SVETSKA EPIDEMIJA SMRTONOSNOG VIRUSA POKAZALA SVU SLABOST ZAPADNOG SISTEMA! Koronavirus pokazao Istok jači od Zapada
Podeli vest
Azijske zemlje, poput Kine, Južne Koreje, Japana i Indije, mnogo bolje i efikasnije nose se sa zarazom od Evrope i Amerike. Stručnjaci kažu da je razlog tome što zapadne demokratije imaju loše rukovodstvo i velike socijalne razlike
Svetska epidemija koronavirusa pokazala je da je Istok mnogo jači od Zapada, ocena je analitičara. Oni kažu da se azijske zemlje, poput Kine, Južne Koreje, Japana i Indije, mnogo bolje i efikasnije nose sa zarazom nego Evropa i Amerika. Razlozi za to su, prema navodima stručnjaka, velike socijalne razlike i loše rukovodstvo u zapadnim demokratijama.
Turska agencija Anadolu objavila je 31. januara 2020. vest kako je Kina naručila 200 miliona zaštitnih maski. Zašto je ovo najbitnije u celom korona krizi?
31.03.2020
13:25
Istok izbegao kolaps
Sriram Čaulija, dekan Đindalove škole za međunarodnu politiku u Indiji, kaže da su uočljive velike razlike u razornom nivou delovanja virusa.
Političko preživljavanje
Mnoge zapadne vođe više su brinule o svom političkom preživljavanju nego o nametanju oštrih mera koje bi spasle živote
- Najgore pogođene zemlje, sa najvećim brojem obolelih i mrtvih, jesu zapadne demokratije. Za razliku od njih, istočne zemlje su izbegle kolaps zdravstvenog sistema - rekao je Čaulija.
On dodaje da je ova pandemija pokazala da su istočne zemlje bezbednije i sređenije.
- One imaju lidere u koje ljudi imaju poverenje. Kineski predsednik Si Đinping, južnokorejski predsednik Mun Dže In, japanski premijer Šinzo Abe i indijski premijer Narendra Modi su komandujuće figure, koje uživaju veliku popularnost u svojim zemljama. Kad su tako moćni političari na čelu države, narod sledi i poštuje njihova uputstva i naredbe, naročito u vreme krize - objasnio je Čaulija.
Prema njegovim rečima, istočno rukovodstvo moglo je da uvede oštrije mere protiv širenja koronavirusa nego ono na Zapadu, i brzo je ubedilo građane da poštuju restrikcije.
S njim su saglasni i drugi analitičari, koji kažu da, za razliku od Istoka, na Zapadu lideri imaju veliki problem da ubede narod da poštuje uvedene mere.
- Za to su odgovorne velike socijalne razlike na Zapadu. Dodatno, podele na liberale i populiste ostavile su prostora za građanski bunt protiv vladajućih struktura i zato stanovništvo ne poštuje njihove mere. Američki predsednik Donald Tramp, italijanski premijer Đuzepe Konte, španski premijer Pedro Sančez i francuski predsednik Emanuel Makron čak se i ne trude da ublaže razlike u svojim zemljama. Nivo poverenja građana u njihove vlade na Zapadu veoma je nizak, zbog čega lideri nisu uspeli da ih ubede da ostanu kod kuće u doba velike opasnosti. Mnoge zapadne vođe više su brinule o svom političkom preživljavanju nego o nametanju oštrih mera koje bi spasle živote. Na taj način virus je samo brže počeo da se širi - zaključak je analitičara.
Još jedan od pokazatelja da su istočne zemlje jače jeste i to što one ne brinu mnogo o biznis lobijima, za razliku od Zapada. Na primer Donald Tramp, britanski premijer Boris Džonson, nemačka kancelarka Angela Merkel i Đuzepe Konte nisu na početku uveli drastične mere protiv širenja koronavirusa plašeći se da ne naljute finansijske investitore i ne naškode tržištu.
- Istok je ovoga puta pokazao svoju superiornost u vreme megakrize. Jednom bi zapadne demokratije i njihovi mediji mogli da progutaju ponos i da nauče nešto od svojih istočnih partnera - poručuju stručnjaci.
U vezi sa tim Kina je javno protestovala zbog toga što je Zapad, umesto da joj oda priznanje u borbi protiv koronavirusa, stalno napada. Kineska ambasada u Francuskoj, kojoj je to dojadilo, objavila je otvoreno pismo puno kritika na račun Zapada. U pismu nazvanom "Politički sistemi i borba protiv epidemije: Velika dilema" istaknuto je da zapadne zemlje zavide Kini.
-Zapadne vlade i mediji odbijaju da Kini odaju priznanje za borbu protiv koronavirusa jer joj zavide na njenoj efikasnosti. Oni zavide efikasnosti kineskog političkog sistema i mrze to što nisu sposobni da se izbore sa epidemijom isto tako efikasno. Zato pokušavaju da Kinu nazovu diktaturom. Isti ti klevetnici ne shvataju da su u Kini uvedene drastičnije mere nego bilo gde u svetu jer ona ima mnogo veću populaciju i, samim tim, suočava se sa većim izazovom u borbi protiv koronavirusa - navedeno je u pismu.
Kineska ambasada u Francuskoj zaključila je da su se azijske zemlje mnogo bolje snašle u ovoj situaciji od Zapada.
- Virus ne bira da li će opustošiti demokratsku ili autokratsku zemlju. Bitno je samo kako ga što brže pobediti - naglašeno je u pismu.
Evropa nije bila spremna za pandemiju
Medicinski stručnjaci tvrde da je ova kriza pokazala iznenađujući paradoks - evropske zemlje, koje imaju najbolje zdravstvene sisteme i bolnice, nisu u stanju da se nose sa pandemijom koronavirusa. Epidemiolozi kažu da je razlog za to organizacija zdravstvenog sistema, nedostatak epidemiološkog iskustva i neselektivno smeštanje pacijenata u bolnice.
Zvaničnici Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ukazali su na nedostatke evropskog pristupa pandemiji i istakli da je trebalo agresivnije reagovati dva meseca ranije, kao i da je trebalo sprovesti obimnija testiranja i bolje mere nadgledanja.
- Pristup evropskih zemalja borbi protiv koronavirusa u početku je bio opušten i nedostajala mu je primena osnova epidemiologije, kao što je praćenje kontakata, odnosno praćenje osoba sa kojima su zaraženi imali kontakt, kako bi se nadgledalo širenje virusa. Osim toga, zdravstveni radnici u Evropi imaju malo iskustva sa racionalizacijom u pružanju zdravstvene nege jer su evropske bolnice generalno jako dobro opremljene i to se sada pokazalo kao problem. Borba protiv epidemija se ne vodi u bolnicama, one se bave samo saniranjem posledica epidemije - ističu eksperti.
U zdravstvenim sistemima evropskih zemalja centralno mesto zauzima pacijent i pružanje zdravstvene nege pacijentu, ali epidemije zahtevaju promenu ove perspektive i stavljanje fokusa na zajednicu. Takav model uglavnom postoji u Africi i nekim delovima Azije, gde su bolnice rezervisane za pacijente u najtežem stanju, dok ostali pacijenti bivaju izolovani ili se leče u drugim objektima, nalik terenskim bolnicama koje se sada prave širom Evrope.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
VOJIN IGNJATIJEVIC
pre 5 godina
НИКОМЕ СВЕЋА НЕ ГОРИ ДО ЗОРЕ, ЈЕР ШТА БИ СУНЦЕ, НА ИСТОКУ СЕ РАЂА, РАДИЛО !!! НА ЗДРАВЉЕ !!!
Turska agencija Anadolu objavila je 31. januara 2020. vest kako je Kina naručila 200 miliona zaštitnih maski. Zašto je ovo najbitnije u celom korona krizi?
Ruski filozof Aleksandar Dugin izneo je nesvakidašnji predlog, pozvavši građane Rusije da se tokom celog leta potpuno isključe sa interneta kako bi se vratili "istinskom ljudskom životu".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pre tri dana obećao je meštanima aranđelovačkog naselja Kopljari da će u roku od 10 dana biti izgrađen lokalni put u tom naselju. To se danas i desilo.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Grupa pod nazivom "Ćerke i tate - dopisivanje" puna je objava koje se mogu svrstati pod pedofiliju i poslednjih dana uznemirila je javnost u Srbiji. Stoga domaći stručnjaci apeluju na roditelje da paze na svoje ćerke i kontrolišu im društvene mreže, jer vreba ozbiljna opasnost.
Uznemirujuća scena zabeležena je kod Bešenovačkog jezera na Fruškoj gori, kada su deca vozila kvadove velikom brzinom, izvodeći rizične manevre i vozeći po strmom terenu, bez nadzora roditelja!
Ambalaža proizvoda mora biti lakša za recikliranje, a suvišni prazni prostor mora nestati, predviđeno je novom uredbom Evropske unije o ambalaži (PPWR).
Sve češće slušamo o borbi protiv klimatskih promena i potrebi da se pridržavamo zelene agende. Brojne države i kompanije ulažu značajne napore da odgovore ovim izazovima. Ali, šta to konkretno znači u praksi?
U višem sudu u Sremskoj Mitrovici održano je pripremno ročište za jezivi zločin koji se odigrao na Badnje veče prošle godine, kada je ispred porodične kuće u Inđiji ubijen Zoran Gole (44).
Policija u Čačku, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je M. M. (46), V. T. (44) i F. P. (41) iz Čačka, zbog sumnje da su pomagali u ubistvu Nenada K. (58).
Policijski službenici, koji su omogućavali stranim državljanima ulazak u našu zemlju mimo propisa, saslušani su danas u Višem javnom tužilaštvu. Saslušane su i dve žene i muškarac koji su policijskim službenicima davali novac.
Nova horor serija "Something Very Bad Is Going to Happen" (Nešto veoma loše će se desiti), autorke Hejli Z. Boston, premijerno stiže na Netflix 26. marta.
Boranija pripremljena na manastirski način jedno je od jednostavnih posnih jela koje osvaja bogatim ukusom. Kombinacija povrća, paradajza i maslinovog ulja daje gustu i hranljivu čorbu koja je idealna za dane posta.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar