Bez obzira na tačne razloge, nijedna druga vojska, čak ni sirijska ili iračka, nije pretrpela tako velike gubitke u sukobima.
Godina dana borbe koja je započela 2014. koštala je Ukrajinu polovinu njenih borbenih aviona, teretnih aviona i vojnih helikoptera, što predstavlja jedan od najvećih gubitaka bilo kojeg ratnog vazduhoplovstva u poslednjim decenijama.
Početkom 2014. godine, pre nego što su ruske snage zaposele, do tada ukrajinsko poluostrvo Krim, i posle toga pomogle pro-ruskim separatistima na istoku Ukrajine, Kijev je posedovao 400 vojnih aviona, prema godišnjem izveštaju svetske ratne avijacije za 2015. godinu.
Godinu dana kasnije, taj broj je pao na svega 222. Rusi su zarobili neke letelice, ostale su se srušili.
Na desetine ratnih aviona godinama su stajali u hangaru neiskorišćeni pre sukoba i jednostavno su se pokazali previše "zarđalim" da bi se vratili u letački sastav, što je prisililo Kijev da ih ukloni sa spiska aktivnih letelica.
Foto: wikipedija
Koliko je veliki gubitak ukrajinske armije pokazuje podatak da je sa 178 aviona i helikoptera koje je izgubila Ukrajina smanjena trećina sa spiska "svetske vazdušne moći" iz 2014. godine. Svetske vlade u 2015. godini pohvalile su se kombinovanim rezultatom od 51.685 vojnih aviona, što je 459 manje nego prethodne godine.
Zapravo, 13.902 od tih 51.685 aviona i rotoplana, ili 27 procenata, pripadalo je američkoj vojsci.
Rusija je imala drugu najveću vazdušnu silu sa 3.429 vojnih aviona, što je sedam procenata svetske.
Pre sukoba, Ukrajina je važila za jednu od zemalja sa najsnažnijom vazdušnom moći. Barem na papiru. I sve se to promenilo za samo godinu dana od konflikta.
Foto: Fotoilustracija
Kada su ruske trupe ušle na Krim u februaru 2014. godine, preuzele su brojne ukrajinske vazduhoplovne baze i "zarobile" dosta aviona, od kojih je većina bila u lošem stanju i nisu mogli da polete.
Rusi su zapravo vratili neke avione koje su zarobili, uključujući i avion "Beriev" koji su ukrajinski oficiri odmah vratili u akciju. Navodno su neki ukrajinski avioni uspeli da polete pre nego što su Rusi upali u baze i niskim letom uspeli da se prebace na teritoriji Ukrajine, dok su mehaničari, prema nekim tvrdnjama, uspeli da rastave i u delove prebace nekoliko aviona MiG-29.
Foto: Reuters
Pobunjenici su uspeli da preuzmu kontrolu nad manjim brojem ukrajinskih vazduhoplova ali i mornaričkom protivvazdušnom oružju. Nakon skoro godinu dana bitke, Avijacijska međunarodna agencija sumirala je gubitke Ukrajine: najmanje 22 aviona, a verovatno i mnogo više. Dvadeset i jedan avion sručile su rakete zemlja-vazduh. Ruski lovac MiG-29 oborio je jedan ukrajinski MiG-29 raketom koju je navodno ispalio iz ruskog vazdušnog prostora.
Nije poznato koliko je ukrajinskih pilota stradalo tokom obaranja njihovih aviona. Ono što je apsolutno poznato, 49 ukrajinskih vojnika je "nestalo" kada su separatisti oborili avion transporter "Il-76"
Najviše su stradali ukrajinski borbeni avioni. Pre početka sukoba, Ukrajina je posedovala:
80 aviona MiG-29
36 aviona Su-27
36 aviona Su-25s
24 aviona Su-24s
Nakon četiri godina rata, Ukrajini je na spisku aviona preostalo:
Tri bivša američka ambasadora u Kijevu - Stiven Pfajfer, DŽon Herbst i Vilijam Tejlor predlažu da se iskoristi pandemija virusa korone za pritisak na Rusiju kako bi vratila Krim Ukrajini.
Ruska vojska bi mogla da primeni taktiku iscrpljivanja prilikom zauzimanja Slavjanska i Kramatorska u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), kaže penzionisani potpukovnik Andrej Maročko iz Narodne milicije Luganske Narodne Republike, javlja TASS.
Bitka kod Slavjanska, Kramatorska i Orehova odlučujuća je za oslobađanje Donbasa od Oružanih snaga Ukrajine, rekao je lider Donjecke Narodne Republike (DNR) Denis Pušilin.
Ukrajinske snage pronašle su jedan od retkih sektora severnog Donbasa na kojem trenutno uspevaju da potisnu ruske jedinice i sada pokušavaju da taj lokalni uspeh pretvore u mnogo ozbiljniji problem za rusku grupaciju koja napreduje prema Slavjansku i Kramatorsku.
U Donjeckoj oblasti, u njenom "pojasu tvrđava", trenutno se vode neke od najkritičnijih i najodlučnijih bitaka rusko - ukrajinskog rata, izveštava Institut za rat (ISW).
Savetnik i zet predsednika SAD Donalda Trampa Džared Kušner izjavio je da je najveći deo mogućeg mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine već razrađen, ali da je ostalo ključno teritorijalno pitanje – povlačenje ukrajinskih snaga sa dela Donbasa koji traži Moskva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tri bivša američka ambasadora u Kijevu - Stiven Pfajfer, DŽon Herbst i Vilijam Tejlor predlažu da se iskoristi pandemija virusa korone za pritisak na Rusiju kako bi vratila Krim Ukrajini.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je sinoć na Informer TV da je njegovo najvažnije obećanje u kampanji da će, ukoliko dobije poverenje građana, završiti sa političkim delovanjem u školama i na fakultetima!
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, potpredsednik GO SNS-a Siniša Mali predstavljajući listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" potpuno je potukao i rasturio blokaderskog predstavnika Dejana Šoškića!
Neviđena sramota obeležila je ekonomsku debatu u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, kada je predstavnik tajkunske liste "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš" Dušan Nikezić potpuno izgubio kompas kada je pokušao da reklamira cigarete. (?!)
Siniša Mali direktno je suočio blokadera Dejana Šoškića sa njegovim ranijim izjavama, tvrdeći da je Šoškić u julu govorio da su plate u Srbiji previsoke i da je dinar prejak, što je Mali predstavio kao dokaz kakvu bi ekonomsku politiku Šoškić ponovo vodio.
U selu Draževac, nadomak Obrenovca, Siniša Mali danas je posetio porodicu Pantić, sa kojom je razgovarao o svakodnevnom životu, radu, poljoprivredi i vrednostima koje generacijama čuvaju u svom domu.
U nastavku žestoke predizborne debate na tajkunskoj televiziji N1, kandidat liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Zlatibor Lončar još jednom je potpuno razmontirao predstavnika opozicije Dragana Delića, raskrinkavši sve laži o zapošljavanju u zdravstvu!
Fizički okršaj Mensura Ajdarpašića sa Veljkom Milićevićem šokirao je gledaoce, a kakav će biti epilog incidenta na poligonu saznaćete večeras od 21:30.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Lečenje "sajber nožem" sada je dostupno na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, a pacijenti iz Srbije više neće morati da odlaze u Grčku i Tursku zbog terapije. Prof. dr Dejan Kostić, načelnik Instituta za radiologiju ove ustanove objasnio je šta sistem za precizno zračenje tumora znači za pacijenta kome je terapija namenjena i kako čitav proces izgleda.
Kardiolozi Zdravstvenog centra u Loznici danas su dozvolili sebi mali predah za čestitke - za deset meseci rada angio-sale zbrinuto je 1.000 pacijenata iz Loznice, Šapca, Ljubovije, Krupnja, Malog Zvornika i okolnih mesta.
U Zrenjaninu na magistrali, kod napuštene zgrade nekadašnje Pinove vile, večeras je oštrim predmetom izboden i teško povređen mladić čiji identitet za sada nije poznat.
Suđenje Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću koji su optuženi da su bili organizatori kriminalne grupe koja se tereti za sedam ubistava, jedno silovanje, trgovinu drogom i oružjem nastavljeno je danas izvođenjem pisanih dokaza među kojima su zapisnici o prepoznavanju u policiji, iz kojih proizilazi da je I.S. jedina preživela žrtva klana prepoznao okrivljene Mijata Simeunovića, Miloša Lukića Selaka, Vojislava Đorđevića, Aleksu Dunjića i Aleksu Stošića kao otimičare.
Šverc pitona u Srbiji predstavlja ozbiljan deo ilegalne trgovine zaštićenim vrstama divljih životinja, gde naša zemlja uglavnom služi kao ključna tranzitna ruta za prebacivanje egzotičnih reptila, ptica i velikih mačaka iz Afrike i Azije ka Evropskoj uniji.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Novi film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" privukao je veliku pažnju javnosti, a jedan od razloga je i njegovo trajanje od 4 sata i 9 minuta.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je bez dlake na jeziku govorila o svom životu, iskustvima i planovima za budućnost, kao i da će bez cenzure objaviti spisak ljubavnika.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je govorila o susretu sa Šakom Polumentom od pre nekoliko godina, kada je pokušao na silu da je poljubi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.