IZDALI SU SRBIJU DA BI POSTALI ČLAN EU, BALKANSKA ŠVAJCARSKA, RAJ... Gde je Crna Gora sada?! Pa, tamo gde joj je i mesto - NA DNU, otrežnjene je bolno, A BEOGRAD JE SADA DRUGA DRŽAVA!
Podeli vest
Da je ispunjen samo deo obećanja iz referendumske kampanje 2006. godine Crna Gora bi danas bila članica EU, „balkanska Švajcarska" ili u nekom sličnom statusu kako je to tada već predstavljano
Među najfrekventnijim „racionalnim argumentima" koji su bili u opticaju pojavljivao se onaj o bržem putu u svetlu budućnost, jer se to Srbijom, zaglavljenom u prošlosti, opterećenom kosovskim pitanjem - ne može postići. Podgorica je za budućnost, Beograd za prošlost.
Kažu da je pobila međaš u svakoj kući. Svaka porodica je višenacionalna, višejezička, viševerska, višestranačka, napredna i nazadna, fašistička i antifašistička, izdajnička i pobednička, kaže akademik i pesnik
25.06.2021
09:51
Na pitanje šta se u međuvremenu izdešavalo i zašto je Podgorica blago rečeno dotakla dno pokušao je da odgovori Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku! Njegovu analizu prenosimo u celini
Gde je Crna Gora danas, svega deceniju i po kasnije!?
Odgovor na pitanje može se sagledati i kroz ilustrativni primer onog rektora koji je menjao nadgrobnu ploču svog pradede, a da bi obrisao epitaf kojim se podseća kako je Staniša Nikolić srpski junak iz Balkanskih ratova.
Zarad konstruisanja novog identiteta pribegava se falsifikovanju činjenica, nebuloznim interpretacijama istorijskih događaja, odricanju od kulturnog nasleđa i vekovima građene tradicije. Ovakav proces nužno vodi ka povratku u prošlost i uzrokuje širu društvenu destabilizaciju. U tom kontekstu treba sagledavati i poslednja dešavanja, smenu ministra Leposavića i skupštinsku rezolucioju o Srebrenici.
Zašto Crna Gora nije „balkanska Švajcarska"
Stvar je jednostavna: ništa nije rađeno zbog evroperspektive ili stvaranja „balkanske Švajcarske", već zbog dugoročne prekompozicije postjugoslovenskog areala. U toj jednačini Srbija jeste najvažnija. Sličnih pokušaja bilo je i ranije, samo je aktuelni najdalje odmakao.
Takođe, pitanja identitetskog karaktera isticana su i pre kada su razmatrane srpsko - crnogorske relacije, samo to nikada nije učinjeno na ovakav način, osim od, na primer, Sekule Drljevića i Štedimlije. A kada je već o njima reč, i tu ce radilo više o „spoljnoj zloupotrebi" nesretno uvezanih teza, nego o „autohtonom procesu" koji je mogao doneti neki epohalni rezultat.
Herman Nojbaher je zapisao: „Drljević je lopov. S prva plaćen od Italijana i napušten, onda je dobačen ustašama i danas još plaćen od Hrvata." A dr Savo Bašović, najpre saradnik Drljevića, a kasnije blizak novoj narodnooslobodilačkoj vlasti opisuje Štedimliju: „postao je veći katolik od pape i veći ustaša od Pavelića. Jedino se u društvu ustaša osjećao kao da je kod svoje kuće, a društvo Crnogoraca je izbjegavao."
Početni udarac iz Podgorice
Geopolitička utakmica u kojoj (in)direktno sudelujemo, ne igra se samo u Crnoj Gori. Zapravo, na ovom balkanskom terenu Crna Gora tu nije ni šesnaesterac.
Više dođe kao sredina terena, onaj krug unutar kog se izvodi početni udarac. Mada se pojedinim „crnogorskim igračima" njihova uloga čini značajnijom, mada im se čini da nešto slično ranije nije viđeno.
Internacionalizacijom jugoslovenskog pitanja i potonjim intervencijama političkog Zapada oposlena je prostorna fragmentacija, kreirani su sistemi kojima je relativno lako spolja upravljati. Ali, to ipak ne znači da je sve rešeno kako bejaše zamišljeno. Čak naprotiv, pod teretom istorijskih zaokreta i promenom odnosa snaga u međunarodnoj areni, nikada do kraja izgrađena balkanska konstrukcija počela se deformisati.
Ni ovo nije prvi put u istoriji da se nešto tako odigrava. Prvi problem za atlantističku geopolitiku ostaje kosovski, nerešeni status postao je i izvor velikih frustracija. Na drugom mestu nalazi se reforma u BiH ka unitarizaciji, bez dejtonskih entiteta. Očekujući novi krug koordiniranih pritisaka oko oba problema, u vidokrugu Beograda ostalo je jedno, ključno i najvažnije usmerenje vezano za Crnu Goru: da se stanje ne pogoršava. Da više niko na toj „sredini terena" ne pravi grube faulove, kako je to nekoliko puta činio Milo Đukanović.
Foto: Beta/Fotoilustracija
Izjava koje doprinose pogoršavanju jeste bilo (toga, uostalom, nikada nije ni manjkalo) ali kada se pogledaju neki srednjoročni planovi, državne strategije i zaduživanja za konkretne projekte, o Crnoj Gori se više razmišlja povodom institucionalnog, infrastrukturnog i energetskog povezivanja, traži se način za širenje saradnje na razna polja, od obostrane koristi. Uz ispunjavanje dve elementarne obaveze crnogorske vlasti: potpisivanja temeljnog ugovora sa SPC i organizovanja popisa u fer uslovima. Stvaranje drugačijeg ambijenta kroz saradnju i zajedničke inicijative, paralelno sa poštovanjem obaveza relaksiralo bi napetosti i unutar Crne Gore.
Zapadni motiv - zaključavanje u prošlosti
Međutim, ispostavlja se da to ne može. Jer, Crna Gora, sa politikom ovakvog sadržaja podržana je spolja iz sasvim suprotnih motiva. Nužno je da društvo ostane „zaključano u prošlosti", da se održava permanenta nestabilnost, na ivici eskalacije. Potrebno je da se brišu epitafi, poželjno je, u nedostatku drugih materijala, citirati Drljevića i Štedimliju.
Cilj opravdava sredstva. Faktor vreme više nije deo rešenja za atlantističku geopolitiku, koristi se ono što je na raspolaganju. Srebrenica, recimo. Pa se onda zbog toga tvitovima iz američke ambasade naređuje premijeru da smeni ministra, iako u ministrovoj izjavi ničeg spornog nije bilo, i donosi rezolucija, iz čijeg teksta je jasno kako se radi o ko zna kojoj verziji, pošto su u nekoliko iteracija morali biti ubacivani zahtevi sa raznih strana da bi se za usvajanje skrpila većina.
Izbori nisu opcija ni za vlast ni za opoziciju
Naposletku, jedino logično što je ovakav razvoj situacije mogao proizvesti jeste gubitak kredibiliteta Vlade. Ni ekspresnijeg uspona i porasta očekivanja, ni bržeg pada i protraćenog poverenja. Kabinet Zdravka Krivokapića je prerano „potrošen".
Pošto izbori nisu opcija ni za najveći deo vlasti, ni za opoziciju, a pogotovo ne za ove „velike igrače" koji usmeravaju procese, vladajuća većina može trajati. Samo, otvoreno je koliko ta većina može učiniti po bilo kom urgentnom pitanju.
Foto: Tanjug
Otvoreno je i kako će se ova agonija odraziti na situaciju u zemlji. Orijentisane samo i isključivo na svoje rezultate, a dva koja žele postići u vremenu pred nama su na Kosovu i u BiH, zapadne strukture instrumentalizuju Crnu Goru, uopšte ne vodeći obzira šta to može prouzrokovati na unutrašnjem planu. Istovremeno, unutar crnogorske elite se uočavaju zabrinjavajući trendovi ili neprepoznavanja ovog procesa ili ogromnog kukavičluka zbog čega se i procenjuje da je oportunije ćutati. Otrežnjenje će, kada do njega dođe, biti teško i mučno. Samo za to teško i mučno neka niko u Podgorici ne traži krivca u Beogradu.
Uostalom, Beograd ih je sve iz Crne Gore već primio raširenih ruku. Uključujući i one koji najgrđe pričaju o Srbima. Nije poznato da je iko od takvih završio u Zagrebu, Sarajevu ili Prištini. Eno ih na Dorćolu i Vračaru. Dok Crnu Goru kolektivno vraćaju u prošlost, za njih pojedinačno - izgleda je samo u Srbiji budućnost.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sutnuli su nas, a to niko ne spominje. I bolje im je nego nama. A mi i daje nemamo more. A to je tako vazan geostrateski momenat... Sada smo trecerazredna vojna sila. Izgubili smo saveznike, pocinili genocid... Dzabe nam sve...
Au, ala si se iskukao nad našom sudbinom. Nemamo more? Imamo sva mora do kojih možemo da dođemo kao turisti. Bolje im je nego nama? Ne bih rekao. Zašto su sklonili Mila ako im je bolje? Mi trećerazredna vojna sila? Šta pričaš? Prvi smo u regionu, a ostali se bune i tvrde da smo im pretnja, pa kupuju Rafale. Hajde, nabaci još malo fejk njuz.
Pokakim vam se na državu a posebno na žvalavog predsjednika i vreću radikalskih govana četnika Vučića. Mrš iz CG govna srpska, idite pa kupajte svoje guzice neđe drugo, i ostavite druge da žive baksuzi bjelosvjetski.
Kažu da je pobila međaš u svakoj kući. Svaka porodica je višenacionalna, višejezička, viševerska, višestranačka, napredna i nazadna, fašistička i antifašistička, izdajnička i pobednička, kaže akademik i pesnik
Govor američkog predsednika Donalda Trampa o stanju nacije pred Kongresom SAD trajao je 107 minuta - zapretio je Iranu, a svi su zapazili njegovu poruku o Ukrajini.
O projektu "Beograd na vodi" se još u Jugoslaviji pričalo - Josip Broz Tito je razmatrao tu ideju, iako taj projekat tada nije imao ime naselja koje danas znamo.
Komemoracija nekadašnjem ministru inostranih poslova u Vladi SR Jugoslavije i nekadašnjem ambasadoru Jugoslavije u Turskoj Vladislavu Jovanoviću održana je u Domu Narodne skupštine Republike Srbije.
Nenad Kulačin i Marko Vidojković, voditelji podkasta "Dobar loš zao" na tajkunskoj televiziji, komentarisali su lokalne izbore koje je za 29. mart najavila predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Aleksandar Jerković, iz Odbora za kontrolu i opservaciju i Miroslav Čučković, član predsedništva SNS gostujući u Info jutru komentarisali su predstojeće lokalne izbore, ali i pripremu atentata na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Prethodne sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam da li je rektor Vladan Đokić i dalje poželjan za studente blokadere, kako van reflektora izgleda voditeljka Maja Nikolić, da li je političarka u pokušaju Biljana Đorđević uspela da sebe predstavi kao "ženu iz naroda", kuda šetaju najpoznatiji najbolji drugari naše javne scene - Čedomir Jovanović i Aleksandar Kos…
U Srbiji se nastavlja redovan otkup mleka u punim količinama i neće biti ni smanjenja, ni obustave otkupa, poručio je ministar poljoprivrede prof. dr Dragan Glamočić. Uprkos tome poljoprivrednici - zgubidani najavljuju potpuno blokadu puteva bez ikakve osnove?!
Alpinista Aleksandar Milosavljević se 15. maja 2025, posle dva meseca ekspedicije, popeo na Mont Everest (8.848 m) i tako postao 11. Srbin koji je osvojio najviši planinski vrh na svetu.
Zbog radova na izgradnji sekundarne vodovodne i fekalne kanalizacione mreže u Ulici Trg Zorana Đinđića u Surčinu, od danas, 25. februara do 9. marta doći će do privremenih izmena u saobraćaju i radu više linija javnog prevoza.
Evropa, uključujući Balkan, uskoro će doživeti neuobičajeno tople dane zbog fenomena poznatog kao toplotna kupola, koja uzrokuje nagli porast temperatura, ubrzano topljenje snega i moguću opasnost od poplava.
Suve šljive su zdrava poslastica i u vreme posta veoma tražene. Zato braća Marko i Ivan Đurđević iz sela Gornja Trnava kod Topole ovih dana imaju pune ruke posla.
Nakon što je jedan učenik (14) OŠ ''Rade Končar'' u Zemunu na svom Instagram profilu objavio sadržaj pod nazivom ''Pesma o smrti'', uz navođenje konkretnog datuma, 3. marta 2026. godine, roditelji učenika ove škole su veoma zabrinuti.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer Branko Vukomanović, potomak grofa Save Vladislavića Ragužinskog govorio je o istorijskim vezama Rusije i Srbije i uticaju srpskog nasleđa na ruske vladare.
Digitalno restaurisana verzija kultnog jugoslovenskog filma "I Bog stvori kafansku pevačicu" biće premijerno prikazana 25. februara u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu, od 18:00 i 20:30 časova, uz slobodan ulaz za sve posetioce.
Na današnji dan 2020. godine preminuo je glumac Miroljub Trošić, nezaboravni Đoda iz jedne od najgledanijih domaćih serija "Selo gori, a baba se češlja".
Kultni srpski film "Maratonci trče počasni krug" iz 1982. godine, režisera Slobodana Šijana po scenariju Dušana Kovačevića, krije brojne zanimljivosti i tajne sa snimanja i inspiracije koje malo ko zna.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer, književnik Ranko Gojković govorio je o snazi i dometima vladavine ruske carice, ocenivši je kao neponovljivu u istoriji.
Učesnica "Elite 9" Maja Marinković sela je, u dvorištu Bele kuće, u krilo bivšeg dečka Marka Janjuševića Janjuša, koji je strastveno krenuo da je ljubi.
Pevačica Goca Tražan otkrila je šta misli o Miljani Kulić sa kojom njen bivši suprug Ivan Marinković ima dete, ali i o odnosu njene ćerke Lene sa polubratom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar