Kada se generali NATO-a su dobili na desetine fotografija koje su snimili američki špijunski sateliti, ostali su u šoku. Na njima se, između ostalog, nalazila čudna letelica koja je bukvalno lebdela iznad vode. Stručnjaci u Pentagonu su nazvali objekat "Kaspijsko čudovište".
Kako prenosi televizija "Zvezda", na snimcima je bio prikazan probni let sovjetskog eksperimentalnog ekranoplana, koji je poslužio kao osnova za proizvodnju ekranoplana-raketonosca "Lunj", koji je spušten na vodu 1987. godine.
- Šokiralo ih je to što se pojavio novi model oružja, na kome su jasno bili uočljivi elementi udarnog, odnosno raketnog oružja - ističe vojni stručnjak Konstantin Sivkov.
Teški ekranoplan, koji je mogao da leti iznad vode na visini od svega nekoliko metara brzinom 500 kilometara na čas, a koji je bio istovremeno neprimetan za protivničke radare, bio je naoružan sa šest lansirnih sistema za supersonične rakete "Moskit". Na Zapadu su te rakete prozvali "Opekotina od Sunca".
- Raketa 'Moskit', koja je lansirana sa broda, imala je domet od oko 100-120 kilometara prilikom leta na malim visinama. Što je najvažnije, na toj visini je mogla da dostigne brzinu skoro kao i supersonična raketa. Leteći na visini od samo 10-12 metara iznad vodene površine i uz takvu brzinu, raketa je bila apsolutno neuhvatljiva za američka PVO sredstva - objašnjava Sivkov.
Udarni ekranoplan predstavljao je veliku pretnju za neprijatelja. Rakete "Moskit", koje je lansirao u oblaku vodene prašine, kretale su se cik-cak putanjom do određenog cilja. Bilo ih je skoro nemoguće videti. Kada bi se približila brodu, raketa bi se podigla na visinu od nekoliko metara nanoseći snažan udarac brodu.
Glavna eksplozija unutar broda nije ostavljala nikakvu šansu za preživljavanje.
Naučnici su tek kasnije modernizovali ekranoplan. Pojavila se "mlađa" verzija letelice - ekranolet "Orlenok". Mogao je da se kreće u dva režima - kao avion ili kao ekranoplan.
"Lunj" i "Orlenok" trebalo je da uđu u sastav naoružanja Crnomorske flote SSSR-a. Osnovni zadaci novih mašina bili su pronalaženje i uništavanje podmornica i brodova protivnika.
Ekranoleti su uvršteni u naoružanje Ratne mornarice SSSR-a 1979. godine. To je bila jedina u svetu borbena mašina serijske proizvodnje te vrste.
"Orlenok" je mogao da preveze do 200 pripadnika desantnih jedinica sa punom opremom ili dva oklopna guseničara. Leteo je brzinom i do 400 kilometara na sat, a mogao je da pređe rastojanje do 1.500 kilometara.
Na kraju je ukupno proizvedeno pet ekranoleta, koji su činili 11. vazduhoplovnu grupu, pod upravom Glavnog štaba pomorske avijacije. Međutim, projekat nije u potpunosti realizovan.
Danas, jedini preostali ekranoplan "Lunj" nalazi se van upotrebe u pristaništu u Dagestanu, na Kaspijskom moru.
Iako ekranoplani liče na avione - oni to nisu. Reč je o vozilima koji mogu da se vinu u vazduh svega nekoliko metara iznad površine vode, a koriste efekat tla, odnosno silu zemljine teže i funkcionišu na principu sabijanja vazduha između krila ekranoplana i vodene površine.
Ruski ministar spoljnih poslova dao je oštru izjavu u kojoj je direktno optužio Sjedinjene Države za pokušaj narušavanja mirovnog procesa u Donbasu i ovoga puta nije ironično koristio poznati izraz „naši zapadni partneri"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ministar spoljnih poslova dao je oštru izjavu u kojoj je direktno optužio Sjedinjene Države za pokušaj narušavanja mirovnog procesa u Donbasu i ovoga puta nije ironično koristio poznati izraz „naši zapadni partneri"
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da nije pozivao na bojkot Hvara i Brača, kao što navode mediji u Hrvatskoj, već da je rekao da mu je lepši Kokin Brod.
Savo Manojlović, lider opozicije u pokušaju i njegov pokret "Kreni-promeni" najbolji su primer kako izgleda političko lešinarenje i pokušaj korišćenja svake katastrofe u svrhu lične promocije.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najnovije jezive poruke i izjave agresivnih blokadera koji su bez trunke srama poručili "biće mrtvih, pobedićemo", poslavši im jasnu, nepokolebljivu i dostojanstvenu poruku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je meštanima Zeoke da ne brinu zbog obećanja o izgradnji rzavske vode i puta, ističući da će lično preuzeti odgovornost za realizaciju projekta.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i pomoćnik ministra i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić vanredno su se obratili iz Deliblatske peščare, gde od početka avgusta bukti nezapamćeni požar .
Pomoćnik načelnika Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije Miloš Milenković izjavio je danas da se u Deliblatskoj peščari i Stolovima u okolini grada Kraljeva ne beleži širenje požara i naveo da nema ugroženih naselja i stanovnika.
Andrea Marević (1) nakon operacije srca dobila je oštećenje mozga, a sada joj je potrebna naša pomoć, kako bi prikupila sredstva za terapije, kontrole i troškove lečenja.
Saobraćajni policajci u Šapcu su za dva dana proteklog vikenda u kontrolama na putevima Mačvanskog okruga otkrili i isključili iz soabraćaja 86 pijanih i trojicu vozača koji su vozili pod dejstvom narkotika.
Prošle godine, Xiaomi 17 Pro i Xiaomi 17 Pro Max su lansirani u Kini i nikada nisu stigli van domaćeg tržišta kompanije, međutim, prema novom izveštaju, situacija će se promeniti ove godine.
Pirinač sa tikvicama i graškom je jednostavno, lagano i ukusno jelo koje se priprema od svega nekoliko sastojaka. Kombinacija pirinča, tikvica i graška pruža prijatan spoj ukusa, a jelo je pogodno i kao lagan ručak ili prilog uz meso.
Dehidracija kod dece je čest zdravstveni problem koji se ponekad prepozna tek kada simptomi postanu izraženiji. Kako dečji organizam brže gubi tečnost, važno je da roditelji na vreme uoče prve znakove dehidracije i reaguju kako bi sprečili moguće komplikacije.
Partnerka pevača Hasana Dudića, Nataša Gluhović, napravila je pre dva dana pometnju u Centru za socijalni rad na Čukarici zbog svog sina, koji se razvodi od supruge i, kako je rekla, ima ozbiljne probleme.
Zorana Jovanović Zorannah našla se na meti korisnika društvenih mreža zbog najnovijeg snimka koji je objavila, a zamerili su joj na higijeni u njenom automobilu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.