SRBI DRŽE KLJUČEVE VLASTI U MOSTARU! Rasplet situacije nakon izbora
Podeli vest
Po svemu sudeći, ključeve za rasplet situacije u Mostaru neće držati ni Bošnjaci, niti Hrvati, iako njihove stranke, prema preliminarnim rezultatima lokalnih izbora u tom gradu imaju najviše glasova, već Srbi, koji po prvi put otkako je rat završen, imaju šanse da uđu u gradsko veće grada na Neretvi
Prema preliminarnim rezultatima lokalnih izbora u Mostaru, HDZ je zadržao poziciju dominantne hrvatske stranke, a glavna promena u hrvatskom biračkom telu dogodila se na opozicionoj scenu Hrvata iz BiH, objašnjava Milan Sitarski iz mostarskog Instituta za društvena istraživanja.
Prvi put od 1990. godine, srpski narod je u lokalnom parlamentu, i pored svih prepreka koje su stavljane pred njega, dobio autentične političke predstavnike i tim je ostvareni izborni uspeh veći, istakao je Milimir Vujadinović, predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu NSRS
21.12.2020
10:34
- Do sada neprikosnovena drugoplasirana hrvatska stranka, "HDZ 1990", pala je na treće mesto i moguće je da neće imati ni jednog većnika u novom gradskom veću, dok je ulogu ključne hrvatske opozicione stranke preuzela Hrvatska republikanska stranka, kojoj je Mostar i inače uporište i koja je dosta dugo gradila tu svoju poziciju. Ona do sada nije mogla da dođe do izražaja iz razloga što izbora u Mostaru izbora nije bilo - navodi Sitarski.
Međutim, s obzirom na to da ni hrvatske stranke, niti koalicija okupljena oko SDA, zajedno sa BH blokom, koji okuplja SDP i Našu stranku, neće moći da formiraju vlast, Srpska lista, koja okuplja sve srpske stranke, nameće se, prema rečima našeg sagovornika, kao jezičak na vagi.
„Slikovito rečeno, Srpska lista imaće u rukama ključeve grada Mostara, a to na neki način znači i ključeve Bosne i Hercegovine“, ocenjuje Sitarski.
On podseća da je održavanje lokalnih izbora u Mostaru prva komponenta Mostarskog sporazuma, koji su u junu potpisali lideri HDZ i SDA, Dragan Čović i Bakir Izetbegović. Nakon izbora, ostalo je da se usvoji novi Statut grada Mostara, kao i da se povedu plodotvorni razgovori o izmenama izbornog zakona u BiH, na čemu već godinama insistira HDZ.
„Sada može da se dogodi da od tog jednog predstavnika Srba zavisi usvajanje novog statuta. Ako on bude voljan da se koordinira sa jednom ili drugom stranom, pri usvajanju statuta ili uslovljavanju usvajanja statuta početkom razgovora o izbornom zakonu BiH, taj će glas presuditi u kom će se smeru razvijati dalja situacija, ne samo u Mostaru, nego i u celoj BiH“, kaže Sitarski.
SDA najveći gubitnik
Srbi će, prema mišljenju politikologa iz Banjaluke Vojislava Savića, svakako biti deo vlasti, ma ko da je formira. Ne treba iz vlasti izbaciti nekoga ko će imati samo jednog većnika, a zbog legitimiteta vlasti je dobro da u njoj učestvuje, ocenjuje on.
Savić navodi da su velike izborne uspehe, osim Srba, ostvarili BH blok i Hrvatska republikanska stranka, dok je relativni gubitnik SDA, koja je, u koaliciji sa drugim strankama osvojila onoliko koliko je 2008. dobila sama.
„Jedna od realnih opcija je da partneri u vlasti budu HDZ i SDA i da opozicija bude BH blok. Mislim da je nemoguće da ni Bošnjaci, ni Hrvati sami sastave vlast. Bošnjaci bi mogli, jer prema preliminarnim rezultatima imaju 18 većnika – 6 BH bloka i 12 SDA, međutim, BH blok je već rekao da samo sa SDA neće da formira vlast. HDZ, Hrvatska republikanska stranka i srpski predstavnik, sve i da budu zajedno, teško da mogu da dođu do 18 mandata. To bi bila nestabilna većina. Tako da je vrlo verovatna opcija SDA, HDZ i Srba sa svojim političkim predstavnikom“, kaže Savić.
Mostar – grad slučaj
Prema preliminarnim rezultatima, na osnovu obrađenih 65,33 odsto glasova, HDZ BiH vodi u Gradskoj izbornoj jedinici sa 37,48 odsto glasova, a sledi Koalicija za Mostar sa 29,49 odsto glasova.
Prema projekcijama stranačkih izbornih štabova, kako su objavili sarajevski mediji, najviše odbornika u Skupštini grada Mostara imaće HDZ i Koalicija za Mostar.
Ukupno bi u Gradskoj skupštini, kako se navodi, trebalo da bude od 13 do 15 HDZ-ovih većnika, 10-12 bi dobila Koalicija za Mostar, a od pet do sedam BH Blok. Osim njih, u Gradsku skupštinu bi još s jednim mandatom trebalo da uđe srpska lista „Ostajte ovdje“.
U Skupštinu Grada Mostara ulazi 35 većnika od čega se 22 biraju sa šest gradskih područja, a 13 sa Centralne gradske liste.
Lokalni izbori u Mostaru održavaju se prvi put nakon 2008. Najveći hercegovački grad bio je žrtva sukoba hrvatske i bošnjačke političke elite oko izmene izbornog zakona.
Problemi sa izborima u Mostaru počeli su nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su smatrale da na lokalnim izborima bošnjački glas vredi više od hrvatskog. Tužba je uvažena i deo Statuta grada, nametnutog od strane visokog predstavnika Pedija Ešdauna, ukinut je, a sporazum između Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića postignut je 17. juna ove godine.
Prema odredbama sporazuma, prvi korak za rešavanje krize su izbori u Mostaru, koji se održavaju zasebno od lokalnih izbora u ostatku BiH. Drugi korak je usvajanje Statuta grada, na kome insistira SDA i koji će, za razliku od ostalih lokalnih samouprava u BiH, uvažavati nacionalni princip prilikom podele funkcija u gradskoj upravi. Treća tačka je pokretanje plodotvornih razgovora između predstavnika bošnjačke i hrvatske političke elite o izmenama izbornog zakona.
Hrvati smatraju, a to je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsedništva BiH bošnjačkim glasovima i pokazao, da su izloženi majorizaciji unutar entiteta Federacija BiH i žele izmene izbornog zakona koji bi tako nešto sprečio.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prvi put od 1990. godine, srpski narod je u lokalnom parlamentu, i pored svih prepreka koje su stavljane pred njega, dobio autentične političke predstavnike i tim je ostvareni izborni uspeh veći, istakao je Milimir Vujadinović, predsednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu NSRS
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.