IZDALI SU SRBIJU DA BI POSTALI ČLAN EU, BALKANSKA ŠVAJCARSKA, RAJ... Gde je Crna Gora sada?! Pa, tamo gde joj je i mesto - NA DNU, otrežnjene je bolno, A BEOGRAD JE SADA DRUGA DRŽAVA!
Podeli vest
Da je ispunjen samo deo obećanja iz referendumske kampanje 2006. godine Crna Gora bi danas bila članica EU, „balkanska Švajcarska" ili u nekom sličnom statusu kako je to tada već predstavljano
Među najfrekventnijim „racionalnim argumentima" koji su bili u opticaju pojavljivao se onaj o bržem putu u svetlu budućnost, jer se to Srbijom, zaglavljenom u prošlosti, opterećenom kosovskim pitanjem - ne može postići. Podgorica je za budućnost, Beograd za prošlost.
Kažu da je pobila međaš u svakoj kući. Svaka porodica je višenacionalna, višejezička, viševerska, višestranačka, napredna i nazadna, fašistička i antifašistička, izdajnička i pobednička, kaže akademik i pesnik
25.06.2021
09:51
Na pitanje šta se u međuvremenu izdešavalo i zašto je Podgorica blago rečeno dotakla dno pokušao je da odgovori Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku! Njegovu analizu prenosimo u celini
Gde je Crna Gora danas, svega deceniju i po kasnije!?
Odgovor na pitanje može se sagledati i kroz ilustrativni primer onog rektora koji je menjao nadgrobnu ploču svog pradede, a da bi obrisao epitaf kojim se podseća kako je Staniša Nikolić srpski junak iz Balkanskih ratova.
Zarad konstruisanja novog identiteta pribegava se falsifikovanju činjenica, nebuloznim interpretacijama istorijskih događaja, odricanju od kulturnog nasleđa i vekovima građene tradicije. Ovakav proces nužno vodi ka povratku u prošlost i uzrokuje širu društvenu destabilizaciju. U tom kontekstu treba sagledavati i poslednja dešavanja, smenu ministra Leposavića i skupštinsku rezolucioju o Srebrenici.
Zašto Crna Gora nije „balkanska Švajcarska"
Stvar je jednostavna: ništa nije rađeno zbog evroperspektive ili stvaranja „balkanske Švajcarske", već zbog dugoročne prekompozicije postjugoslovenskog areala. U toj jednačini Srbija jeste najvažnija. Sličnih pokušaja bilo je i ranije, samo je aktuelni najdalje odmakao.
Takođe, pitanja identitetskog karaktera isticana su i pre kada su razmatrane srpsko - crnogorske relacije, samo to nikada nije učinjeno na ovakav način, osim od, na primer, Sekule Drljevića i Štedimlije. A kada je već o njima reč, i tu ce radilo više o „spoljnoj zloupotrebi" nesretno uvezanih teza, nego o „autohtonom procesu" koji je mogao doneti neki epohalni rezultat.
Herman Nojbaher je zapisao: „Drljević je lopov. S prva plaćen od Italijana i napušten, onda je dobačen ustašama i danas još plaćen od Hrvata." A dr Savo Bašović, najpre saradnik Drljevića, a kasnije blizak novoj narodnooslobodilačkoj vlasti opisuje Štedimliju: „postao je veći katolik od pape i veći ustaša od Pavelića. Jedino se u društvu ustaša osjećao kao da je kod svoje kuće, a društvo Crnogoraca je izbjegavao."
Početni udarac iz Podgorice
Geopolitička utakmica u kojoj (in)direktno sudelujemo, ne igra se samo u Crnoj Gori. Zapravo, na ovom balkanskom terenu Crna Gora tu nije ni šesnaesterac.
Više dođe kao sredina terena, onaj krug unutar kog se izvodi početni udarac. Mada se pojedinim „crnogorskim igračima" njihova uloga čini značajnijom, mada im se čini da nešto slično ranije nije viđeno.
Internacionalizacijom jugoslovenskog pitanja i potonjim intervencijama političkog Zapada oposlena je prostorna fragmentacija, kreirani su sistemi kojima je relativno lako spolja upravljati. Ali, to ipak ne znači da je sve rešeno kako bejaše zamišljeno. Čak naprotiv, pod teretom istorijskih zaokreta i promenom odnosa snaga u međunarodnoj areni, nikada do kraja izgrađena balkanska konstrukcija počela se deformisati.
Ni ovo nije prvi put u istoriji da se nešto tako odigrava. Prvi problem za atlantističku geopolitiku ostaje kosovski, nerešeni status postao je i izvor velikih frustracija. Na drugom mestu nalazi se reforma u BiH ka unitarizaciji, bez dejtonskih entiteta. Očekujući novi krug koordiniranih pritisaka oko oba problema, u vidokrugu Beograda ostalo je jedno, ključno i najvažnije usmerenje vezano za Crnu Goru: da se stanje ne pogoršava. Da više niko na toj „sredini terena" ne pravi grube faulove, kako je to nekoliko puta činio Milo Đukanović.
Izjava koje doprinose pogoršavanju jeste bilo (toga, uostalom, nikada nije ni manjkalo) ali kada se pogledaju neki srednjoročni planovi, državne strategije i zaduživanja za konkretne projekte, o Crnoj Gori se više razmišlja povodom institucionalnog, infrastrukturnog i energetskog povezivanja, traži se način za širenje saradnje na razna polja, od obostrane koristi. Uz ispunjavanje dve elementarne obaveze crnogorske vlasti: potpisivanja temeljnog ugovora sa SPC i organizovanja popisa u fer uslovima. Stvaranje drugačijeg ambijenta kroz saradnju i zajedničke inicijative, paralelno sa poštovanjem obaveza relaksiralo bi napetosti i unutar Crne Gore.
Zapadni motiv - zaključavanje u prošlosti
Međutim, ispostavlja se da to ne može. Jer, Crna Gora, sa politikom ovakvog sadržaja podržana je spolja iz sasvim suprotnih motiva. Nužno je da društvo ostane „zaključano u prošlosti", da se održava permanenta nestabilnost, na ivici eskalacije. Potrebno je da se brišu epitafi, poželjno je, u nedostatku drugih materijala, citirati Drljevića i Štedimliju.
Cilj opravdava sredstva. Faktor vreme više nije deo rešenja za atlantističku geopolitiku, koristi se ono što je na raspolaganju. Srebrenica, recimo. Pa se onda zbog toga tvitovima iz američke ambasade naređuje premijeru da smeni ministra, iako u ministrovoj izjavi ničeg spornog nije bilo, i donosi rezolucija, iz čijeg teksta je jasno kako se radi o ko zna kojoj verziji, pošto su u nekoliko iteracija morali biti ubacivani zahtevi sa raznih strana da bi se za usvajanje skrpila većina.
Izbori nisu opcija ni za vlast ni za opoziciju
Naposletku, jedino logično što je ovakav razvoj situacije mogao proizvesti jeste gubitak kredibiliteta Vlade. Ni ekspresnijeg uspona i porasta očekivanja, ni bržeg pada i protraćenog poverenja. Kabinet Zdravka Krivokapića je prerano „potrošen".
Pošto izbori nisu opcija ni za najveći deo vlasti, ni za opoziciju, a pogotovo ne za ove „velike igrače" koji usmeravaju procese, vladajuća većina može trajati. Samo, otvoreno je koliko ta većina može učiniti po bilo kom urgentnom pitanju.
Otvoreno je i kako će se ova agonija odraziti na situaciju u zemlji. Orijentisane samo i isključivo na svoje rezultate, a dva koja žele postići u vremenu pred nama su na Kosovu i u BiH, zapadne strukture instrumentalizuju Crnu Goru, uopšte ne vodeći obzira šta to može prouzrokovati na unutrašnjem planu. Istovremeno, unutar crnogorske elite se uočavaju zabrinjavajući trendovi ili neprepoznavanja ovog procesa ili ogromnog kukavičluka zbog čega se i procenjuje da je oportunije ćutati. Otrežnjenje će, kada do njega dođe, biti teško i mučno. Samo za to teško i mučno neka niko u Podgorici ne traži krivca u Beogradu.
Uostalom, Beograd ih je sve iz Crne Gore već primio raširenih ruku. Uključujući i one koji najgrđe pričaju o Srbima. Nije poznato da je iko od takvih završio u Zagrebu, Sarajevu ili Prištini. Eno ih na Dorćolu i Vračaru. Dok Crnu Goru kolektivno vraćaju u prošlost, za njih pojedinačno - izgleda je samo u Srbiji budućnost.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sutnuli su nas, a to niko ne spominje. I bolje im je nego nama. A mi i daje nemamo more. A to je tako vazan geostrateski momenat... Sada smo trecerazredna vojna sila. Izgubili smo saveznike, pocinili genocid... Dzabe nam sve...
Au, ala si se iskukao nad našom sudbinom. Nemamo more? Imamo sva mora do kojih možemo da dođemo kao turisti. Bolje im je nego nama? Ne bih rekao. Zašto su sklonili Mila ako im je bolje? Mi trećerazredna vojna sila? Šta pričaš? Prvi smo u regionu, a ostali se bune i tvrde da smo im pretnja, pa kupuju Rafale. Hajde, nabaci još malo fejk njuz.
Pokakim vam se na državu a posebno na žvalavog predsjednika i vreću radikalskih govana četnika Vučića. Mrš iz CG govna srpska, idite pa kupajte svoje guzice neđe drugo, i ostavite druge da žive baksuzi bjelosvjetski.
Kažu da je pobila međaš u svakoj kući. Svaka porodica je višenacionalna, višejezička, viševerska, višestranačka, napredna i nazadna, fašistička i antifašistička, izdajnička i pobednička, kaže akademik i pesnik
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
Nikšićanin Brano Mićunović , koji je danas preminuo, već duže vreme važi za nedodirljivog i kontroverznog crnogorskog biznismena, a kakva je njegova reputacija svedoči i to što je ušao u moderne narodne izreke.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Fudbaleri Juventusa remizirali su protiv Kaljarija u gostima 2:2 u meču 33. kola Serije A, a još jedan gol za torinsku "Staru damu" postigao je reprezentativac Srbije Duašn Vlahović.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.