Strategija da se Dejtonski sporazum urušava na štetu srpskog naroda nije od juče. Još 2008. godine tadašnji predsednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić ukazivao je na sastancima sa ambasadorima pojedinih zapadnih zemalja da „Dejton treba ukidati postepeno, uz doradu", u čemu je uvijek bio podržan od prisutnih
Ambasadori su podržavali i Tihićevu tezu da „OHR ne treba da ode dok se Dejton ne sprovede u celosti, a kada OHR ode ovlasti OHR-a treba preneti na BiH".
Sa Srbima treba polako, nekoga potkupiti, nekog uceniti
Tihićev naslednik na poziciji „prvog u Bošnjaka", Bakir Izetbegović, držao se utvrđene strategije, uz smernice koje je delio saradnicima: „Sa Srbima treba polako, nekoga potkupiti, nekog uceniti".
Od tada do danas stvari se nisu menjale, a politika postepenog ukidanja Dejtona metodom pritisaka i ucena doživela je kulminaciju nedavnom odlukom Ustavnog suda BiH da šume Srpske proglasi državnom imovinom.
Reakcija iz Srpske, a koja se svodi na zahtev za povratak otetih nadležnosti i primenu izvornog Dejtonskog sporazuma, naišla je na osudu u Sarajevu, uz optužbe Milorada Dodika da „ruši Dejton" i da se zalaže za podelu BiH.
Orkestrirana kampanja protiv Dodika tek je uzela maha, iako on uporno ponavlja da Srbi nisu za ratnu opciju, i da se Srpska namerava služiti isključivo političkim sredstvima.
Srbi ni 91. ni 92. nisu planirali rat, niti znali kako će se događaji odvijati. Zapad je planirao sukobe.
Naime, odmah nakon disolucije Sovjetskog Saveza, što je za posledicu imalo raspuštanje Varšavskog ugovora, geopolitička slika sveta počela je da se menja. Rušenje Berlinskog zida je značilo ujedinjenje Nemaca u jednu državu, a ubrzo je Nemačka ispoljila ambiciju da uticaj širi izvan svojih granica.
Pravac političkog i ekonomskog širenja Nemačke tradicionalno je vodio prema Turskoj, odnosno ka resursima Istoka. Prepreka se videla u Jugoslaviji, te su u njoj podržane separatističke snage.
Nemačka je bila predvodnik zemalja koje su priznavale jugoslovenske republike za samostalne države.
Usledili su sukobi, najpre u Sloveniji, potom u Hrvatskoj, a u Bosni i Hercegovini rat je trajao najduže i bio najkrvaviji.
Da li se rat u BiH mogao izbeći?
Jeste. Kutiljerov plan, poznat i kao Lisabonski sporazum, bio je mirovni sporazum koji su predložili Piter Karington i Hose Kutiljero. Sporazum je bio rezultat mirovne konferencije održane u februaru 92. godine, a planom je bila predviđena etnička podela teritorija i veća ovlašćenja lokalnim, nauštrb centralnih vlasti. Sve strane su potpisale sporazum 18. marta 1992. godine, ali je nakon deset dana Alija Izetbegović povukao svoj potpis neposredno nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji Vorenom Cimermanom u Sarajevu.
U tadašnjoj Skupštini SR BiH Izetbegović je izjavio: „Žrtvovaću mir za suverenu BiH". Izetbegovićevo žrtvovanje mira odnelo je hiljade života već 92. godine pa se novi pokušaj dolaska do mirnog rešenja dogodio u Ženevi 16. septembra 1993. godine. Deklaraciju o Uniji Republika potpisali su Izetbegović i Silajdžić sa bošnjačke strane, a sa srpske Karadžić i Krajišnik, i Slobodan Milošević kao svedok.
Sporazumom je bilo predviđeno da se zajednička država zove Unija Republika, a svaka od zaraćenih strana bi zadržala teritorije koje je imala pod kontrolom. Srbima je ostavljena mogućnost da nakon 2-3 godine sprovedu referendum o otcepljenju iz Unije.
Sporazum je trebalo da bude potvrđen nakon deset dana na Bošnjačkom saboru koji je održan u sarajevskom hotelu Holidej In. Interesantno je da su tom događaju prisustvovali i čak u prvom redu sedili, jedan do drugog, ambasador Sjedinjenih Država za BiH Viktor Jakovič i ambasador Irana u BiH, Tahir Veharijan.
Saboru je prisustvovao i ajatolah Dženeti, ispred Irana zadužen za pomoć muslimanima u BiH.
Dženeti je u Sarajevo stigao u pratnji Kasema Sulejmanija, iranskog generala kojeg su američke snage ubile 3. januara 2020. godine na izlasku iz aerodrom u Bagdadu.
Na Bošnjačkom saboru je odbačen dokument koji su Izetbegović i Silajdžić potpisali, a nije teško odgonetnuti na čiju intervenciju.
Nakon toga Dženeti je otišao u Zagreb, gde je održavao zanimljive kontakte u vili Vajs, a imao je vrlo zapaženu ulogu u organizovanju dolaska dobrovoljaca iz arapskog sveta u BiH, kao i dostavi oružja, što je bilo direktno kršenje embarga UN.
O navedenom se šire može pročitati u knjizi dr Ive Komšića „Preživljena zemlja - Ko je, kada i gde delio BiH", a na Deklaraciju o Uniji Republika krajem jula 2020. godine podsetio je poznati britanski list Gardijan, uz predočene dokumente.
Podelu BiH kao političko rešenje višedecenijskog sukoba nije lansirao Dodik. To je ideja Alije Izetbegovića i njegovih savremenika s kojima je ratovao, ali se povremeno i dogovarao o podeli BiH, kao političkom rešenju.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je uvek govorio da ne bi žrtvovao mir za Republiku Srpsku i naglasio da su sve aktivnosti koje preduzima Republika Srpska političkog i pravnog karaktera kako bi joj se vratile "brutalno otete nadležnosti", i da se izvan toga neće ići
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je uvek govorio da ne bi žrtvovao mir za Republiku Srpsku i naglasio da su sve aktivnosti koje preduzima Republika Srpska političkog i pravnog karaktera kako bi joj se vratile "brutalno otete nadležnosti", i da se izvan toga neće ići
Predstavnici "Studentske liste", ako je suditi prema najavama ljudi koji ih zdušno podržavaju i predstavljaju se kao neko ko ima uticaj na njih, ostaviće Srbe na Kosovu i Metohiji bez dinara iz državnog budžeta!
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
U emisiji "Utisak nedelje" uključio se čovek koji je izgovorio najjezivije kletve na račun građana Srbije i njihove dece, urednik RTS-a Ivan Plavšić, koji ne samo da je vraćen na posao nakon otkaza, već sada otvoreno vodi politiku Javnog servisa po nalogu plenuma!
Sve glasnije se u domaćoj javnosti postavlja pitanje kako će "Studentska lista" opravdati odluku da za novog premijera Srbije predloži tajkuna Branka Milutinovića, suosnivača kompanije "Nordeus", i to samo zato što ih je finansijski podržao.
Gostujući u emisiji "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na televiziji N1, dekan Fakulteta dramskih umetnonosti (FDU) i jedan od ideologa "Studentske liste", Miloš Pavlović, pokazao je kako izgleda gramatičko neznanje koje "vlada" u redovima ove političke opcije.
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa oglasila se na društvenoj mreži Iks uoči konstituisanja novog saziva Skupštine Srbije, poručivši novoj vlasti da od utorka više neće imati izgovore za nepostupanje nadležnih institucija.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Siniša Novaković (45) iz Klenja kome je pre dve godine transplantiran bubreg koji mu je donirao prijatelj Branko Đalamić, ponovo vodi veliku borbu za normalan život.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće planirane radove na ispiranju vodovodne mreže u opštini Vračar, od danas, 16. novembra, do petka, 20. novembra 2026. godine.
Patrijarh Pavle je preminuo na današnji dan pre 17 godina, a njegove mudre reči još uvek žive među ljudima. Jedna od njih je i poruka koju je ostavio majci, dok je molila za opelo sinu, koji je sebi oduzeo život.
Lančani sudari najčešće su posledica grešaka vozača koji ne poštuju saobraćajna pravila, upozorava stručnjak za bezbednost saobraćaja Milan Vujanić, povodom sve češćih nesreća ovoga tipa sa tragičnim posledicama.
Hrvatska policija je podnela krvičnu prijavu protiv 28-godišnjaka zbog sumnje da je javno podsticao na nasilje objavom neprimerenog komentara na internetu početkom septembra ove godine.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Muškarac (52) koji je izazvao saobraćajnu nesreću u Kalinovcu kod Đurđevca u Hrrvatskoj sa 2,73 promila alkohola u krvi, u kojoj je vozač mopeda teško povređen, nepravosnažnom presudom osuđen je na 11 meseci zatvora. Međutim, neće morati u zatvor jer mu je Opštinski sud u Koprivnici kaznu zamenio radom za slobodno poslovanje.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada osetimo potrebu za slatkišem nakon večere, voće nam se često čini kao idealan i zdrav izbor. Ipak, španski kardiolog Aurelio Rohas skreće pažnju na to da vrsta i količina voća koje jedemo neposredno pred odlazak u krevet mogu uticati na kvalitet našeg sna.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Automobil pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića, koji je tokom noći zapaljen ispred njihovog porodičnog doma na Bežanijskoj kosi u Beogradu, jedan je od skupljih terenaca na tržištu.
Malo ko zna da je Dragana Mirković još devedesetih godina pomerala granice domaće muzičke scene i ulagala ogromne svote novca u svoje projekte, a jedan od najboljih primera za to je spot za pesmu "Za mene si ti", koji je koštao čak 90.000 tadašnjih nemačkih maraka.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.