Nedavno je obeležena je 101. godišnjica formiranja specijalnih jedinica u okviru Sveruske specijalne komisije za borbu protiv kontrarevolucije, spekulacije i sabotaže, zvane - Čeka
Ove jedinice su postale prototip savremene ruske vojne kontraobaveštajne službe. I organizovanje bekstva iz zatvora jedna je od kontraobaveštajnih operacija.
Oficiri ruske vojne kontraobaveštajne službe obeležili su svoj dan 19. decembra. Ovo je pregled nekoliko sovjetskih kontraobaveštajnih operacija koje su kasnije obelodanjene i koje su naterale strane špijune da se dobro zamisle.
Bekstvo iz zatvora borbenim avionom
Za vreme Drugog svetskog rata, nacistički Abver-104, grupa dobro obučenih obaveštajnih oficira, delovao je na frontovima Lenjingrad, Severozapad i Volkov.
Međutim, Moskva je uspela da ubaci sovjetskog kontraobaveštajnog oficira Nikolaja Andrejeva u Abver-104, gde je saznao da se više od 80 agenata sprema za prebacivanje na sovjetski front i uspeo da ubedi četvoro njih da sve priznaju.
Andrejev je organizovao uspešno bekstvo sovjetskog ratnog zarobljenika Nikolaja Lošakova iz zatvora nacističkim špijunskim avionom.
"Širenje glasina"
Sovjetski kontraobaveštajci su u Drugom svetskom ratu koristili razne metode dezinformisanja nemačke komande, uključujući lažne poruke preko radija, koje su slate uz pomoć predajnika zaplenjenih od neprijatelja.
Među njima je bila i operacija "Berezino", koja je uspešno sprovedena protiv nacističkih tajnih službi u periodu od avgusta 1944. do maja 1945. godine. Njen cilj je bio da se stvori iluzija da velika nemačka oružana grupa deluje iza linije fronta na teritoriji pod sovjetskom kontrolom i da se smanje nacistički obaveštajni resursi hapšenjem i ubijanjem njihovih operativaca poslatih da pomognu tim fiktivnim borcima.
Sovjetska kontraobaveštajna služba formirala je lažni nemački "pokret otpora" pod "komandom" potpukovnika Hajnriha Šerhorna, nemačkog ratnog zarobljenika koji je bio prisiljen da sarađuje sa Sovjetima.
Lov na tvorce raketa
SAD i SSSR su na kraju Drugog svetskog rata krenuli u pravi lov na nemačke naučnike i inženjere koji su učestvovali u kreiranju V-2, prve balističke rakete dalekog dometa sa navođenjem koju je projektovao i napravio kosmički inženjer Verner fon Braun.
V-2 je bila prva balistička raketa dalekog dometa sa navođenjem u svetu. Napravljena je za vreme Drugog svetskog rata u Nemačkoj kao „osvetničko oružje". V-2 raketa bila je prvi objekat poslat u svemir koji su napravili ljudi.
Foto: Pixabay
Sovjetski kontraobaveštajni agenti su u aprilu 1945. godine saznali da velika grupa nemačkih naučnika i saradnika Vernera fon Brauna treba da stigne u SAD.
U toj grupi se nalazio Helmut Grotrup, tvrdokorni antifašista, koji je na kraju pronađen u američkoj zoni okupacije u Nemačkoj posle Drugog svetskog rata i koji je poslat u Sovjetski Savez.
Grotrup je u SSSR-u u saradnji sa više od 150 nemačkih naučnika pomogao sovjetskim kolegama da naprave taktičku balističku raketu R-1, što je označilo početak sovjetske raketne ere.
"Tajni" tunel
Berlin je za vreme Hladnog rata postao mesto sukoba sovjetskih i američkih obaveštajnih službi. Amerikanci su u avgustu 1954. godine odlučili da iskopaju tunel koji povezuje zapadni deo grada sa istočnim, u pokušaju da se povežu na telefonske i telegrafske kablove SSSR-a.
Sovjetski kontraobaveštajci su saznali za to od britanskog špijuna Džordža Blejka, koji je radio kao dvostruki agent za SSSR. Moskva je odlučila da ih ne spreči u kopanju tunela, već da to iskoristi za dezinformisanje neprijatelja.
Kada su sovjetski vojnici u aprilu 1956. godine "slučajno" otkrili tunel, Moskva je njegovu izgradnju osudila kao "kršenje međunarodnog prava" i "kriminalni čin". Kada su zapadne obaveštajne agencije 1961. godine uhapsile Blejka, Amerikanci su konačno shvatili da je tunel prestao da bude tajna još pre nego što je iskopan.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je uživao da obavlja poslove vrbovanja "Nemaca i drugih zapadnjaka" da rade za KGB dok je bio obaveštajac u Istočnoj Nemačkoj
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je uživao da obavlja poslove vrbovanja "Nemaca i drugih zapadnjaka" da rade za KGB dok je bio obaveštajac u Istočnoj Nemačkoj
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić žestoko je odgovorio na bezobzirne napade i jeftine laži tajkunske televizije N1, koja je na najprizemniji način pokušala da izmisli kako se predsednik nalazi na nekakvom "holideju" dok obilazi Srbiju i bori se za narode u svakom kutku naše zemlje.
Doc. dr Milan Lazarević, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, napravio je potez koji je uzdrmao javnost, podneo je ostavku na jednu od najmoćnijih funkcija u gradu, mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša.
Svedoci smo da je ovo još jedan primer zastrašivanja novinara. Naime, našoj koleginici Nini Kuburović isečena je guma tokom noći, što je ozbiljno moglo da ugrozi njenu bezbednost.
Ivana iz Srbije, doživela je pravi pakao na letovanju u Grčkoj, kada je lokalni vozač udario njen auto kod Nikitija. U trenutku je ostala sama s decom, ali su joj u pomoć odmah pritekli sunarodnici i rešili problem.
Kupovina sokova i piva uskoro bi mogla da nosi i mali dodatni trošak - kauciju od 10 do 15 dinara po ambalaži! Istovremeno, ta kaucija se u potpunosti vraća potrošaču kada praznu bocu ili limenku donese nazad u prodavnicu.
Posle pakla koji je Srbiju držao u šaci s temperaturama do 42 stepena, Sedmica koja je pred nama donosi kratki predah, ali ne i pravi kraj vrućina, jer nam posle 15. avgusta stiže novi toplotni udar.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Mađarsko pravosuđe pokrenulo je novu istragu protiv plaćenog ubice Čabe Dera, i to zbog pretnji smrću koje je uputio advokatu koji ga je godinama zastupao.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ć. (57), osumnjičenom da je 6. avgusta u stanu na Novom Beogradu na svirep način lišio života svoju majku Milku Ć.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.