Dok svet čeka odgovor SAD na iranski napad na baze sa američkim vojnicima u Iraku, analitičari ocenjuju da bi napad mogao istovremeno da pruži obema stranama častan izlazak iz krize - Irancima da pokažu da su se osvetili za ubistvo generala Kasema Sulejmanija, a Amerikancima da ocene da je napad bio ograničene prirode te da ne zahteva novi odgovor, ocenjuju svetski mediji
Američki predsednik Donald Tramp nalazi se pred jednim od najvećih testova u svom mandatu nakon najdirektnijeg napada Irana na Ameriku od zauzimanja američke ambasade u Teheranu 1979. godine, piše AP.
Raketni udari Irana na baze sa američkim vojnicima u Iraku su doveli Teheran i Vašington opasno blizu rata i skrenuli pažnju sveta na Trampa, koji vaga da li će odgovoriti većom vojnom silom.
Ipak, to što nema američkih žrtava daje Trampu priliku da otvori mogućnost deeskalacije tenzija sa Iranom i povuče zemlju sa ivice rata, piše američka agencija. Danski profesor i analitičar Peter Vigo Jakobsen kaže za televiziju TV2 da je iranski raketni napad na američke snage bio "najmanji napad koji je Iran mogao da izvede, a da u isto vreme može da kaže da se osvetio".
Teheran je, kako dodaje, uradio sve što je mogao da izbegne američke žrtve kao i američki vojni odgovor.
"Bio bih veoma iznenađen ako bi Amerikanci izabrali da ponovo vojno odgovore", rekao je on.
Kolumnista Rojtersa Piter Aps navodi da bi iranski general Sulejmani bio duboko razočaran kada bi znao da su njegovi saborci ispalili samo 20 raketa na američke baze i da to smatraju proporcionalnim odgovorom na njegovo ubistvo.
Aps napominje da za sada nije poznato da li je napad konačan odgovor Irana i da li će se na tome završiti najavljena odmazda. Da bi iranski napad mogao da pruži priliku jastrebovima u administraciji SAD da potenciraju konflikt sa Iranom, ali i da otvori put za izlazak iz krize, piše britanski Gardijan.
U analizi se ocenjuje da su iranski napadi na američke baze puni simbolike - pokrenuti su oko 1:30 u Iraku, otprilike u isto vreme kada je u napadu dronom u petak ubijen najmoćniji iranski vojni general Sulejmani.
Vodeći iranski savetnici i poluzvanični mediji postavili su na društvenim mrežama sliku iranske zastave tokom napada baš kao što je i Tramp u prvom tvitu posle američkog napada na Sulejmanija objavio američku zastavu.
Analitičari za Gardijan kažu da ograničene razmere napada sugerišu da su udari na američku bazu osmišljeni tako da omoguće iranskim liderima da zadovolje domaću javnost da je Sulejmanijevo ubistvo osvećeno, a da istovremeno ne nateraju Trampovu administraciju na odmazdu.
Stiče se utisak da su napadi pažljivo izvedeni kako bi se izbegle američke žrtve - napadnute su baze koje su već bile dobro čuvane. Dok je iranski ministar spoljnih poslova naveo da su napadi završeni i okaraketirsao ih kao samoodbranu u granicama međunarodnog prava, američki predsednik Donald Tramp je u prvom reagovanju nastojao da smiri situaciju navodeći da je "sve u redu".
Ako se takva pozicija zadrži, iranski napadi mogli bi da budu prilika za obe strane da smanje tenzije, a da ne izgube reputaciju. Iran će moći da kaže da je preduzeo žestoku odmazdu za Sulejmanijevu smrt, a SAD mogu da naprave korak unazad i kažu da osveta nije donela značajnije posledice.
To bi bio najbolji scenario, ali se bazira na dve rizične premise: da iranske rakete nisu nanele veću štetu ili donele američke žrtve i da će se Bela kuća uzdržati od potrebe da odgovori, zaključuje "Gardijan".
Američki predsednik Donald Tramp obećao je da će izvesti „brz i jak napad“ na 52 iranska cilja, uključujući i kulturne objekte, koja će biti gađana ukoliko Iran napadne Amerikance ili neki bilo koju američku imovinu kao odgovor na vazdušni udar u kojem je poginuo iranski komandant Kasim Sulejmani u Iraku
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp obećao je da će izvesti „brz i jak napad“ na 52 iranska cilja, uključujući i kulturne objekte, koja će biti gađana ukoliko Iran napadne Amerikance ili neki bilo koju američku imovinu kao odgovor na vazdušni udar u kojem je poginuo iranski komandant Kasim Sulejmani u Iraku
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Profesor Ekonomskog fakulteta Dragan Đuričin ocenio je da paket novih mera za poboljšanje životnog standarda građana, koji se odnosi pre svega na socijalno najugroženije slojeve stanovništva i penzionere, neće predstavljati veliki teret za budžet.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović je reagova na društvenoj mreži Iks povodom najnovijih tekstova portala KRIK, ocenivši ih kao potpuni slom i pokazatelj očaja blokaderskog pokreta.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.