredila lokacije.
Osim tri skulpture koje već krase centar grada, a to su radovi Dominika Labovijea, Kloda Losta i Kenđira Azume, najlepše skulpture biće postavljene na centralnom trgu grada, oko renoviranog Doma vojske, prema Soliteru, glavnoj ulici.
Foto: A. Ć.
"Žena i muzika" delo Dominika Labovijea
- Tu će biti stacionirane skulpture u mermeru da bi bile pandan već postavljenim skulpturama. Skulpture u kamenu biće u okviru pirotskog Kalea, tačnije kompleksa srednjovekovne tvrđave Momčilov grad, a skulpture u čeliku, bronzi, biće na ostalim lokacijama gde se nalaze veće parkovske površine. Dakle, 25 skulptura će biti iz fabričkog kruga "Prvog maja" postavljene na lokacijama širom grada - kaže Vlatkovićeva.
Foto: A. Ć.
"Zec" Kloda Losta
Kako kaže, njihova umetnička vrednost prevazilazi okvire naše zemlje.
- Reč je o autorima kojih više nema, tu je Dušan Džamonja, Jovan Kratohvil, Aleksandar i Tatjana Zarin, Matija Vuković, tako da je ovo bogatstvo grada u umetničkom smislu. Reč je o oko 1.300 umetničkih dela na koje možemo biti veoma ponosni zato što su njihovi autori umetnici, koji su na svetskom nivou. Pirot će, kada ceo ovaj veoma zahtevan posao bude završen, postati prava galerija na otvorenom. Mnoge skulpture su nabavljene u okviru smotre "Mermer i zvuci" u Aranđelovcu, odakle je "Prvi maj" brojna dela nabavljao. Tako neku skulpturu imamo u tri originala, pa se jedan nalazi u Pirotu, drugi u Aranđelovcu, treći u Beogradu – kazala je Radmila Vlatković.
Posebno je značajna činjenica da će ove umetnine biti sačuvane.
Foto: A. Ć.
U depou galerije nalaze se pokretna umetnička dela
- Ako računamo ona koja su se nalazila u svim fabrikama, svojevremeno sam radila popis na nivou grada, u njima je bilo oko 800 umetničkih dela – slike, crteži, grafike, a nestala su u procesu privatizacije. Galerija u svom fondu ima više od 1.000 eksponata, od toga 10 legata. Legat Industrije odeće "Prvi maj", odnosno umetnička zbirka, još jedan je legat Galerije, a ako uspemo sve da prikupimo, biće to oko 1.300 umetničkih dela sa kojima možemo biti zaista ponosni – zaključila je Vlatkovićeva.
Umetnička zbirka Industrije odeće "Prvi maj" sačuvana je zahvaljujući reakciji lokalne samouprave koja je u procesu stečaja fabrike, sprečila da ode u ruke privatnih kolekcionara tako što ju je otkupila prebijanjem dugova na ime poreza, pa je ovo neprocenjivo kulturno blago ostalo Gradu Pirotu i na ponos svih Piroćanaca.
Posetiocima Sajma peglane kobasice u Pirotu, koji je održan ovog vikenda, sigurno je sve jasno iz samog naslova, a oni ostali će verovatno poželeti da sledeće godine budu tamo, kad pročitaju tekst...
Nekoliko stotina turista iz susedne Bugarske, ovog vikenda boravilo je u Pirotu jer godinama ne propuštaju Sajam pirotske peglane kobasice, proizvoda koji je nadaleko čuven po svojim afrodizijačkim svojstvima.
Učenice Srednje stručne škole u Pirotu buduće frizerke, pedikirke i manikirke, organizovale su humanitarnu akciju - ulepšavale su sugrađanke a one su umesto da plate uslugu, novac stavljale u kasu za kupovinu novogodišnjih paketića mališanima.
Prioćanci Dušan Živković i Stefan Lazarević uz blagoslov crkvenih vlasti počeli su samoinicijativno da obnavljaju svetinju iz 15. veka - crkvu posvećenu Svetom Iliji.
Pirotska peglana kobasica, poznata i kao "pirotska vijagra" zbog svojih afrodizijačkih svojstava, izuzetno je tražena na domaćem, ali i inostranom tržištu. Tražnja, međutim, uveliko prevazilazi ponudu jer u Pirotu postoji samo jedna registrovana radionica za izradu ovog vrhunskog delikatesa.
Volonteri "Zoo planeta" iz Niša spasili su magarence na Krčedinskoj adi početkom ove godine, pošto su ga pregazile krave i konji koji su pokušavali otuda da pobegnu...
Jutjuber Dru Binski iz Arizone ima istetoviran broj "197“ na levom ramenu, što je ujedno i njegova velika želja koju je uspeo da ostvari - posetio je svih 197 država na planeti, a među njima i Srbiju...
Malo je ljudi koji u kafani ili na privatnim veseljima nisu čuli, pa i zapevali i zaigrali uz njegov hit, ali malo ko se seća ili danas uopšte zna Slobodana Bobana Ilića iz Niša, izvođača i autora čuvene pesme "Ramo, Ramo"...
Ona je Ognjenka. Po rođenju Beograđanka iz kruga "dvojke", a po mestu stanovanja Vrščanka. Sasvim slučajno je prestonički asfalt zamenila pitomim vršačkim ulicama...
Medo, konj francuskog porekla rase perušon, sa svojih 1.425 kg trenutno je najteži konj na svetu! Ovaj gorostas je jedan od desetak grla na farmi Izeta Selaka u selu Caričina kod Sjenice, i uskoro bi mogao da se upiše u Ginisovu knjigu rekorda!
Neobičan kućni ljubimac gimnazijalke Anđele Stojadinović iz Ćuprije privukao je pažnju celog grada! O dosad neviđenoj životinjici u Pomoravlju pričaju svi, a na ulici je zaustavljaju da ga izbliza vide...
Šetnjom kroz Srbiju u ovoj epizodi emisije "Alo, Beograde, Srbija zove" podsećamo na istorijske lekcije koje nikako ne treba da se zaborave; pokazaćemo vam tajne starih zanata koji su nam potrebni i danas, a upoznaćemo vas sa ljudima čija će vas sudbina inspirisati...
Novi Sad je 1. februara 1748. godine od Marije Terezije dobio status Slobodnog kraljevskog grada! Taj dan se slavi kao Dan grada, ali za odluku velike carice, bogati Srbi su morali da odreše kesu...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posetiocima Sajma peglane kobasice u Pirotu, koji je održan ovog vikenda, sigurno je sve jasno iz samog naslova, a oni ostali će verovatno poželeti da sledeće godine budu tamo, kad pročitaju tekst...
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.