ŠTA 3G MREŽA PRENESE ZA 24 ČASA, 5G RADI ZA 3,6 SEKUNDI! Samo možemo li biti "zdravi" ako nas svake sekunde udara 90 milijardi elektromagnetnih talasa?! IMA LI KORONA VEZE SA TIM?!
5G mreže biće naprednije od 4G generacije od 10 do 100 puta, a i do 1.000 puta u odnosu na postojeću 3G mrežu koja se koristi. Podatke koje 3G mreža prenese za 24 časa, 5G moći će za 3,6 sekundi! Ali, kako će reagovati naš organizam kada u svakoj sekundi 90 milijardi elektromagnetnih talasa udara u naša tela, najviše u glavu?
Tehnološki napredak se ne može zaustaviti, ali postavlja se pitanje kome je potrebna tolika brzina?
Kao i u slučaju implementacije niza novih, naprednih tehnologija, prisutna je zabrinutost o potencijalnim štetnim posledicama 5G mreža, a čak je više od 180 naučnika raznih oblasti iz 35 zemalja 2017. potpisalo peticiju kojom se od Evropske unije zatražilo odgađanje uvođenja ove tehnologije, dok se temeljitije ne ispita njen uticaj na čoveka i okolinu. I pre nego je sistem 5G razvijen, više desetina peticija i apela međunarodnih naučnika, uključujući i FRAJBURŠKI APEL (Ffreiburger appeal) koji je potpisalo više od 3.000 lekara, pozvalo je na zaustavljanje širenja bežične tehnologije i donošenje moratorijuma na podizanje novih baznih stanica. Takođe, neka građanska udruženja su jasno iskazala svoje protivljenje ovim mrežama, zbog straha od zdravstvenih posledica, odnosno zračenja baznih stanica.
Mobilna telefonija koristi mikrotalase, elektromagnetske po prirodi, čije prostiranje se naziva zračenje, te otud i dolazi naziv „zračenje".
To su talasi u domenu u koji spadaju recimo i radarski, ali i mikrotalasi iz mikrotalasnih rerni, iako ne baš tih talasnih dužina.
Mikrotalasi spadaju u talase (zračenja) koja ne mogu da izazovu jonizaciju atoma, što znači da nemaju efekte merljive sa radioaktivnim zračenjem ili gama-zracima, te stoga spadaju u takozvano nejonizujuće zračenje. Umesto toga, mogu u nekim slučajevima da izazovu zagrevanje, zavisno od materijala kroz koji prolaze, zbog čega se, recimo, koriste u mikrotalasnim pećnicama.
S obzirom da ova vrsta zračenja spada u nevidljiva, treba znati da se u spektru svih zračenja nalaze na mestu suprotnom od gama-zračenja u odnosu na vidljivu svetlost.
Prvo moramo da znamo da ne koristimo samo mobilne telefone sa tom tehnologijom, nego imamo seriju uređaja koji se zovu internet stvari (Internet of Things) i trenutna je procena da tih uređaja ima između 50 i 100 milijardi. Na svakog čoveka dolazi 20 tih uređaja, a mi ih kupujemo preko Alibabe i Ali ekspresa, plus profesionalni uređaji. Ti uređaji imaju određene zadatke, neki se koriste za prikupljanje meteo-podataka, neki za podatake iz video-nadzora.
Ide cela generacija autonomnih vozila, vozila bez vozača. Da ne bi otišli u njivu ili se sudarili sa drugim automobilom, moraju da koriste signal sa 5G mreže jer ova brzina omogućava da se reaguje u deliću sekunde.
Tehnologije 2G, 3G i 4G su u domenu radijus spektra, a 5G mreže su u prvom sledećem domenu, to je mikrotalasni spektar, a sa tim spektrom već postoje negativna iskustva.
Foto: pixabay.com
Mikrotalasni spektar daje veće frekvence, veću snagu i veće brzine. Ići će se do 20 gigabita u sekundi prenosa podataka, a trenutno preko kablova imamo samo deset gigabita u sekundi, za 5G teoretski, i zato nam je potrebno da možemo u što kraćem periodu reagujemo u nekim aplikacijama.
Neki 5G mrežu već nazvaju „mrežom smrti". Međutim, ističem da nisu sva zračenja ista i da ima dosta preterivanja kada je reč o zračenju.
Svaki 50. rak u svetu izazvan je zračenjem, ali to je prevashodno sunčevo zračenje, UV zraci i radon iz tla. Važni su ti jonizujući zraci koji razbijaju hemijske veze. Ovo su talasi izuzetno niske učestalosti, frekvencije, a time i male snage.
Zbog svega ovoga, efekti mikrotalasnog zračenja su pre svega i primarno termički (toplotni). Svi ostali njegovi efekti su neuporedivo manjeg obima, ili izazvani ovim primarnim, iako jesu predmet izučavanja.
Do sada najjasnije uočeni biološki efekti vrste nejonizujućeg zračenja, na frekvencijama na kojima radi mobilna telefonija, odnose se na termičko delovanje ovog zračenja. Zakonska regulativa sadrži granice do kojih može da ide nivo nejonizujućeg zračenja, koje, kada se poštuju, osiguravaju da nema termičkih efekata. Pretpostavka u ovakvoj vrsti regulative je da ukoliko nema termičkih efekata nema ni štete po zdravlje. Treba imati u vidu da je izloženost koja potiče od mobilnog telefona, u tipičnom scenariju upotrebe, nekoliko puta veća nego izloženost od bazne stanice.
Zagovornici 5G tehnologije napominju da postoji vrlo jednostavna formula, E = hn, to je energija jednog fotona bilo kog EM zračenja. Talasne dužine koje su opasne za telo (jonizujuće frekvencije fotona) počinju tek negde na frekvencijama koje su milijardu puta veće od frekvencija 5G… a pre njih idu frekvencije vidljive svetlosti… Tek kada ovo dođe do frekvencija većih od frekvencija svetlosti, počinju energije koje mogu da izbiju molekule naše DNK i naprave mutacije i kancer. A 5G je na frekvencijama koje su milijardu puta niže.
Ono što je sigurno je da je problem vreme u kome se osoba nalazi/te u elektromagnetnom polju. X zraci su 10 na 16 do 10 na 19 pa ipak idemo na rentgen, zato što je izlaganje zračenju trenutno i na minimalnoj zapremini tkiva. Pčele recimo umiru u blizini običnih GSM stubova zato što se štetni uticaj integrali i po vremenu i po zapremini/masi. Ovo poslednje je ono što zaboravljaju inžinjeri i naučnici koji bezkompromisno brane teoriju da 5G nije štetna. Formulu E = hn, nije moguće primeniti, a ne integrality i po vremenu i po zapremini / masi tkiva. Naravno ovde treba integraliti ne samo zračenje bazne stanice iz okoline već i svih 5G dvosmernih uređaja koji su u našoj neposrednoj blizini koji moraju imati snagu zračenja da pošalju informaciju do bazne stanice. Znajući da snaga zračenja pada sa kvadratom rastojanja u našem slučaju se povećava sa kvadratom rastojanja jer se rastojanja osetno skraćuju zbog skraćenja dometa i prirode talasa 5G.
Ono oko čega još nije postignut opšti konsenzus u naučnoj zajednici jeste da li, osim termičkih efekata, postoje i netermičkih efekti nejonizujućeg zračenja koji mogu biti kumulativni i štetni po zdravlje.
Problem je u tome što kada se pojavi neka nova tehnologija, moramo pratiti efekte pa tek onda konstatovati da je nešto štetno.
Postoji mogućnost da u epruveti, u hemijskoj laboratoriji nešto upoređujete, ispitujete. Možete na životinjama, ali one žive kratko pa doze moraju da budu ogromne. Ono što je osnovno su epidemiološka istraživanja i mi pustimo da ljudi budu izloženi.
Foto: pixabay.com
U istoriji se nije desilo da dođe do nekog velikog tehnološkog otkrića a da ono nije korišćeno.
Tek nekoliko decenija nakon upotrebe radioaktivnosti za utvrđivanje da li je kost polomljena, ustanovljeno je da su britanski radiolozi imali 70 puta veći rizik da dobiju leukemiju od ostalih doktora.
Do sada su ispitivani radio-talasi i stav je najautoritativnijih međunarodnih organizacija da postoji mogućnost da, to jest od mobilnih telefona usled zagrevanja, ne može da se isključi opasnost od raka.
Stav je da su mogući kancerogeni efekti, nisu sigurno, niti verovatno, ali ne može da se isključi. Da je efekat veći, do sada bi se to otkrilo.
Nakon Južne Koreje, Švajcarska je jedna od prvih zemalja u svetu, koja je uvela usluge 5G, mobilne infrastrukture, koja je u centru tehnološkog sukoba Sjedinjenih Država i Kine.
Protivnici 5G u Švajcarskoj se boje elektromagnetnog zračenja tehnologije i nekoliko kantona te zemlje je pod pritiskom internet peticija zamrzlo konstrukciju antena u ime načela predostrožnosti, poput Ženeve, Vauda, Frajburga i Nojšatela. Vrlo uticajan švajcarski savez lekara se zalaže za oprez i objašnjava ,da dok ne bude naučno dokazano da povećanje graničnih vrednosti sadašnjeg zračenja nema uticaja na zdravlje, ne treba ga povećavati.
Jednom kada se definitivno uvede ova nova tehnologija, antene 5G mreže biće na svakom koraku, a njene zastrašujuće visoke frekvencije prolaziće kroz našu kožu i tkiva izazivajući mutacije i tumore. Studije su takođe pokazale da su ovakva zračenja jako štetna i za naš vid i imuni sistem, a uz to ugrožavaju i regeneraciju stanica te slabe našu otpornost na bakterije. Osim nas samih, 5G mreža mogla bi ugroziti i biljni i životinjski svet na planeti. Ona bi se mogla negativno odraziti, na primer, na ptice i pčele, samo je jedno od apokaliptičnih pretskazanja koje se može pročitati na internetu, koje se po pravilu ograđuje tvrdnjama da je „zasnovano" na „brojnim studijama".
Upotreba bežične mreže ili Wi-Fi-ja dokazano povećava učestalost raka kod ljudi, a često korišćenje mobilnog telefona i smartfona dovodi do znatno većeg rizika od tumora na mozgu. I dok tehnološka industrija tvrdi da je 5G mreža sigurna, izveštaj Američkog nacionalnog toksikološkog programa o toj mreži tvrdi suprotno. Naime, visoke frekvencije mikrotalasnog zračenja kakvo koristi 5G mreža mogle bi imati razorne posledice na ljudsko zdravlje.
Razultati su nekonzistentni i u velikim, impresivnim studijama. Analiza se radi sekvencijalno, a do sada nije pokazano da mobilni telefoni imaju kancerogeni efekat. Posle testiranja tokom 2017. više od 180 naučnika i istraživača zatražilo je da se zaustavi uvođenje mreže pete generacije. Razlozi za to su nedovoljna istraženost njenih štetnog dejstva i moguće posledice ne samo na ljudsko zdravlje nego i na sveukupni život na planeti. Ovi naučnici podneli su 11 žalbi i zahteva i upozorili da je mreža 5G delotvorna samo na kratkim relacijama, slabo se prenosi kroz tvrde materijale, zahteva puno gušću umreženost, a to znači da će se morati postaviti jako veliki broj antena. Jesmo li zaista spremni da platimo toliko visoku cenu svojim zdravljem samo kako bismo imali 10-50 puta brže internet i mobilne veze?
U budućnosti će 5G koristiti i frekvencije od 24 gigaherca i više (u SAD se već koriste), poznate i kao milimetarski talasi. Međutim, Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujucćeg zračenja (ICNIRP), koja je za Svetsku zdravstvenu organizaciju referentna za sva pitanja u vezi sa radio-frekvencijama i zdravljem, zaključila je u najnovijoj studiji da 5G uopšte nije zdravstveni rizik za ljude, čak ni na tim višim frekvencijama. Komisija je preporuke donela pošto je detaljno proučila svu relevantnu naučnu literaturu i nakon duge javne rasprave. Uzeti su u obzir svi naučno dokazani negativni efekti koje po zdravlje može da ima izloženost opsegu od 100 kiloherca do 300 gigaherca. U izveštaju objavljenom pre desetak dana, frekvencije ispod šest gigaherca uopšte nisu pomenute kao razlog za brigu. Jedini dodatak pravilniku, koji nije menjan od 1998, odnosi se na milimetarske talase, i sve one iznad šest gigaherca, ali tu je preporučeno da se ograniči dugoročna izloženost jakim signalima viših frekvencija.
U ovom slučaju potrebno je da država odredi referentni tim ljudi (institucija) koji će jasno i javno dati analizu za koju će garantovati to što tvrde. Da vidimo koje garancije daje država i operateri u slučaju posledica štetnog uticaja. Primer Slovenije, gde je do daljnjeg odložena upotreba 5G.
Zatim je potrebno uraditi analizu društvenog dobitka (šta je to što dobijamo) implementacijom 5G. Potrebno je ne samo teoretski predvideti štetne uticaje nego to eksperimentalno proveriti (npr izložiti pčele zamorčiće na rastojanju od par desetina metara od bazne stanice i na primer na rastojanju od 150m, te da vidimo kako će porasti njihova aktivnost). Posle toga da uradimo analizu društvenog gubitka i da sa tim izađemo na referendum. Da vidimo koji su to servisi koje ne možemo da obavimo preko 4G i optike nego nam treba 5G. Priča o brzim filmovima i igricama je ispod nivoa neozbiljnog razgovora.
Ukoliko analiza pokaže da nam je neophodna 5G npr. u industrijskim naseljima (iako sumnjam da se optikom nešto ne može uraditi) onda da zakonski postavimo okvire gde se može a gde ne implementirati 5G, ali svakako ne u rezidencijalnim naseljima, selima, farmama itd. Gde treba zakonom zabraniti implementaciju 5G, a ne da ostavimo to na milost i nemilost operaterima sa trivijalnim elaboratima zaštite životne sredine u koje ni oni ne veruju. U svakom poslu nosite benefite pozitivnih efekata i plaćate štetu negativnih i to mora jasno da bude definisano zakonom. (Ostaje da se vidi kako će operateri da povećaju budnost pri odlukama).
Do sada su svi štetni uticaji (npr GMO čiji je uticaj nesporno katastrofalan po prirodu) u svetu prećutkivani uticajem "multinacionalnih kompanija" koje ne samo da imaju interes prećutkivanja već i namernog pokoravanja ljudi, te idu čak do ozbiljnih ucena vlada u svetu da nametnu očigledno loš uticaj. Kompanija Bajer je objavila da je broj američkih tužbi protiv Monsanta, kojeg je nedavno preuzela, porastao s 5.200 na oko 8.000, nakon što je Monsantu naloženo da plati odštetu zbog neupozoravanja na navodne rizike od karcinoma od preparata za uništavanje korova na bazi glifosata.
Foto: pixabay.com
Akcije kompanije Bajer izgubile su više od 10 odsto vrednosti, nakon što je Monsantu 10. avgusta, u prvoj parnici od mogućih više hiljada u SAD, naloženo da plati 289 miliona dolara odštete zbog preparata protiv korova na bazi glifosata, kao što su "Raundap" i "Rejndžer Pro".
Da li se sada neko seća reči vrlih stručnjaka, profesora Univerziteta koji su u medijima govorili kako je GMO zapravo odlična stvar, te da podležemo teorijama zavere. U Sjedinjenim Američkim Državama su pokrenute prve tužbe protiv takvih „stručnjaka".
Da li nam trebaju samovozeći automobili ? Da li ćemo pokriti lokalne puteve i zaseoke 5G da bi ih koristili? Hoćemo li šumske i poljoprivredne puteve i zapravo gde je tu granica ? Što na primer neko ko ore njivu ne pošalje kući samovozeći automobil da doveze još malo goriva koje mu je nedovoljno da obradi svoj posed do kraja, što ne omogućiti tom čoveku koji plaća i poreze i registracije da ima potpunu uslugu?
Da li to ima veze i sa pandemijom koronavirusa... Pogledajte šta o tome kaže čiveni američki profesor čije je predavanja na društvenim mrežama podelila niko drugi do Jelena Đoković!
Doba karantina i kućne izolacije nam ostavlja mnogo vremena za nove aktivnosti. Međutim, neki višak slobodnog vremena koriste da dupliraju, pa čak i utrostruče minute i sate provedene uz mobilni telefon
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Doba karantina i kućne izolacije nam ostavlja mnogo vremena za nove aktivnosti. Međutim, neki višak slobodnog vremena koriste da dupliraju, pa čak i utrostruče minute i sate provedene uz mobilni telefon
U području Ovidiopolja u Odeskoj oblasti zabeležen je udar reaktivne bespilotne letelice, nedaleko od nekadašnjeg sovjetskog obaveštajnog centra „Ovidiopolj-2“.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Blokaderski zgubidani naručili su kriptovane telefone u vrednosti između 15.000 i 30.000 evra kako bi se zaštitili od Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI).
Gledaoci tajkunske televizije N1 ostali su u potpunom šoku kada se na malim ekranima ponovo pojavila Žaklina Tatalović! Bivša prva zvezda blokaderskih medija izgledala je potpuno neprepoznatljivo i devastirano, a njen drastično promenjen izgled bio je glavna tema na društvenim mrežama!
Ministar pravde Nenad Vujić odbacio je danas navode opozicije da Predlog zakona o Pravosudnoj akademiji stavlja pod kontrolu izvršne i zakonodavne vlasti izbor sudija i tužilaca.
Šampion Exatlona Marko Nikolić i voditeljka Jelena Dimitrijević odmerili su snage u akva kartingu i najavili drugu sezonu najvećeg sportskog rijalitija.
Bivša takmičarka najgledanijeg sportskog rijalitija "Exatlon" Milica Ohman odgovarala je na brza pitanja i otkrila šta joj je ostalo u najlepšem sećanju iz takmičenja.
Nova sezona Exatlona još nije ni počela, a već se uveliko spekuliše o poznatim imenima koja bi mogla da zamene muzičku scenu najtežim sportskim poligonima.
U Srbiji je u periodu januar-jul ove godine, rođeno 33.345 beba što je za 2,0 odsto ili 652 više nego u istom periodu prethodne godine, kada je rođeno 32.693 dece.
Novinar Mladen Mijatović objavio je dramatičan snimak hapšenja A. S. (24), osumnjičenog da je dva puta bacio bombu na istu kuću na Novom Beogradu, pri čemu druga bomba, srećom, nije eksplodirala.
Poslednje zaplene kokaina u Španiji i Portugalu pokazuju u kojoj su značajnoj meri zastupljene osobe sa prostora bivše Jugoslavije, kao i da su pripadnici "balkanskog kartela " izuzetno značajni faktori na prostoru Južne Amerike, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član Svetske asocijacije šefova policija.
Nakon raspisane potrage za tri osobe koje su mladića P. V. (26) otele nasred ulice, a potom teško povredile i tražile otkup za njegovo puštanje, uhapšen je V. P. (22).
Crnogorac Goran Vlaović Gora (39), iz Herceg Novog, koji je važio za visokopozicioniranog člana "škaljarskog klana", ubijen je 25. avgusta 2022. godine ispred noćnog kluba "Noa" na popularnoj plaži Zrće na ostvu ostrvu Pagu, u Hrvatskoj, dok se vraćao iz noćnog provoda.
Holivudska akciona zvezda Žan-Klod van Dam stigao je danas u Niš, gde će večeras biti specijalni gost otvaranja Međunarodnog filmskog festivala u Nišu.
Novi dokumentarni film o stravičnim zločinima Džefrija Epstina pod nazivom "Epstinovi dosijei: Mreža zla" (Diabolical: The Epstein Files) stiže na HBO Max 3. septembra, nakon što je kompanija Warner Bros. Discovery zvanično obezbedila međunarodna distributivna prava za ovo ostvarenje.
Ministarstvo kulture prenelo je 463.910.000 dinara za realizaciju projekta "Zaštita i prezentacija manastira Manasija" a ugovor su danas potpisali ministar kulture Nikola Selaković i iguman manastira protosinđel Pavle.
Prema savetima stručnjaka za san, Marjane Tejlor, ključ za bolji san tokom vrućina je pravilna ravnoteža unosa tečnosti tokom dana i smanjenje većih količina pića neposredno pre spavanja.
Iako se hotelska soba uglavnom doživljava kao sigurno mesto, nije preporučljivo da pasoš, gotovinu, nakit, telefon, laptop ili druge vredne predmete ostavljate na stolu, noćnom ormariću ili drugim otvorenim površinama.
Zaboravili ste lozinku za Fejsbuk, Instagram ili neki drugi nalog? Nemojte odmah pokretati opciju za resetovanje. Najpre proverite telefon, jer postoji mogućnost da je lozinka već sačuvana na uređaju.
Pevačica Jelena Karleuša obeležila je 48. rođendan u velikom stilu, a među brojnim skupocenim poklonima pažnju je privukla prestižna torba brenda "Hermes", vredna čak 20.000 evra.
Javne ličnosti često nisu u dobrim odnosima sa svojim najmilijima, a kada govorimo o narušenim relacijama među najbližim krvnim srodnicima - ovo su samo neki primeri porodičnih odnosa braće i sestara koji su narušeni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.