U CRNOJ GORI SU EPOHALNE PROMENE, KOJE MOGU DOVESTI DO POVLAČENJA PRIZNANJA KOSOVA! Đukanović u jedno može biti siguran - NEMA POVRATKA NA STARO!
Podeli vest
Ono što se odigrava u Crnoj Gori jeste velika promena. Epohalna. Nema povratka na staro. Milo Đukanović može kupovati vreme, pokušavati da održi partijski aparat i da upregne medije za neku propagandnu kampanju. Ali dometi svega su ograničeni, i u političkom i u vremenskom kontekstu
Ciceron je napisao: „Što je bliži kraj imperije, to su njeni zakoni luđi". Ili, na primeru iz Crne Gore, može se još i dodati: pored ludog zakona, i argumentacija kojom se brani sve je luđa.
Nedelja je poseban dan u Crnoj Gori, postao je takav od izglasavanja diskriminatorskog zakona o slobodi veroispovesti. Narod sabran oko svoje crkve i vere, nepokorno korača svake nedelje za odbranu svetinja. U inat Milu Đukanoviću i svim Milogorcima kojima ništa nije sveto
16.02.2020
20:25
Da je novi Zakon o „slobodi veroispovesti", analizira Dušan Proroković, zapravo samo leks specijalis uperen direktno protiv Srpske pravoslavne crkve, pokazuje i nesaglasnost ovog sa drugim normativnim aktima. Tako se, recimo, Zakonom o svojinsko pravnim odnosima iz 2019. godine propisuje da savestan držalac „nepokretne stvari, na kojoj drugi ima pravo svojine stiče pravo svojine na toj stvari" u slučaju „redovnog održaja" protekom deset, a u slučaju „vanrednog održaja" protekom dvadeset godina.
Nema povratka nazad u Crnoj Gori
Zahvaljujući neumornom Jovanu Markušu, prethodnih dana moglo se i na društvenim mrežama videti ko je savestan, a ko nesavestan držalac objekata od kulturnog, religijskog i istorijskog značaja. O čemu brine država, to uglavnom propada. O čemu brine Crkva, to je obnovljeno, blista nekim novim sjajem, ima svoju funkciju, bilo da se radi o hramovima, manastirskim konacima…
Pre tri decenije na tim mestima su čuvane ovce, neretko ni tome razorena i razgrađena crkvišta nisu služila. Nad Skadarskim jezerom, gde se danas ponovo uzdiže manastir Kom, gde su grobovi Lješa i Mare Crnojević (sestre Skenderbegove), bejaše samo zmijarnik poskoka. Čak i po ovom osnovu, da se ne vraćamo u prošlost, tražimo tapije i hrisovulje, Crkva je stekla pravo svojine. Ali, u sistemu gde prava nema, u kom se zakoni arbitrarno tumače i selektivno primenjuju, nije dovoljno kada ste u pravu. Otuda i iznošenje sve luđe argumentacije kojom se političko beščašće i pravno bezakonje pokušavaju objasniti.
Foto: Tanjug
A kada je o objašnjenjima reč, konstrukcija je sledeća: u litijama u Crnoj Gori (a i šire) šetaju „ludaci". Oni bi da proglase „pravoslavnu dšamahiriju", a ključni dokaz je valjda što zbog tih ludaka Podgorica „s vremena na vreme" sliči Teheranu.
Šta je „pravoslavna džamahirija"
Istoričar Aleksandar Raković već je objasnio neprimerenost korišćenja sintagme „pravoslavna dšamahirija". DŽamahirija je „socijalistička republika". On zaključuje:
- Iako pravoslavna socijalistička republika do sada nije postojala kao državno uređenje, najbliža tome bila je Republika Kipar, kada se na njenom čelu, kao predsednik, nalazio arhiepiskop Makarios". A šta tek reći o tom paradigmatičnom poređenju sa Teheranom? Teheran je jedan od najvećih megalopolisa, verovatno najznačajniji naučni centar na Bliskom istoku, glavni grad države, koja je, uprkos sankcijama i nenormalnim odnosima sa moćnim zapadnim zemljama, u ovom trenutku 25 najveća ekonomija sveta, a posmatrajući visinu BDP-a prema paritetu kupovne moći - dugo je među Top 20.
Naravno, problem sa kojim se suočavaju Iranci je mnogo, čak i previše. Izazovi su veliki, pretnje stalne, potencijal za proteste - i političke i socijalne - postoji. Ali to ne znači da se Iran ne menja, da Teheran ostaje isti. U odnosu na devedesete godine prošlog veka i prve godine vođstva Hamneija, razlike su ogromne, mnoge stvari su potpuno neuporedive.
Foto: Printskrin
Ipak, uobičajeno je kod srpskih autošovinista (kako onih iz Beograda, tako i ovih iz Crne Gore) da za Teheran vezuju najnegativnije moguće asocijacije. Valjda zbog toga što su samo autošovinisti ostali zarobljenici matrice iz devedesetih. A upravo iz te matrice proizilaze i „ludački zakon" i „ludačka argumentacija".
Navikli da prolazi svaka glupost uz koju ide spominjanje Slobodana Miloševića i velikosrpske hegemonije ili nacionalizma, nisu imali potrebu niti da menjaju pristup, niti da polemišu sa bilo kim ko im se suprotstavljao.
Kao što Bećković navodi u antologijskoj pesmi „Đe reče Japan": Ne kažem ja tebi ništa / Nego gledam u tebe / Ne u tebe nego u tvom pravcu / Pa se čini da tebi pričam / A ja ne pričam nikome / Nego pričam svoju priču". I pričanje te priče dugo je donosilo rezultat, bilo je korisno. Međutim, toga više nema.
Što duže bude agonija, posledice veće
Prvo - globalna imperija je deo naše skorije prošlosti, odnos snaga u svetu se promenio, kao i stanje u „srcu imperije". Nije Teheran ono što je bio, niti je u sistemu distribucije moći i uticaja tamo gde je bio. Nisu ono što su bili pre četvrt veka ni Moskva, ni Peking, ni Delhi.
Drugo - prisustvujemo „periferizaciji balkanskog pitanja" na listi prioriteta svih zapadnih sila, velikih i regionalnih. Ovo više nisu devedesete, oni nemaju imperativ da opravdavaju svaku glupost, niti mogu da iskontrolišu svaku situaciju. Pokušali su da nametnu sporni Zakon, pogurali Đukanovića u tom smeru, a pošto im nije uspelo, mora se menjati pristup. NATO neće intervenisati zbog litija u Crnoj Gori, ne bi intervenisao ni zbog ozbiljnijih stvari.
Treće - matrica je potrošena, delom zbog zamora materijala, delom zbog stalnog prezentovanja novih podataka, poput britanskog izveštaja o Srebrenici, koji ruše nametnute konstrukcije. Ponavljanje starog narativa više nije korisno, ne donosi rezultat. U određenoj meri je i kontraproduktivno. Što više priče o „pravoslavnoj dšamahiriji" i Teheranu - to masovnije litije i molebani.
Foto: fotomontaža
Ono što se odigrava u Crnoj Gori jeste velika promena. Epohalna. Nema povratka na staro. Milo Đukanović može kupovati vreme, pokušavati da održi partijski aparat i da upregne medije za neku propagandnu kampanju. Ali dometi svega su ograničeni, i u političkom i u vremenskom kontekstu.
Što duže bude trajala agonija, to će i za njega i za njegovo nasleđe posledice biti veće. Da je na vreme povukao sporni Zakon, to bi ga koštalo rejtinga, najverovatnije i gubitka dela glasova na narednim izborima. Pošto to nije učinio, sada će ceh biti veći. Pretpostavka je da se u nekom narednom periodu taj ceh može odnositi na povlačenje priznanja lažne države Kosovo od strane Crne Gore. Ako nastavi sa poistovećivanjem sudbine jednog zakona sa sudbinom cele države, ko zna kako se sve ovo može završiti.
Kada „ludačka argumentacija" dobije prednost nad „ludačkim zakonom", onda nije samo kraj jedne „imperije" blizu, već je izvestan i krah svih vrednosti koje je ta tvorevina baštinila.
Većinska Crna Gora, koja je u litijama, tražiće diskontinuitet sa odlukama manjine koje su nametane prethodnih godina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nedelja je poseban dan u Crnoj Gori, postao je takav od izglasavanja diskriminatorskog zakona o slobodi veroispovesti. Narod sabran oko svoje crkve i vere, nepokorno korača svake nedelje za odbranu svetinja. U inat Milu Đukanoviću i svim Milogorcima kojima ništa nije sveto
Ruski predsednik Vladimir Putin planira da iranskom rukovodstvu prenese zabrinutost arapskih lidera zbog napada Teherana na naftnu i energetsku infrastrukturu u regionu, saopštio je Kremlj.
Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac pokušala je da bez prethodnog predloga Visokog saveta tužilaštva (VST), na svoju ruku na drugi mandat progura za predstavnika Srbije u Eurodžastu svoju miljenicu tužiteljku Gordanu Janićijević.
Grupa blokadera pokušala je organizuje 'protestni skup' zbog navodnog napada na njihovog člana u sremskom selu Bešenovo, ali su ubrzo, kada je provaljena njihova podvala, podvili rep!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević naručio je pesmu "Luda po tebe" za Elicu Erski, simpatičnu Bugarku i nekadašnju osvajačicu olimpijske bronzane medalje.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Od 3. marta u 22 časa na Informer TV stiže nova emisija "Dobro veče, Srbadijo", autorski projekat koji podseća na to ko smo, odakle smo i šta ne smemo da zaboravimo.
Prošle sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam sa kim sedi okoreli blokader Jovo Bakić, šta kupuje voditeljka Marija Veljković, kakve su reakcije prolaznika na fudbalera Marka Arnautovića, kako glumica blokaderka Svetlana Bojković glumata u privatnom životu, na koji način se opušta advokat Toma Fila...
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije "JUTA" Aleksandar Seničić, rekao je kako će danas još dva leta iz Dubaija dovesti naše turiste u Beograd, a jedan od njih je čarter privatni let.
Po mišljenju Čačana njihov grad je najlepši u proleće, a veliku zaslugu za to imaju vredni radnici "Gradskog zelenila", koji godinama baš u ovo vreme imaju najviše posla.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je danas na Kopaonik biznis formu da bi putnički saobraćaj od Beograda do Budimpešte trebalo da počne 27. marta, a cena karte biće 25 evra.
Višem sudu u Negotinu stigla su tri odgovora na optužicu koju je podiglo Više javno tužilaštvo u Zaječaru protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, zbog sumnje da su 26. marta 2024. godine u Banjskom polju kod Bora ubili dvogodišnju devojčicu Danku Ilić.
Srđan Jezdimir (45), jedan od najpoznatijih narko-bosova, poznat i kao Srpski Eskobar, koji je osuđen u Južnoj Americi, a sudi mu se i u Srbiji, a čija grupa je danas "pala" u Beogradu, sumnjiči se da je u periodu između 2019. i 2021. godine prošvercovao iz Ekvadora u Evropu 10 tona kokaina.
Policajac D.Ć. (32) i N.V. (64) iz Banjaluke uhapšeni su u akciji ”Zodijak” zbog sumnje da su dilovali kokain, a kod njih je pronađeno i oduzeto oko 77.000 KM u kešu.
Filmovi poput "Žena mačka" (2004), "Čudesna žena" (2017) i "Crni Panter: Vakanda zauvek" (2022) samo su neki od filmova u kojima su žene prikazane kao neustrašive superjunakinje.
Igrani film "Žetva", inspirisan istinitim događajima opisanim u romanu "Srpsko srce Johanovo" Veselina Dželetovića, u koprodukciji Bandur film-a i TS Media, imaće svoju svečanu premijeru 17. marta u MTS dvorani u Beogradu, nakon čega će krenuti u domaću i međunarodnu bioskopsku distribuciju.
Osmi studijski album sestara Gobović pod nazivom "Trag večnosti", objavljen u izdanju PGP RTS, predstavlja snažan umetnički projekat posvećen srpskim velikanima i heroinama koji su svojim delima, hrabrošću i duhovnom snagom ostavili neizbrisiv trag u srpskoj istoriji.
Zahvaljujući posvećenom učešću u programu rehabilitacije za zavisnike od narkotika, ozloglašeni reper Šon Didi Kombs, poznatiji kao Paf Dedi, izaći će na slobodu mesec i po dana ranije nego što je prvobitno planirano.
Srpsko narodno pozorište (SNP) u Novom Sadu saopštilo je danas da su u toku radovi na popravci drenažnog sistema u levom delu nadstrešnice ispred glavnog ulaza u to pozorište i istaklo da nije bilo nikakvog urušavanja niti pada delova nadstrešnice iznad ulaza u to pozorište.
Manekenka Grejsi Bon iz Paname pojavila se na dodeli nagrada "Premio Lo Nuestro" u Majamiju u uskoj zlatnoj haljini, što je na društvenim mrežama izazvalo brojne negativne komentare zbog njenih oblina.
Internet često uspori upravo u večernjim satima, a razlog najčešće nije kvar, već pojačano opterećenje mreže i kućnih uređaja u periodu najveće aktivnosti korisnika.
U dokumentarnom filmu "Sale", koji je inspirisan likom i delom estradnog maga Saše Popovića, pevačica Marija Šerifović je priznala da je sigurna da bi Popović, da je živ, bio ljut na nju.
Pevačica Teodora Džehverović oglasila se na Instagramu snažnim i emotivnim porukama povodom dramatične bezbednosne situacije koja potresa Bliski istok, a čije posledice osećaju i stanovnici Dubaija.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar