Srpski patrijarsi su vekovima ustoličavali mitropolite i vladike u Crnoj Gori, baš kao što su to radili velikodostojnici drugih konfesija, a da to nikome nije smetalo sve do sada, piše u autorskom tekstu portal IN4S povodom medijske kampanje protiv dolaska patrijarha Porfirija na ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju
Tekst prenosimo u celosti:
„Svedoci smo, ovih dana, neviđene i nerazumne medijske kampanje bivšeg režima u Crnoj Gori i njegovih ekspozitura - kako će dolazak srpskog patrijarha i vladika iz Srbije i BiH na ustoličenje novog mitropolita crnogorskog na Cetinju, biti „udar na Crnu Goru" i akt protiv „crnogorskog identiteta"! Svakom zdravomislećem čoveku je jasno da u sekularnoj državi, nikakav verski skup ne može ugroziti državu ukoliko on u sebi nema elemente prekršaja ni krivičnog dela.
Ali pored toga - upadaju u oči dvostruki aršini koje ispoljavaju kritičari Joanikijevog ustoličenja na Cetinju. „Kritičari", ako ih uopšte možemo nazvati tako pristojnim izrazom, problematizuju dolazak verskih poglavara iz, kako oni kažu - „strane države", nazivajući to „činom okupacije". Pored toga što je takav pristup i odnos sam po sebi veoma sporan u socio - kulturološkom smislu, posebno upadaju u oči dvostruki aršini koje „kritičari" ispoljavaju. Naime, pre samo nekoliko meseci, imali smo sličan događaj u Crnoj Gori, samo u organizaciji druge verske zajednice. I niko od njih nije imao nikakvu primedbu na manifestaciju koja se pod istovetnim okolnostima (kakve su planirane na Cetinju) održala 50 kilometara južno od Cetinja. Uz sve to, poredeći ustoličenje planirano za 4.i 5.septembar u Cetinjskom manastiru - sa istim takvim obredima SPC održanim na Cetinju u proteklih 100 godina, ne možemo naći nikakvu razliku koja bi opravdala današnju medijsku hajku i rast ekstremizma u odnosu na atmosferu svečanosti koju su imala ustoličenja mitropolita SPC na Cetinju u prošlosti.
Ustoličenje kotorskog biskupa u aprilu ove godine održano je u prisustvu njemu nadređenih rimokatoličkih starešina iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Biskup=episkop se ustoličava u mestu njegovog službovanja, u gradu po kom njegova crkvena stolica nosi ime. I kod rimokatolika, i kod pravoslavaca - novog episkopa (biskupa) u tron uvodi njemu nadređeni crkveni starešina, koji (u oba slučaja očigledno) dolazi izvan granica Crne Gore. Na toj svečanosti, pored predstavnika Skupštine Crne Gore, predsednika primorskih opština, kao i predstavnika naše SPC, bili su mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolita splitski, mons. Dražen Kutleša, nadbiskup koadjutor Splitsko-makarske nadbiskupije i apostolski upravitelj Porečko-pulske biskupije, mons. Mate Uzinić, nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije, mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki, mons. Tomo Vukšić, vrhbosanski nadbiskup koadjutor i vojni apostolski upravitelj u BiH, mons. Rok Đonlešaj, nadbiskup barski, mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup beogradski, mons. Zef Gaši, nadbiskup barski u miru, mons. Dode Đerđi, biskup prizrensko-prištinski, mons. Simon Kuli, biskup iz Sape (Albanija) i mnogi, mnogi drugi.
Svakom iole upućenom znano je da je ovakav poredak ustoličenja kotorskih biskupa i barskih nadbiskupa - od davnina. Univerzalni hrišćanski kanoni govore o time da episkopa (biskupa) Crkve nije moguće proizvesti u njegovu službu, niti ga ustoličiti u njegovu službenu stolicu (katedru) pukom voljom građanstva (vernika) - a da u tom činu ne učestvuju i njime ne rukovode crkvene starešine iz okolnih (susednih) oblasti.
Na isti način, stvari se odvijaju i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao vekovno prisutnoj duhovnoj instituciji u Crnoj Gori, čiji je sastavni deo (od svoga nastanka) Cetinjska (Crnogorsko - primorska) mitropolija.
Hirotonija vladike Joanikija (jun 1999.), ustoličenje mitropolita Amfilohija (decembar 1990.) a pre njega Danila Dajkovića (jul 1961.) obavljena su u Cetinjskom manastiru od strane srpskih patrijaraha (Germana i Pavla). Sve se to održalo u najrazličitijim društveno-političkim okolnostima (doba komunizma; momenat komunističke tranzicije; parlamentarna demokratija). Tokom 20. veka na ovaj način su ustoličeni i mitropoliti Gavrilo Dožić (1921.), Joanikije Lipovac (1940.) i Arsenije Bradvarević (1947.).
Nije zabeleženo da se ikada iko od građana Crne Gore, vernik ili neverujući, protivio ovakvoj crkvenoj praksi, utemeljenoj u crkvenim kanonima, da srpski patrijarh hirotoniše i ustoličava (uvodi u tron) mitropolita Crnogorsko-primorskog", piše IN4S.
Ako nismo spremni da obezbedimo da veliki praznik ostane praznik, onda ne zaslužujemo da budemo država, a to smo davno zaslužili - rekao je bivši crnogorski ministar Goran Danilović u osvrtu za "Sputnjik" na uzavrelu političku atmosferu u Crnoj Gori, mesec dana uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako nismo spremni da obezbedimo da veliki praznik ostane praznik, onda ne zaslužujemo da budemo država, a to smo davno zaslužili - rekao je bivši crnogorski ministar Goran Danilović u osvrtu za "Sputnjik" na uzavrelu političku atmosferu u Crnoj Gori, mesec dana uoči ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Dok su blokaderi danima pozivali građane na bojkot manifestacije „Dani piva“ u Zrenjaninu, njihov politički saborac Miloš Jovanović očigledno nije imao nameru da ih posluša.
Blokaderska voditeljka Jelena Obućina ponovo je probila sve granice bezobrazluka i licemerja. Iako je pre samo izvesnog vremena javno priznala kako su njene kolege plasirale izmišljotine o navodnom prebijanju dečaka u Valjevu, Obućina sada bez trunke srama nastavlja da pumpa lažnu priču o "nasilju policije".
Više javno tužilaštvo u Valjevu podseća građane da se organizovana okupljanja na javnom prostoru mogu održavati samo i isključivo ukoliko su prijavljena u skladu sa zakonom.
Spoljnopolitički urednik blokaderske televizije N1, Dušan Mlađenović je u istoj emisiji sa neskrivenom gorčinom napao predsednika Aleksandra Vučića jer sprovodi čvrstu, nezavisnu i slobodarsku politiku i ne uvodi sankcije Rusiji.
Kristalno čista voda u bazenu sa pogledom koji neumoljivo podseća na švajcarske Alpe i to za samo 250 dinara dnevno, verovali ili ne, nalazi se u podnožju Suve planine.
Službenici policije u Budvi su uhapsili E.H. iz Bosne i Hercegovine, jer je vozio sa 1,49 promila alkohola pa izazvao saobraćajnu nezgodu, objavila je Uprava policije na mreži X.
Dugogodišnji šef Odeljenja za urologiju u Opštoj bolnici Zadar, 56-godišnji dr Tomislav Sorić, preminuo je u ponedeljak oko 16:10 časova u moru kod ostrva Iž, potvrdila je Policijska uprava Zadar.
Tamni podočnjaci mogu biti povezani sa hiperpigmentacijom, a izlaganje UV zracima može dodatno podstaći i pojačati stvaranje pigmenta, a evo koji SPF treba koristiti za ovaj deo lica.
Jedan britanski veterinar podelio je jednostavan trik koji vlasnicima kućnih ljubimaca može pomoći da brzo provere da li njihov pas ili mačka ima buve. Za ovaj test potrebni su samo papir i malo vode.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.