Mnogi ne znaju za ovog narodnog heroja! Veliki broj škola, ulica i naselja u Srbiji nosi njegovo ime
Podeli vest
Učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, visoki funkcioner SFRJ i narodni heroj Jugoslavije Veljko Vlahović (1914 - 1975), rođen je u selu Trmanje kod Kolašina. Bio je sin kapetana prve klase Milinka Vlahovića, komandanta Rovačkog bataljona vojske Kraljevine Crne Gore.
Po završetku osnovne škole u rodnom mestu, Vlahović je dalje školovanje nastavio u Podgorici i Beogradu. Gimnaziju je završio u Podgorici, a onda upisao mašinstvo u Beogradu, pa studije nastavio u Pragu, na Sorboni, u Parizu pa diplomirao na Univerzitetu u Moskvi.
Banatska vračara rumunskog porekla, Anujka di Pištonja, važila je za moćnu ženu nadprirodnih moći. Čitavih 50 godina ljudi su joj se obraćali za pomoć u lečenju, spravljanju ljubavnih napitaka i „rešavanju problema“. Najpoznatija je bila po tzv. đavoljoj vodici kojom je rešavala najteže slučajeve.
Na današnji dan navršava se 141 godina od kada je pre dva veka, daleke 1882. godine Srbija je iz ranga kneževine uzdignuta na rang kraljevstva, a njen vladar Milan Obrenović, koji je prethodno bio knez, postao je kralj. Car Franc Jozef je lično čestitao kralju Milanu Obrenoviću.
06.03.2024
07:05
Kao srednjoškolac se, veoma rano uključio u radnički pokret. U Beogradu je 1932. godine izabran za sekretara udruženja srednjoškolaca beogradskih gimnazija, koje je tada bilo jezgro revolucionarnog, srednjoškolskog pokreta.
Skinuo sam mantiju, uzeo mitraljez jer nisam mogao da gledam na moje oči da moj narod kolju ustaški koljači, govorio je četnički vojvoda Momčilo Đujić.
27.02.2024
07:05
Kada je upisao studije mašinstva na Tehničkom fakultetu u Beogradu, pošto je po prirodi bio sistematičan, radan i uporan, ubrzo je postao jedan od istaknutijih boraca i rukovodilaca naprednog studentskog pokreta u Beogradu. U Savez komunističke omladine Jugoslavije primljen je 1933. godine, a u Komunističku partiju Jugoslavije 1935. godine, kao već istaknuti studentski aktivista.
Sredinom tridesetih godina, studenti Beogradskog univerziteta bili su pokretači i organizatori brojnih političkih akcija u gradu i na Univerzitetu. Vlahović je već tada bio jedan od istaknutih organizatora i rukovodilaca borbe beogradskih studenata za autonomiju Univerziteta, slobodu nauke i kulture, protiv nacionalističkih udruženja i policijske strahovlade, za demokratske slobode i društveni napredak zemlje.
Bio je član od osnivanja, a od 1935. do jula 1936. godine, i predsjednik Akcionog odbora stručnih studentskih udruženja na Beogradskom univerzitetu, i jedan od najistaknutijih organizatora i rukovodilaca velikih studentskih štrajkova (februara 1935. i 4. aprila 1936) u Beogradu. Zbog toga je hapšen i interniran u koncentracioni logor u Višegradu (14. februara do 20. marta 1935) i isključen s Univerziteta za 1935/36. godinu.
Pre i u toku štrajkova putovao je u Zagreb i Ljubljanu zbog koordinacije zajedničke akcije studenata ova tri velika univerziteta protiv tadašnjeg režima. Zajedno s Lolom Ribarom učestvovao je u formiranju akcionih komiteta i u pripremama jugoslovenske studentske delegacije za Svetski omladinski kongres u Ženevi, održan u jesen 1936. godine.
Polovinom 1936. godine, po odluci partijskog rukovodstva na Univerzitetu, da bi izbegao hapšenje, otputovao je u Prag, gde se odmah uključio u rad partijske organizacije jugoslovenskih studenata u ovom gradu, i ubrzo izabran za zamenika sekretara partijske organizacije.
Španski građanski rat
Učestvovao je u Španskom građanskom ratu, kao borac Internacionalnih brigada. Krajem januara 1937. godine, s grupom od 26 jugoslovenskih studenata, iz Praga se ilegalno, preko Pariza, prebacio u Španiju. Upravo iz tog perioda potiče i njegovo poznato pismo studentima Beogradskog univerziteta, u kome ih poziva na akciju davanja svestrane pomoći španskom narodu u borbi za njegovu slobodu.
U Španiji se borio u Balkanskom internacionalnom bataljonu „Dimitrov“ i „počeo da polaže ispite iz velike lekcije istorije“, kako je on sam nazivao borbu za špansku republiku. Ubrzo posle dolaska u Španiju, u bici na Marami, 14. februara 1937. teško je ranjen u nogu.
U Španiji je bio borac s puškom u ruci i obavljao mnoge odgovorne dužnosti u Internacionalnim brigadama. Najpre je radio u kadrovskoj sekciji Baze internacionalnih brigada u Albaseteu, a zatim je bio pomoćnik načelnika za kadrove Balkanske internacionalne brigade.
Posle toga je radio u Komesarijatu internacionalnih brigada u Madridu i Barseloni, a zatim u Centru za evakuaciju boraca internacionalnih brigada u S’Agara.
U drugoj polovini 1937. godine, posle smrti Blagoja Parovića, jedno vreme je bio i urednik lista „Dimitrovac“. Poslednja funkcija u španskoj republikanskoj vojsci bila mu je politički komesar bataljona.
Posle prelaska u Pariz, od CK KPJ dobio je zadatak da organizuje tehniku i dokumenta za ilegalni i legalni povratak u zemlju jugoslovenskih dobrovoljaca iz Španskog građanskog rata.
U Francuskoj je delovao i kao član Partijskog biroa nekoliko partijskih ćelija u Parizu. U Parizu se prvi put susreo sa Titom, i od tada je jedan od njegovih najbližih saradnika i doslednih sledbenika.
Dok je boravio i radio u Parizu, izabran je 1939. godine za člana CK SKOJ-a. Oktobra 1939. upućen je u Moskvu, kao predstavnik SKOJ-a, u Komunističku omladinsku internacionalu (KIM). U Moskvi je nastavio studije na moskovskom Tehničkom fakultetu i radio u organima KIM, kao predstavnik SKOJ-a, a 1942. i 1943. godine, do rasformiranja, kao sekretar KIM. Pored rada u KIM, bio i predstavnik KPJ u Kominterni do njenog raspuštanja, 1943. godine.
Aprilski rat i okupacija Kraljevine Jugoslavije 1941. godine zatekli su ga u Moskvi. Vlahović je tada pojačao rad na vezama jugoslovenskih komunista i građana s domovinom i radio na popularizaciji Narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije.
Po zadatku CK KPJ i Vrhovnog štaba NOPOJ, u Moskvi je, 11. novembra 1941. godine, organizovao s Đurom Salajem radio-stanicu „Slobodna Jugoslavija“, preko koje je u svet prodirala istina o borbi naroda Jugoslavije protiv okupatora i domaćih izdajnika.
Održavao je vezu s Vrhovnim štabom i dobijao izveštaje iz zemlje, pripremao emisije za radio-stanicu, pisao u sovjetskoj štampi i držao predavanja studentima, radnicima i sovjetskim građanima o oslobodilačkoj borbi jugoslovenskih naroda. Starao se da radio-vesti „Slobodna Jugoslavija“ i dobijeni izvještaji iz zemlje budu emitovani na više stranih jezika i jezicima jugoslovenskih naroda.
U Jugoslaviju se vratio krajem 1944. godine, i preuzeo dužnost načelnika Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije.
Cela Vlahovićeva porodica je učestvovala u Narodnooslobodilačkoj borbi. Braća Branko i Dušan, su poginuli kao visoki vojni rukovodioci NOVJ-a, a sestra Dunja i brat Mišo su nosioci Partizanske spomenice 1941. I Veljkova majka Mijojka je takođe bila aktivni učesnik NOR-a.
Nakon oslobođenja zemlje, obavljao je najodgovornije partijske i državne dužnosti, bio je potpredsednik Veća naroda u Narodnoj skupštini FNRJ, predsednik Odbora za prosvetu Saveznog izvršnog veća, predsednik Spoljnopolitičkog odbora Narodne skupštine FNRJ, zamenik ministra inostranih poslova FNRJ (1951 — 1952) I direktor lista „Borba“ (1953).
Bio je član Izvršnog odbora i član Predsedništva SSRN Jugoslavije (do juna 1966.), predsednik Komisije za međunarodne veze SSRNJ, član Centralnog odbora SUBNOR Jugoslavije, predsednik Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida Jugoslavije (do oktobra 1965) i član Uprave udruženja španskih boraca Jugoslavije.
Za člana Centralnog komiteta KPJ (SKJ) biran je od Petog do Desetog kongresa. Od Sedmog kongresa SKJ član je Izvršnog komiteta, a od Osmog kongresa do Šestog plenuma Centralnog komiteta bio je jedan od sekretara CK SKJ.
Na Devetom i Desetom kongresu biran je za člana Predsedništva CK SKJ. Bio je i predsednik Gradske konferencije SK Srbije Beograda, od marta 1968. do marta 1970. godine.
Bio je član Saveta federacije i imao čin rezervnog general-major JNA.
Bio je član (1950) i šef jugoslovenske delegacije na zasedanju Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih naroda i član jugoslovenske delegacije na Prvoj konferenciji šefova država ili vlada nesvrstanih zemalja u Beogradu, septembra 1961. godine.
U vreme svog bogatog političkog rada, Vlahović se bavio opštepolitičkim i ideološko-teorijskim pitanjima marksizma-lenjinizma. Objavio je više tekstova i studija o razvoju i ulozi SKJ u socijalističkom samoupravnom društvu i drugim pitanjima. Za njegovu stvaralačku misao vezani su mnogi dokumenti komunističke partije u čijoj je izradi učestvovao, kao što je Program Saveza komunista Jugoslavije i platforma za Deseti kongres SKJ.
Bio je veoma cenjen kao saborac i drug, kao izuzetno skroman, principijalan i dosledan borac za socijalizam. Kao istaknuti teoretičar, prekaljeni revolucionar, sledbenik i Titov saborac, imao je veliki autoritet u Jugoslaviji i u revolucionarnom pokretu u svetu.
Preminuo je, na današnji dan, 7. marta 1975. godine u Ženevi. Sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.
Mnoge škole, ulice, naselja širom Srbije nose njegovo ime.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
Stariji se verovatno sećaju jednog od najpoznatijih rudara nekadašnje Jugoslavije Alije Sirotanovića, junaka socijalizma, poznatog i po tome što se njegov lik 1987. našao na novčanici od 20.000 dinara. Ipak, mlađima je ovaj čovek uglavnom nepoznat, a mali je broj ljudi koji znaju da je život završio u siromaštvu, sam i zaboravlje od svih.
Izmučen zatvorom i bolešću u kombinaciji sa batinama i konstantnim mučenjem, sada već istorijska ličnost epskih proporcija - Gavrilo Princip, čovek čiji su hici u austrougarskog nadvojvodu poslužili kao povod za početak Prvog svetskog rata, umro je na današnji dan 1918. godine
Na današnji dan 1893. godine rođen je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini (četnički pokret). U Drugi svetski rat ušao kao pukovnik a izbeglička vlada mu je dodelila čin generala, kao i mesto ministra vojnog. Učestvovao je u oslobodilačkim ratovima 1912-1918.
26.04.2024
07:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Banatska vračara rumunskog porekla, Anujka di Pištonja, važila je za moćnu ženu nadprirodnih moći. Čitavih 50 godina ljudi su joj se obraćali za pomoć u lečenju, spravljanju ljubavnih napitaka i „rešavanju problema“. Najpoznatija je bila po tzv. đavoljoj vodici kojom je rešavala najteže slučajeve.
Kako je ranije saopštilo Ministarstvo odbrane Rusije, izložba naoružanja i opreme koju je ruska vojska zarobila tokom Specijalne operacije biće otvorena na Poklonoj gori 1. maja i trajaće mesec dana.
Velika Britanija planira da do kraja ove decenije opremi oružane snage te zemlje hipersoničnom krstarećom raketom domaće proizvodnje, saznaje Dejli telegraf.
Lista Dragan Marković Palma - Jedinstvena Srbija - Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije "Za domaćinsku Jagodinu" koja će se na lokalnim izborima u Jagodini 2. juna naći pod rednim brojem 1, započela je danas svoju predizbornu kampanju obilaskom sela Belica, Šantarovac i Bunar.
"Očekujem da će biti teška kampanja. Očekujem da odnesemo pobedu, ali za to je potrebno mnogo da radimo, zato što maj neće biti nimalo lak. Mi nemamo mnogo vremena za kampanju, zato što se bavimo ozbiljnim pitanjima od nacionalnog interesa", rekla je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić za "Blic" TV.
Koalicija okupljena oko Srpske napredne stranke na listi "Aleksandar Vučić – Niš sutra" predala je noćas izbornu listu za predstojeće lokalne izbore u Nišu.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Bivši šef BIA Aleksandar Vulin kaže da kampanja mržnje Dinka Gruhonjića koju vodi protiv Srbije, od Dubrovnika, Cetinja, pa preko Sarajeva, nije mera naše tolerancije, već mera našeg odsustva samopoštovanja.
Gosti Blažo Marković iz Novi Ljudi Nova Snaga Srbije i analitičar Miljan Jovićević govorili su u Info danu o rezoluciji o Srebrenici, ali i o opoziciji.
U novom Info danu o sramnoj rezoluciji o nepostojećem genocidu u Srebrenici i raznim srbomrzcima koji nisu vredni pomena, govorili su Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i pukovnik u penziji i sociolog prof. dr Ilija Kajtez.
Tomislav Bokan, predsednik pokreta Dinara-Drina-Dunav i Tomo Lovrenković, novinar i politički aktivista gostovali su u emisiji "Info jutro" na Informer TV i diskutovali o srpskoj opoziciji.
Tomo Kovač, bivši ministar policije Republike Srpske i ekspert za bezbednost Dževad Galijašević analizirali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici za Informer TV u emisiji "Info jutro".
Od kontroverznog crnogorskog biznismena Branislava Brana Mićunovića (71), koji je preminuo u petak 19. aprila, oprostio se i bivši komadant Armije Bosne i Hercegovine, Naser Orić, koji je bio optužen za zločin nad ratnim zarobljenicima na području Srebrenice i Bratunca.
Ovlašćena službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova Direkcije policije Policijske uprave za grad Beograd Uprave saobraćajne policije SPI za uviđaje saobraćajnih nezgoda, su po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, 27. aprila ove godine odredila zadržavanje u trajanju od 48 sati Č.L. (21) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Srđan Đoković, otac najboljeg tenisera sveta Novaka Đokovića, danas je primljen u Urgentni centar! Informaciju je preneo Kurir, a prema saznanjima Informera, otac prvog reketa sveta povredio je rame i zato je hospitalizovan!
Košarkaši Denver Nagetsa jutros su poraženi od Los Anđeles Lejkersa u gostima sa 119:108, a pre utakmice viđena je nesvakidašnja situacija, koja je može se reći itekako uticala da aktuelni prvak izgubi meč u "Kripto Areni".
Crvena zvezda planira da vrati golmana Milana Borjana (36) i kupi mladog Veljka Ilića (20) iz TSC-a, ukoliko proda Omrija Glazera (28), saznaje Informer.
Rusija mora da podrži trenutnu dinamiku u zoni Specijalne vojne operacije, kada raste panika u neprijateljskim redovima, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruska vojska preuzela je kontrolu nad selom Novobahmutovka u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici, koje je bilo ključna tačka u borbi proteklih dana, saopštilo je danas rusko Ministarstvo odbrane.
Ruski predsednik Vladimir Putin se ispravno kladio na rastući zamor zapadnih zemalja od kolosalnih troškova pomoći Ukrajini, rekao je Karlo Masala, stručnjak sa Bundesver univerziteta u Minhenu, u intervjuu za austrijsko izdanje Klajn cajtung.
Miljko Živojinović kaže da je dozvolu za premeštanje očevog tela dobio još pre četiri godine, ali da je zbog pandemije koronavirusa sve bilo stopirano.
Poslednje fotografije Rajana Goslinga (43) zaintrigirale su internet. Nagrađivani glumac, poznat po ulozi Kena u prošlogodišnjem bioskopskom hitu "Barbie", zaprepastio je svoje obožavatelje i ljubitelje filma novim, poprilično oteklim izgledom.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.