Azijske zemlje, poput Kine, Južne Koreje, Japana i Indije, mnogo bolje i efikasnije nose se sa zarazom od Evrope i Amerike. Stručnjaci kažu da je razlog tome što zapadne demokratije imaju loše rukovodstvo i velike socijalne razlike
Svetska epidemija koronavirusa pokazala je da je Istok mnogo jači od Zapada, ocena je analitičara. Oni kažu da se azijske zemlje, poput Kine, Južne Koreje, Japana i Indije, mnogo bolje i efikasnije nose sa zarazom nego Evropa i Amerika. Razlozi za to su, prema navodima stručnjaka, velike socijalne razlike i loše rukovodstvo u zapadnim demokratijama.
Istok izbegao kolaps
Sriram Čaulija, dekan Đindalove škole za međunarodnu politiku u Indiji, kaže da su uočljive velike razlike u razornom nivou delovanja virusa.
Političko preživljavanje
Mnoge zapadne vođe više su brinule o svom političkom preživljavanju nego o nametanju oštrih mera koje bi spasle živote
- Najgore pogođene zemlje, sa najvećim brojem obolelih i mrtvih, jesu zapadne demokratije. Za razliku od njih, istočne zemlje su izbegle kolaps zdravstvenog sistema - rekao je Čaulija.
On dodaje da je ova pandemija pokazala da su istočne zemlje bezbednije i sređenije.
- One imaju lidere u koje ljudi imaju poverenje. Kineski predsednik Si Đinping, južnokorejski predsednik Mun Dže In, japanski premijer Šinzo Abe i indijski premijer Narendra Modi su komandujuće figure, koje uživaju veliku popularnost u svojim zemljama. Kad su tako moćni političari na čelu države, narod sledi i poštuje njihova uputstva i naredbe, naročito u vreme krize - objasnio je Čaulija.
Prema njegovim rečima, istočno rukovodstvo moglo je da uvede oštrije mere protiv širenja koronavirusa nego ono na Zapadu, i brzo je ubedilo građane da poštuju restrikcije.
S njim su saglasni i drugi analitičari, koji kažu da, za razliku od Istoka, na Zapadu lideri imaju veliki problem da ubede narod da poštuje uvedene mere.
- Za to su odgovorne velike socijalne razlike na Zapadu. Dodatno, podele na liberale i populiste ostavile su prostora za građanski bunt protiv vladajućih struktura i zato stanovništvo ne poštuje njihove mere. Američki predsednik Donald Tramp, italijanski premijer Đuzepe Konte, španski premijer Pedro Sančez i francuski predsednik Emanuel Makron čak se i ne trude da ublaže razlike u svojim zemljama. Nivo poverenja građana u njihove vlade na Zapadu veoma je nizak, zbog čega lideri nisu uspeli da ih ubede da ostanu kod kuće u doba velike opasnosti. Mnoge zapadne vođe više su brinule o svom političkom preživljavanju nego o nametanju oštrih mera koje bi spasle živote. Na taj način virus je samo brže počeo da se širi - zaključak je analitičara.
Još jedan od pokazatelja da su istočne zemlje jače jeste i to što one ne brinu mnogo o biznis lobijima, za razliku od Zapada. Na primer Donald Tramp, britanski premijer Boris Džonson, nemačka kancelarka Angela Merkel i Đuzepe Konte nisu na početku uveli drastične mere protiv širenja koronavirusa plašeći se da ne naljute finansijske investitore i ne naškode tržištu.
- Istok je ovoga puta pokazao svoju superiornost u vreme megakrize. Jednom bi zapadne demokratije i njihovi mediji mogli da progutaju ponos i da nauče nešto od svojih istočnih partnera - poručuju stručnjaci.
U vezi sa tim Kina je javno protestovala zbog toga što je Zapad, umesto da joj oda priznanje u borbi protiv koronavirusa, stalno napada. Kineska ambasada u Francuskoj, kojoj je to dojadilo, objavila je otvoreno pismo puno kritika na račun Zapada. U pismu nazvanom "Politički sistemi i borba protiv epidemije: Velika dilema" istaknuto je da zapadne zemlje zavide Kini.
-Zapadne vlade i mediji odbijaju da Kini odaju priznanje za borbu protiv koronavirusa jer joj zavide na njenoj efikasnosti. Oni zavide efikasnosti kineskog političkog sistema i mrze to što nisu sposobni da se izbore sa epidemijom isto tako efikasno. Zato pokušavaju da Kinu nazovu diktaturom. Isti ti klevetnici ne shvataju da su u Kini uvedene drastičnije mere nego bilo gde u svetu jer ona ima mnogo veću populaciju i, samim tim, suočava se sa većim izazovom u borbi protiv koronavirusa - navedeno je u pismu.
Kineska ambasada u Francuskoj zaključila je da su se azijske zemlje mnogo bolje snašle u ovoj situaciji od Zapada.
- Virus ne bira da li će opustošiti demokratsku ili autokratsku zemlju. Bitno je samo kako ga što brže pobediti - naglašeno je u pismu.
Evropa nije bila spremna za pandemiju
Medicinski stručnjaci tvrde da je ova kriza pokazala iznenađujući paradoks - evropske zemlje, koje imaju najbolje zdravstvene sisteme i bolnice, nisu u stanju da se nose sa pandemijom koronavirusa. Epidemiolozi kažu da je razlog za to organizacija zdravstvenog sistema, nedostatak epidemiološkog iskustva i neselektivno smeštanje pacijenata u bolnice.
Zvaničnici Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ukazali su na nedostatke evropskog pristupa pandemiji i istakli da je trebalo agresivnije reagovati dva meseca ranije, kao i da je trebalo sprovesti obimnija testiranja i bolje mere nadgledanja.
- Pristup evropskih zemalja borbi protiv koronavirusa u početku je bio opušten i nedostajala mu je primena osnova epidemiologije, kao što je praćenje kontakata, odnosno praćenje osoba sa kojima su zaraženi imali kontakt, kako bi se nadgledalo širenje virusa. Osim toga, zdravstveni radnici u Evropi imaju malo iskustva sa racionalizacijom u pružanju zdravstvene nege jer su evropske bolnice generalno jako dobro opremljene i to se sada pokazalo kao problem. Borba protiv epidemija se ne vodi u bolnicama, one se bave samo saniranjem posledica epidemije - ističu eksperti.
U zdravstvenim sistemima evropskih zemalja centralno mesto zauzima pacijent i pružanje zdravstvene nege pacijentu, ali epidemije zahtevaju promenu ove perspektive i stavljanje fokusa na zajednicu. Takav model uglavnom postoji u Africi i nekim delovima Azije, gde su bolnice rezervisane za pacijente u najtežem stanju, dok ostali pacijenti bivaju izolovani ili se leče u drugim objektima, nalik terenskim bolnicama koje se sada prave širom Evrope.
Turska agencija Anadolu objavila je 31. januara 2020. vest kako je Kina naručila 200 miliona zaštitnih maski. Zašto je ovo najbitnije u celom korona krizi?
Turska agencija Anadolu objavila je 31. januara 2020. vest kako je Kina naručila 200 miliona zaštitnih maski. Zašto je ovo najbitnije u celom korona krizi?
Danas su novinarke i urednice Informera podnele u Tužilaštvu krivične prijave protiv Zorana Gavrilovića Birodija i Raše Nedeljkova iz CRTE zbog lažnog prijavljivanja i narušavanja poslovnog ugleda.
Dinko Gruhonjić, jedan od glavnih ideologa blokadera govorio je za hrvatske medije, gde je pomenuo upad blokadera u Informer, za šta on kaže da je to izrežirano?!
Ako sumnjate da posedujete falsifikovanu novčanicu, a onda je pustite u promet umesto da je predate banci ili policiji, rizikujete da budete osuđeni na zatvorsku kaznu do tri godine.
Svega 146 kilometara od Beograda leži Radaljska banja, skriveni biser zapadne Srbije koji nudi lekovite vode, netaknutu prirodu i smeštaj od oko 18 evra, odnosno 2.000 dinara po noćenju.
U Višem sudu u Podgorici juče su izvedeni dokazi koje su okrivljeni pripadnici "škaljarskog klana" razmenjivali tokom priprema za likvidacije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u januaru 2021. godine.
Šokantan zločin potresao je selo u opštini Gnjilane, gde su u jednoj porodičnoj kući zverski lišeni života A. D. i njegova mala beba, a za stravično dvostruko ubistvo osumnjičen je A.D, otac. B. D.
Šesnaest umetničkih dela šest kineskih i međunarodnih umetnika biće predstavljeno beogradskoj publici na izložbi "Orijentalni vizuelni diskurs – Susret kroz slikarstvo", koja će biti otvorena 5. novembra 2026. godine u 19 časova u Galeriji Nikola Radošević u Beogradu.
Filmska adaptacija Homerovog epa postala je najuspešniji međunarodni naslov u istoriji studija Universal, oborivši brojne rekorde gledanosti širom planete.
Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel ) australijski gitarista, prepoznatljiv po svom jedinstvenom stilu sviranja prstima, perkusiji i energičnim nastupima 8. novembra će nastupiti u Sava Centru.
Glumac Džon Lison, koji je ostao upamćen po tome što je pozajmljivao glas omiljenom psu-robotu K9 u kultnoj seriji "Doktor Hu" (Doctor Who), preminuo je u 83. godini.
Odesa salata spaja bogat ukus kuvanih jaja, sira i kukuruza sa osvežavajućim krastavcima, dok kremasti preliv od pavlake, mirođije i belog luka zaokružuje ukus.
Pevačica Olja Bajrami prokomentarisala je skandal koji je izazvao Jakov Jozinović pevanjem Tompsonove pesme, ističući da bi mladi pevač trebao da širi ljubav, umesto da peva takve pesme.
Pevačica Olja Bajrami rekla je da producent Goran Ratković Rale više nije potpisan na njenim pesmama, pa je pomenula i Anu Nikolić i istakla da bi je primila u goste.
Komentari