IZDALI SU SRBIJU DA BI POSTALI ČLAN EU, BALKANSKA ŠVAJCARSKA, RAJ... Gde je Crna Gora sada?! Pa, tamo gde joj je i mesto - NA DNU, otrežnjene je bolno, A BEOGRAD JE SADA DRUGA DRŽAVA!
Podeli vest
Da je ispunjen samo deo obećanja iz referendumske kampanje 2006. godine Crna Gora bi danas bila članica EU, „balkanska Švajcarska" ili u nekom sličnom statusu kako je to tada već predstavljano
Među najfrekventnijim „racionalnim argumentima" koji su bili u opticaju pojavljivao se onaj o bržem putu u svetlu budućnost, jer se to Srbijom, zaglavljenom u prošlosti, opterećenom kosovskim pitanjem - ne može postići. Podgorica je za budućnost, Beograd za prošlost.
Kažu da je pobila međaš u svakoj kući. Svaka porodica je višenacionalna, višejezička, viševerska, višestranačka, napredna i nazadna, fašistička i antifašistička, izdajnička i pobednička, kaže akademik i pesnik
25.06.2021
09:51
Na pitanje šta se u međuvremenu izdešavalo i zašto je Podgorica blago rečeno dotakla dno pokušao je da odgovori Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku! Njegovu analizu prenosimo u celini
Gde je Crna Gora danas, svega deceniju i po kasnije!?
Odgovor na pitanje može se sagledati i kroz ilustrativni primer onog rektora koji je menjao nadgrobnu ploču svog pradede, a da bi obrisao epitaf kojim se podseća kako je Staniša Nikolić srpski junak iz Balkanskih ratova.
Zarad konstruisanja novog identiteta pribegava se falsifikovanju činjenica, nebuloznim interpretacijama istorijskih događaja, odricanju od kulturnog nasleđa i vekovima građene tradicije. Ovakav proces nužno vodi ka povratku u prošlost i uzrokuje širu društvenu destabilizaciju. U tom kontekstu treba sagledavati i poslednja dešavanja, smenu ministra Leposavića i skupštinsku rezolucioju o Srebrenici.
Zašto Crna Gora nije „balkanska Švajcarska"
Stvar je jednostavna: ništa nije rađeno zbog evroperspektive ili stvaranja „balkanske Švajcarske", već zbog dugoročne prekompozicije postjugoslovenskog areala. U toj jednačini Srbija jeste najvažnija. Sličnih pokušaja bilo je i ranije, samo je aktuelni najdalje odmakao.
Takođe, pitanja identitetskog karaktera isticana su i pre kada su razmatrane srpsko - crnogorske relacije, samo to nikada nije učinjeno na ovakav način, osim od, na primer, Sekule Drljevića i Štedimlije. A kada je već o njima reč, i tu ce radilo više o „spoljnoj zloupotrebi" nesretno uvezanih teza, nego o „autohtonom procesu" koji je mogao doneti neki epohalni rezultat.
Herman Nojbaher je zapisao: „Drljević je lopov. S prva plaćen od Italijana i napušten, onda je dobačen ustašama i danas još plaćen od Hrvata." A dr Savo Bašović, najpre saradnik Drljevića, a kasnije blizak novoj narodnooslobodilačkoj vlasti opisuje Štedimliju: „postao je veći katolik od pape i veći ustaša od Pavelića. Jedino se u društvu ustaša osjećao kao da je kod svoje kuće, a društvo Crnogoraca je izbjegavao."
Početni udarac iz Podgorice
Geopolitička utakmica u kojoj (in)direktno sudelujemo, ne igra se samo u Crnoj Gori. Zapravo, na ovom balkanskom terenu Crna Gora tu nije ni šesnaesterac.
Više dođe kao sredina terena, onaj krug unutar kog se izvodi početni udarac. Mada se pojedinim „crnogorskim igračima" njihova uloga čini značajnijom, mada im se čini da nešto slično ranije nije viđeno.
Internacionalizacijom jugoslovenskog pitanja i potonjim intervencijama političkog Zapada oposlena je prostorna fragmentacija, kreirani su sistemi kojima je relativno lako spolja upravljati. Ali, to ipak ne znači da je sve rešeno kako bejaše zamišljeno. Čak naprotiv, pod teretom istorijskih zaokreta i promenom odnosa snaga u međunarodnoj areni, nikada do kraja izgrađena balkanska konstrukcija počela se deformisati.
Ni ovo nije prvi put u istoriji da se nešto tako odigrava. Prvi problem za atlantističku geopolitiku ostaje kosovski, nerešeni status postao je i izvor velikih frustracija. Na drugom mestu nalazi se reforma u BiH ka unitarizaciji, bez dejtonskih entiteta. Očekujući novi krug koordiniranih pritisaka oko oba problema, u vidokrugu Beograda ostalo je jedno, ključno i najvažnije usmerenje vezano za Crnu Goru: da se stanje ne pogoršava. Da više niko na toj „sredini terena" ne pravi grube faulove, kako je to nekoliko puta činio Milo Đukanović.
Foto: Beta/Fotoilustracija
Izjava koje doprinose pogoršavanju jeste bilo (toga, uostalom, nikada nije ni manjkalo) ali kada se pogledaju neki srednjoročni planovi, državne strategije i zaduživanja za konkretne projekte, o Crnoj Gori se više razmišlja povodom institucionalnog, infrastrukturnog i energetskog povezivanja, traži se način za širenje saradnje na razna polja, od obostrane koristi. Uz ispunjavanje dve elementarne obaveze crnogorske vlasti: potpisivanja temeljnog ugovora sa SPC i organizovanja popisa u fer uslovima. Stvaranje drugačijeg ambijenta kroz saradnju i zajedničke inicijative, paralelno sa poštovanjem obaveza relaksiralo bi napetosti i unutar Crne Gore.
Zapadni motiv - zaključavanje u prošlosti
Međutim, ispostavlja se da to ne može. Jer, Crna Gora, sa politikom ovakvog sadržaja podržana je spolja iz sasvim suprotnih motiva. Nužno je da društvo ostane „zaključano u prošlosti", da se održava permanenta nestabilnost, na ivici eskalacije. Potrebno je da se brišu epitafi, poželjno je, u nedostatku drugih materijala, citirati Drljevića i Štedimliju.
Cilj opravdava sredstva. Faktor vreme više nije deo rešenja za atlantističku geopolitiku, koristi se ono što je na raspolaganju. Srebrenica, recimo. Pa se onda zbog toga tvitovima iz američke ambasade naređuje premijeru da smeni ministra, iako u ministrovoj izjavi ničeg spornog nije bilo, i donosi rezolucija, iz čijeg teksta je jasno kako se radi o ko zna kojoj verziji, pošto su u nekoliko iteracija morali biti ubacivani zahtevi sa raznih strana da bi se za usvajanje skrpila većina.
Izbori nisu opcija ni za vlast ni za opoziciju
Naposletku, jedino logično što je ovakav razvoj situacije mogao proizvesti jeste gubitak kredibiliteta Vlade. Ni ekspresnijeg uspona i porasta očekivanja, ni bržeg pada i protraćenog poverenja. Kabinet Zdravka Krivokapića je prerano „potrošen".
Pošto izbori nisu opcija ni za najveći deo vlasti, ni za opoziciju, a pogotovo ne za ove „velike igrače" koji usmeravaju procese, vladajuća većina može trajati. Samo, otvoreno je koliko ta većina može učiniti po bilo kom urgentnom pitanju.
Foto: Tanjug
Otvoreno je i kako će se ova agonija odraziti na situaciju u zemlji. Orijentisane samo i isključivo na svoje rezultate, a dva koja žele postići u vremenu pred nama su na Kosovu i u BiH, zapadne strukture instrumentalizuju Crnu Goru, uopšte ne vodeći obzira šta to može prouzrokovati na unutrašnjem planu. Istovremeno, unutar crnogorske elite se uočavaju zabrinjavajući trendovi ili neprepoznavanja ovog procesa ili ogromnog kukavičluka zbog čega se i procenjuje da je oportunije ćutati. Otrežnjenje će, kada do njega dođe, biti teško i mučno. Samo za to teško i mučno neka niko u Podgorici ne traži krivca u Beogradu.
Uostalom, Beograd ih je sve iz Crne Gore već primio raširenih ruku. Uključujući i one koji najgrđe pričaju o Srbima. Nije poznato da je iko od takvih završio u Zagrebu, Sarajevu ili Prištini. Eno ih na Dorćolu i Vračaru. Dok Crnu Goru kolektivno vraćaju u prošlost, za njih pojedinačno - izgleda je samo u Srbiji budućnost.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sutnuli su nas, a to niko ne spominje. I bolje im je nego nama. A mi i daje nemamo more. A to je tako vazan geostrateski momenat... Sada smo trecerazredna vojna sila. Izgubili smo saveznike, pocinili genocid... Dzabe nam sve...
Au, ala si se iskukao nad našom sudbinom. Nemamo more? Imamo sva mora do kojih možemo da dođemo kao turisti. Bolje im je nego nama? Ne bih rekao. Zašto su sklonili Mila ako im je bolje? Mi trećerazredna vojna sila? Šta pričaš? Prvi smo u regionu, a ostali se bune i tvrde da smo im pretnja, pa kupuju Rafale. Hajde, nabaci još malo fejk njuz.
Pokakim vam se na državu a posebno na žvalavog predsjednika i vreću radikalskih govana četnika Vučića. Mrš iz CG govna srpska, idite pa kupajte svoje guzice neđe drugo, i ostavite druge da žive baksuzi bjelosvjetski.
Kažu da je pobila međaš u svakoj kući. Svaka porodica je višenacionalna, višejezička, viševerska, višestranačka, napredna i nazadna, fašistička i antifašistička, izdajnička i pobednička, kaže akademik i pesnik
Top otkriće Gledalačko obaveštajne službe Informera (GOSI) o studentu Vanji Berić, prvom na blokaderskoj listi "Kladovo ima nas - vreme je za promene", našlo se na udaru cenzorskih makaza blokadera kojima su puna usta slobode govora.
Šiptarski terorista Hisni Gucati, inače predsednik Organizacije veterana zločinačke Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), tvrdnjama o tome kako predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda na Kosovo i Metohiju (KiM) uznemirio je antisrbe - one koji godinama navode da se šef naše države odrekao južne srpske pokrajine.
Izaslanik predsednika Republike i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević ocenio je večeras da Pogrom nad Srbima u AP KiM koji se dogodio na današnji dan 2004. godine bio slom međunarodnog prava i dodao da je nemoguće graditi trajni mir među narodima na temeljima očigledne nepravde.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Danijela Nikolić vratila je na fabrička podešavanja Miroslava Aleksića, čelnika Narodnog pokreta Srbije (NPS) koji je na sraman način napao predsednika Aleksandra Vučića.
Odbornik Srpske napredne stranke Miloš Gocić žestoko je odbrusio odborniku u Skupštini gradske opštine Niška Banja i predsedniku Saveta za turizam u stranci Draganu Miliću.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Banka Engleske sprovodi veliki program dobrovoljnih odlazaka, pri čemu će više od 400 zaposlenih napustiti posao, a mnogi od njih očekuju značajne otpremnine, uključujući i najviše rukovodioce.
Predsedniku i osnivaču kompanije "AutoČačak", Milenku Kostiću, uručena je "Laurin & Klement" nagrada za životno delo, prestižno priznanje koje kompanija Škoda Auto dodeljuje svojim najuspešnijim saradnicima.
Tokom večernjih sati na području Zlatiborskog okruga kiša je prešla u susnežicu i sneg, a saobraćaj se odvija bez problema jer su na teren odmah upućene dežurne putarske ekipe.
Nenad K. (58) čije je telo pronađeno u luksuznoj zgradi u Čačku ubijen je zbog neraščišćenih poslovnih odnosa sa osumnjičenim Milanom M. kojem je zbog toga zapalio kuću.
Petorica Srba ubijena su u Južnoafričkoj Republici u periodu od 2013. do 2019. godine. Poslednji koji je likvidiran bio je Jugoslav Smiljkić (51) iz Beograda.
Marokanac Hamza O. (33), koji je krajem juna prošle godine pretukao policajku na Autobuskoj stanici u Zagrebu, u ponedeljak je osuđen na godinu dana zatvora, uslovno na pet godina, pred Opštinskim krivičnim sudom u Zagrebu.
Dečak koji je u Ribnikaru ubio devetoro vršnjaka i radnika obezbeđenja, 25. marta trebalo bi da svedoči u sudskom postupku koji se vodi protiv njegovih roditelja. Ranije su stručnjaci analizirali njegovo ponašanje i napomenuli da je bilo preciznih znakova da će počiniti zločin.
Producent filma "Žetva" kaže da je tokom snimanja ovog ostvarenja o zločinima u "Žutoj kući" trpeo velike pritiske i da se mnogima nije svidela ova tema.
Pun Mesec koji će se pojaviti u znaku Vage 25. marta 2026. godine donosi snažnu emotivnu energiju i razotkriva pitanja vezana za odnose među ljudima, a najviše će uticati na Blizance, Vage i Vodolije.
Ovogodišnja dodela Oskara u Los Anđelesu pretvorila se u pravi spektakl, ali ne samo zbog nagrada, već i zbog modnih ispada koji su mnoge ostavili bez teksta.
Kris Mejdžor, britanski stjuard sa 25 godina iskustva, otkriva zašto nošenje crnih čarapa u avionu može predstavljati problem i kako naizgled bezazlena navika ponekad dovodi do nepredviđenih situacija.
Meta je najavila da će od 8. maja 2026. godine ukinuti opciju "end-to-end" enkripcije u Instagram porukama, navodeći kao razlog to što ju je koristio mali procenat korisnika.
Ako vam se kosa brzo masti, suvi šampon je često prvo rešenje. Ipak, Zion Ko Lam tvrdi da postoji jednostavan trik koji može još bolje osvežiti koren kose, micelarna voda.
Pevačica Mia Borisavljević progovorila je o braku sa suprugom Bojanom Grujićem i otkrila kako je sve u životu neizvesno, pa da tako i oni imaju trzavice.
Pevač Marko Gačić otvoreno je progovorio o braku sa koleginicom Gogom Gačić i priznao da ju je prevario, ali i objasnio razloge koji su doveli do kraha njihove zajednice.
Pevačica Ana Nikolić ponovo je uzburkala javnost objavljivanjem privatnih dokumenata o razvodu Gorana Ratkovića Raleta i njegove prve žene Slavice na svom Instagram profilu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar