SJAŠITE, AMAN VIŠE! PODELU BIH NIJE LANSIRAO DODIK - TO JE IDEJA ALIJE IZETBEGOVIĆA! Da se zna, kampanja protiv Srpske je prešla svaku meru!
Podeli vest
Strategija da se Dejtonski sporazum urušava na štetu srpskog naroda nije od juče. Još 2008. godine tadašnji predsednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić ukazivao je na sastancima sa ambasadorima pojedinih zapadnih zemalja da „Dejton treba ukidati postepeno, uz doradu", u čemu je uvijek bio podržan od prisutnih
Ambasadori su podržavali i Tihićevu tezu da „OHR ne treba da ode dok se Dejton ne sprovede u celosti, a kada OHR ode ovlasti OHR-a treba preneti na BiH".
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je uvek govorio da ne bi žrtvovao mir za Republiku Srpsku i naglasio da su sve aktivnosti koje preduzima Republika Srpska političkog i pravnog karaktera kako bi joj se vratile "brutalno otete nadležnosti", i da se izvan toga neće ići
17.10.2021
14:01
Sa Srbima treba polako, nekoga potkupiti, nekog uceniti
Tihićev naslednik na poziciji „prvog u Bošnjaka", Bakir Izetbegović, držao se utvrđene strategije, uz smernice koje je delio saradnicima: „Sa Srbima treba polako, nekoga potkupiti, nekog uceniti".
Od tada do danas stvari se nisu menjale, a politika postepenog ukidanja Dejtona metodom pritisaka i ucena doživela je kulminaciju nedavnom odlukom Ustavnog suda BiH da šume Srpske proglasi državnom imovinom.
Reakcija iz Srpske, a koja se svodi na zahtev za povratak otetih nadležnosti i primenu izvornog Dejtonskog sporazuma, naišla je na osudu u Sarajevu, uz optužbe Milorada Dodika da „ruši Dejton" i da se zalaže za podelu BiH.
Orkestrirana kampanja protiv Dodika tek je uzela maha, iako on uporno ponavlja da Srbi nisu za ratnu opciju, i da se Srpska namerava služiti isključivo političkim sredstvima.
Srbi ni 91. ni 92. nisu planirali rat, niti znali kako će se događaji odvijati. Zapad je planirao sukobe.
Naime, odmah nakon disolucije Sovjetskog Saveza, što je za posledicu imalo raspuštanje Varšavskog ugovora, geopolitička slika sveta počela je da se menja. Rušenje Berlinskog zida je značilo ujedinjenje Nemaca u jednu državu, a ubrzo je Nemačka ispoljila ambiciju da uticaj širi izvan svojih granica.
Pravac političkog i ekonomskog širenja Nemačke tradicionalno je vodio prema Turskoj, odnosno ka resursima Istoka. Prepreka se videla u Jugoslaviji, te su u njoj podržane separatističke snage.
Nemačka je bila predvodnik zemalja koje su priznavale jugoslovenske republike za samostalne države.
Usledili su sukobi, najpre u Sloveniji, potom u Hrvatskoj, a u Bosni i Hercegovini rat je trajao najduže i bio najkrvaviji.
Da li se rat u BiH mogao izbeći?
Jeste. Kutiljerov plan, poznat i kao Lisabonski sporazum, bio je mirovni sporazum koji su predložili Piter Karington i Hose Kutiljero. Sporazum je bio rezultat mirovne konferencije održane u februaru 92. godine, a planom je bila predviđena etnička podela teritorija i veća ovlašćenja lokalnim, nauštrb centralnih vlasti. Sve strane su potpisale sporazum 18. marta 1992. godine, ali je nakon deset dana Alija Izetbegović povukao svoj potpis neposredno nakon sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji Vorenom Cimermanom u Sarajevu.
U tadašnjoj Skupštini SR BiH Izetbegović je izjavio: „Žrtvovaću mir za suverenu BiH". Izetbegovićevo žrtvovanje mira odnelo je hiljade života već 92. godine pa se novi pokušaj dolaska do mirnog rešenja dogodio u Ženevi 16. septembra 1993. godine. Deklaraciju o Uniji Republika potpisali su Izetbegović i Silajdžić sa bošnjačke strane, a sa srpske Karadžić i Krajišnik, i Slobodan Milošević kao svedok.
Sporazumom je bilo predviđeno da se zajednička država zove Unija Republika, a svaka od zaraćenih strana bi zadržala teritorije koje je imala pod kontrolom. Srbima je ostavljena mogućnost da nakon 2-3 godine sprovedu referendum o otcepljenju iz Unije.
Sporazum je trebalo da bude potvrđen nakon deset dana na Bošnjačkom saboru koji je održan u sarajevskom hotelu Holidej In. Interesantno je da su tom događaju prisustvovali i čak u prvom redu sedili, jedan do drugog, ambasador Sjedinjenih Država za BiH Viktor Jakovič i ambasador Irana u BiH, Tahir Veharijan.
Saboru je prisustvovao i ajatolah Dženeti, ispred Irana zadužen za pomoć muslimanima u BiH.
Dženeti je u Sarajevo stigao u pratnji Kasema Sulejmanija, iranskog generala kojeg su američke snage ubile 3. januara 2020. godine na izlasku iz aerodrom u Bagdadu.
Na Bošnjačkom saboru je odbačen dokument koji su Izetbegović i Silajdžić potpisali, a nije teško odgonetnuti na čiju intervenciju.
Nakon toga Dženeti je otišao u Zagreb, gde je održavao zanimljive kontakte u vili Vajs, a imao je vrlo zapaženu ulogu u organizovanju dolaska dobrovoljaca iz arapskog sveta u BiH, kao i dostavi oružja, što je bilo direktno kršenje embarga UN.
O navedenom se šire može pročitati u knjizi dr Ive Komšića „Preživljena zemlja - Ko je, kada i gde delio BiH", a na Deklaraciju o Uniji Republika krajem jula 2020. godine podsetio je poznati britanski list Gardijan, uz predočene dokumente.
Podelu BiH kao političko rešenje višedecenijskog sukoba nije lansirao Dodik. To je ideja Alije Izetbegovića i njegovih savremenika s kojima je ratovao, ali se povremeno i dogovarao o podeli BiH, kao političkom rešenju.
U novom Info danu o sramoj rezoluciji o Srebrenici, ali i o lažima i podmetnutom genocidu, govorili su gosti dr Uroš Šuvaković profesor univerziteta i Ljubiša Ristić, reditelj.
Predsednik Republike Srpske poručio je da je "sve završeno oko pregovaračkog statusa BiH", dodavši da je to "gotova stvar".
05.03.2024
20:52
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Mix
pre 2 godine
Niste napisali govor ratnog zlocinca kaeadzica kad kaze da se Muslimanski narod nemoze odbranit i da ce nestat pa izjava zlocinca mladica kad kaze da to sto od njega traze je GENOCID de se malo dozovite u pamet pa onda pisite novinar diploma sa 2 svjedoka
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je uvek govorio da ne bi žrtvovao mir za Republiku Srpsku i naglasio da su sve aktivnosti koje preduzima Republika Srpska političkog i pravnog karaktera kako bi joj se vratile "brutalno otete nadležnosti", i da se izvan toga neće ići
Varšava je pozvala saveznike da približe sistem protivraketne odbrane Kalinjingradskoj oblasti, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski, odgovarajući na pitanja korisnika društvene mreže X na profilu stranke Građanska platforma.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je na sastanku ministara odbrane država članica Organizacije za saradnju (ŠOS), održanom u kazahstanskoj prestonici Astani, da Rusija nikada nije pretila i želela da napadne NATO, jer kako kaže, "nema ni geopolitičke, ni vojne interese" u napadu na zemlje alijanse.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković dodelio je nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Ovom prilikom dodeljene su tri kategorije Nacionalnih priznanja: Pohvalnice ,,28. april“, Plakete ,,28. april“ i Povelje ,,28. april“.
Više javno tužilaštvo u Vranju saopštilo je juče da je obdukcija pokazala da je uzrok smrti porodilje M. A iz okoline Preševa 17. aprila, ruptura materice sa posledičnim iskrvarenjem i da bi se u tom slučaju moglo raditi o krivičnom delu nesavesnog pružanja lekarske pomoći koje se zbog smrtne posledice može kvalifikovati kao teško delo protiv zdravlja ljudi.
Odlaganje sednice Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Od ukupno 2.589.344 domaćinstava u Srbiji, porodičnih domaćinstava, odnosno domaćinstva koja u svom sastavu imaju najmanje jednu porodicu, ima 1.757.507 (67,9%), dok je neporodičnih domaćinstava 831.837, odnosno 32,1% (773.945 samačkih i 57.892 višečlanih neporodičnih domaćinstava).
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
Odbojkaši Crvene zvezde novi su šampioni Srbije! Crveno-beli su večeras u majstorici finalne serije Superlige pobedili večitog rivala Partizan sa 3:0 (25:23, 25:18, 25:18).
Ako se ovih dana pripremate za radove na terasi ili u bašti, trebalo bi da počnete da koristite sredstvo koje je odlično za sve biljke, a posebno za ruže.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.