Bez obzira na tačne razloge, nijedna druga vojska, čak ni sirijska ili iračka, nije pretrpela tako velike gubitke u sukobima.
Godina dana borbe koja je započela 2014. koštala je Ukrajinu polovinu njenih borbenih aviona, teretnih aviona i vojnih helikoptera, što predstavlja jedan od najvećih gubitaka bilo kojeg ratnog vazduhoplovstva u poslednjim decenijama.
Početkom 2014. godine, pre nego što su ruske snage zaposele, do tada ukrajinsko poluostrvo Krim, i posle toga pomogle pro-ruskim separatistima na istoku Ukrajine, Kijev je posedovao 400 vojnih aviona, prema godišnjem izveštaju svetske ratne avijacije za 2015. godinu.
Godinu dana kasnije, taj broj je pao na svega 222. Rusi su zarobili neke letelice, ostale su se srušili.
Na desetine ratnih aviona godinama su stajali u hangaru neiskorišćeni pre sukoba i jednostavno su se pokazali previše "zarđalim" da bi se vratili u letački sastav, što je prisililo Kijev da ih ukloni sa spiska aktivnih letelica.
Foto: wikipedija
Koliko je veliki gubitak ukrajinske armije pokazuje podatak da je sa 178 aviona i helikoptera koje je izgubila Ukrajina smanjena trećina sa spiska "svetske vazdušne moći" iz 2014. godine. Svetske vlade u 2015. godini pohvalile su se kombinovanim rezultatom od 51.685 vojnih aviona, što je 459 manje nego prethodne godine.
Zapravo, 13.902 od tih 51.685 aviona i rotoplana, ili 27 procenata, pripadalo je američkoj vojsci.
Rusija je imala drugu najveću vazdušnu silu sa 3.429 vojnih aviona, što je sedam procenata svetske.
Pre sukoba, Ukrajina je važila za jednu od zemalja sa najsnažnijom vazdušnom moći. Barem na papiru. I sve se to promenilo za samo godinu dana od konflikta.
Foto: Fotoilustracija
Kada su ruske trupe ušle na Krim u februaru 2014. godine, preuzele su brojne ukrajinske vazduhoplovne baze i "zarobile" dosta aviona, od kojih je većina bila u lošem stanju i nisu mogli da polete.
Rusi su zapravo vratili neke avione koje su zarobili, uključujući i avion "Beriev" koji su ukrajinski oficiri odmah vratili u akciju. Navodno su neki ukrajinski avioni uspeli da polete pre nego što su Rusi upali u baze i niskim letom uspeli da se prebace na teritoriji Ukrajine, dok su mehaničari, prema nekim tvrdnjama, uspeli da rastave i u delove prebace nekoliko aviona MiG-29.
Foto: Reuters
Pobunjenici su uspeli da preuzmu kontrolu nad manjim brojem ukrajinskih vazduhoplova ali i mornaričkom protivvazdušnom oružju. Nakon skoro godinu dana bitke, Avijacijska međunarodna agencija sumirala je gubitke Ukrajine: najmanje 22 aviona, a verovatno i mnogo više. Dvadeset i jedan avion sručile su rakete zemlja-vazduh. Ruski lovac MiG-29 oborio je jedan ukrajinski MiG-29 raketom koju je navodno ispalio iz ruskog vazdušnog prostora.
Nije poznato koliko je ukrajinskih pilota stradalo tokom obaranja njihovih aviona. Ono što je apsolutno poznato, 49 ukrajinskih vojnika je "nestalo" kada su separatisti oborili avion transporter "Il-76"
Najviše su stradali ukrajinski borbeni avioni. Pre početka sukoba, Ukrajina je posedovala:
80 aviona MiG-29
36 aviona Su-27
36 aviona Su-25s
24 aviona Su-24s
Nakon četiri godina rata, Ukrajini je na spisku aviona preostalo:
Tri bivša američka ambasadora u Kijevu - Stiven Pfajfer, DŽon Herbst i Vilijam Tejlor predlažu da se iskoristi pandemija virusa korone za pritisak na Rusiju kako bi vratila Krim Ukrajini.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba (HUR) saopštila je da sistematski remeti rusku logistiku na okupiranom jugu Ukrajine, tvrdeći da kopneni koridor koji povezuje Krim sa Donbasom sada efektivno kontroliše vatrenom moći.
Pred Krimskim mostom jutros se stvorila najveća gužva ovog leta: skoro 3.000 vozila čeka prolaz u oba smera, nakon što je saobraćaj tokom noći bio potpuno obustavljen zbog opasnosti od napada na Krim.
Vlasti Krima i grada Sevastopolja odlučile su danas da proglase regionalno vanredno stanje radi rešavanja ekonomskih problema, saopštio je guverner Krima Sergej Aksjonov.
Sukob u Ukrajini ulazi u novu, izuzetno opasnu fazu nakon što su ukrajinske Snage za bespilotne sisteme direktno aludirale na predstojeći udar na Krimski most.
Delovi Krima ostali su bez vode posle ukrajinskih napada i prekida električne energije, jer su kvarovi na elektro-mrežama oborili napajanje pumpnih stanica preduzeća „Voda Krima“.
Krim je ušao u novu fazu krize posle ukrajinskih udara na naftnu infrastrukturu kod Kerča: prodaja goriva stanovništvu je zaustavljena ili strogo ograničena, pumpe presušuju, a saobraćaj preko ključnih pravaca ka poluostrvu ponovo je pod pritiskom.
Nova generacija ukrajinskih dronova srednjeg dometa udara po ruskim logističkim pravcima ka jugu i Krimu, gađajući mostove, vozove, cisterne, kamione sa gorivom i druge ciljeve bez kojih ruske snage ne mogu da održe tempo na južnom frontu.
Vlasti u Sevastopolju obustavile su prodaju benzina stanovništvu preko ranije izdatih QR kodova, pošto cisterne sa gorivom nisu stigle u grad, dok se cela kriza poklapa sa velikim požarima na Krimu posle noćnog napada udarnih dronova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tri bivša američka ambasadora u Kijevu - Stiven Pfajfer, DŽon Herbst i Vilijam Tejlor predlažu da se iskoristi pandemija virusa korone za pritisak na Rusiju kako bi vratila Krim Ukrajini.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Beograđani i gosti prestonice koji će prisustvovati skupu 27. juna u Beogradu imaju priliku da uživaju u raskošnom svetlećem programu i sinhronizovanim dronovima uoči skupa "Srbija jedna porodica".
Hrvatima i njihovim medijima mržnja prema Srbiji i svima koji je predstavljaju ušla je u terminalnu fazu, pa sad u svemu vide "bizarnosti" i "nadrealnosti".
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Muzičar i putnik iz Danske Frederik Kornelius posetio je Srbiju, a Niš ga je toliko oduševio, da mu je dao titulu najboljeg grada u Srbiji i jednim od najneverovatnijih na Balkanu.
Papir na koji mnogi vozači zaboravljaju, a zakonska je obaveza imati ga u automobilu jeste Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Ukoliko se ispostavi da ga ne posedujete, platićete kaznu u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara.
Očekuje se da ovog leta brojni turisti iz Srbije i sveta otputuju u Rim, a zbog primene EES sistema predviđa se totalni kolaps na aerodromima u prestonici Italije.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.