Zvaničan stav brojnih vlada u vezi sa izbijanjem pandemije koronavirusa, čak deset svetskih stručnjaka, iznoseći svoje mišljenje, dovodi u sumnju
Tako na primer doktorka Sunetra Gupta, profesorka teorijske epidemiologije na Univerzitetu Oksford specijalizovana za malariju, HIV, grip i bakterijski meningitis, član je istraživačkog tima koji konstruiše model epidemije koronavirusa. Njihov rad tek treba da bude recenziran, ali je sažetak dostupan na mreži.
Oni navode sledeće: "Važno je da rezultati koje ovde predstavljamo ukazuju na to da su epidemije koje su u toku u Velikoj Britaniji i Italiji počele najmanje mesec dana pre prve prijavljene smrti i da su već dovele do nagomilavanja značajnog nivoa kolektivnog imuniteta u obe zemlje.Postoji inverzna veza između dela populacije koji je trenutno imun i dela koji je ranjiv na tešku bolest".
Istraživanje predstavlja sasvim drugačiji pogled na epidemiju u odnosu na stav Kraljevskog koledža u Londonu.
Rezultati bi značili da je zemlja već stekla znatan imunitet neregistrovanim širenjem covid-19 tokom više od dva meseca.
Iako su neki stručnjaci sumnjali u snagu i dužinu ljudskog imunološkog odgovora na virus, prof. Gupta kaže da su je novi dokazi uverili da će čovečanstvo izgraditi kolektivni imunitet protiv covid-19.
Dr Karin Moling je nemački virolog čije se istraživanje fokusiralo na retrovirusima, posebno virusu humane imunodeficijencije (HIV). Bila je redovna profesorka i direktorka Instituta za medicinsku virologiju na Univerzitetu u Cirihu od 1993. do penzije 2008. godine i za svoj rad je primila brojna priznanja i nagrade.
- Svako jutro vam se govori koliko ima smrtnih slučajeva od korone. Ali ne govore vam koliko je ljudi zimi već zaraženo gripom i koliko smrtnih slučajeva je prouzrokovalo. Ove zime grip nije ozbiljan, ali oko 80.000 ljudi zaraženo. Ne dobijate ove brojke uopšte. Nešto slično se dogodilo pre dve godine. To nije stavljeno u pravi kontekst. Svake nedelje u Berlinu umre osoba od otpornih mikroba. To je godišnje čak 35.000 smrti u Nemačkoj. To se uopšte ne spominje. Verujem da smo imali ovakvu situaciju nekoliko puta i da su preduzete mere preterane. Smatram da možda neko ne bi trebalo toliko da brani mladima da se druže i tako prenose virus - smatra dr Moling i ovako objašnjava svoj stav.
Moramo nekako da izgradimo imunitet, a kako je to moguće bez kontakata? Mlađi se mnogo bolje nose sa infekcijom. Ali stare moramo zaštititi i zaštititi ih na način koji se može pomno ispitati; da li je razumno ono što sada radimo da oslabimo epidemiju na način koji gotovo paralizuje celokupnu svetsku ekonomiju? Najveći problem je što je virus predstavljen kao užasna bolest, a sam po sebi je poput gripa u normalnoj zimi. U prvoj sedmici je još slabiji.
Dr Anders Tegnel je švedski lekar i državni zvaničnik koji je od 2013. godine državni epidemiolog Agencije za javno zdravlje Švedske.
Dr Tegnel je diplomirao na medicinskom fakultetu 1985. godine, specijalizujući se za zarazne bolesti. Kasnije je doktorirao medicinske nauke na Univerzitetu Linkoping 2003. godine i magistrirao 2004. godine.
- Sve mere koje preduzmemo moraju biti izvodljive tokom dužeg vremenskog perioda. U suprotnom, stanovništvo neće prihvatati celokupne strategije za koronu. Starije ljude ili osobe sa zdravstvenim problemima treba što više izolovati. Dakle, nema poseta deci ili unucima, nema putovanja javnim prevozom, ako je moguće i nema kupovine. To je jedno pravilo. Drugo pravilo: Svako sa simptomima treba odmah da ostane kod kuće, čak i sa najmanjim kašljem. Ako sledite ova dva pravila, više vam nisu potrebne dodatne mere, čiji je efekat ionako vrlo marginalan - kaže Tengel.
Foto: AP Photo/Brian Inganga
Dr Pablo Goldšmit je argentinsko-francuski virolog specijalizovan za tropske bolesti i profesor molekularne farmakologije na Univerzitetu Pjer i Marija Kiri u Parizu.
Diplomirao je na Farmaceutskom i biohemijskom fakultetu Univerziteta u Buenos Ajresu i Medicinskom fakultetu Bolničkog centra u Parizu.
Trenutno živi u Francuskoj, gde je skoro 40 godina radio kao istraživač u kliničkim laboratorijama na razvoju dijagnostičke tehnologije.
- Neosnovana mišljenja međunarodnih stručnjaka, preslikana u medijima i na društvenim mrežama, šire nepotrebnu paniku koju smo prethodno iskusili. Koronavirus identifikovan u Kini 2019. godine izazvao je ništa manje od jake prehlade ili gripa, bez razlike do sada sa prehladom ili gripom kakvu poznajemo - kaže Goldšmit i obajšnjava:
Foto: Tanjug/AP
Interesantno je da su početkom ove godine globalna upozorenja o zdravlju pokrenuta kao posledica infekcije koronavirusom otkrivenim u Kini, COVID-19, znajući da svake godine u svetu od upale pluća umre 3 miliona novorođenčadi, a 50.000 odraslih u Sjedinjenim Državama, iz istog razloga, bez bilo kakvog alarmiranja stanovništva.
Naša planeta je žrtva novog sociološkog fenomena, naučno-medijskog uznemiravanja, koje pokreću stručnjaci samo na osnovu rezultata laboratorijske molekularne dijagnostičke analize.
Goldšmit smatra da su komunikacije izdate iz Kine i Ženeve ponovljene su, bez da se ispitaju sa kritičkog stanovišta i, pre svega, bez naglašavanja da su koronavirusi uvek inficirali ljude i uvek izazivali dijareju i ono što ljudi nazivaju banalnom prehladom ili običnom prehladom
- Apsurdne prognoze su prenaduvane, kao i 2009. godine sa gripom H1N1. Nema dokaza koji bi pokazali da je koronavirus 2019. godine smrtonosniji od respiratornih adenovirusa, virusa gripa, koronavirusa iz prethodnih godina ili rinovirusa koji su odgovorni za prehladu - rekao je Goldšmit.
Dr Eran Bendejvid i dr Džei Batačaria su profesori medicine i javnog zdravlja na Univerzitetu Stanford.
- Projekcije broja umrlih mogu biti previsoke. Prava stopa smrtnosti je deo zaraženih koji umiru, a ne smrt iz identifikovanih pozitivnih slučajeva. Sveobuhvatni karantin možda nije vredan posledica koje nameće ekonomiji, zajednici i mentalnom i fizičkom zdravlju pojedinca. Trebali bismo odmah preduzeti korake za procenu empirijske osnove trenutnih obustava - kažu profesori.
Foto: AP/Photo
Dr Tom Džeferson je britanski epidemiolog sa sedištem u Rimu. Takođe je savetnik italijanske Nacionalne agencije za regionalne zdravstvene usluge.
- Čini se da u ovoj posebnoj epidemiji bolesti nalik gripu nema ničeg posebnog. Postoje, međutim, dve posledice ove situacije. Prva je nedostatak institucionalnog kredibiliteta. Oni se kreću od vatrogasaca, policajaca, pa čak i lekara opšte prakse – a ne od ljudi koje biste želeli da otuđite u hitnim slučajevima. Vlasnik restorana rekao mi je da se nikada neće prijaviti zdravstvenom organu, jer bi to značilo zatvaranje najmanje dve nedelje i njegov posao će propasti. Druga stvar je, da li će se, kada sve ovo prođe, među ljudima javiti žellja i napori da se shvate uzroci i poreklo bolesti sličnih gripu i životni ciklus njegovih uzročnika? Prošli slučaj mi kaže da ne i vratićemo se promovisanju gripa kao univerzalne kuge pod krovom tople kuće komercijalnih interesa - smatra Džeferson.
Dr Majkl Levit je profesor biohemije na Univerzitetu Stanford. Član je Kraljevskog društva (FRS), član Nacionalne akademije nauka i dobio je 2013. godine Nobelovu nagradu za hemiju za razvoj višesmernih modela za složene hemijske sisteme.
- Ne verujem brojevima u Izraelu zato što se definicija slučaja u Izraelu stalno menja i teško je na taj način proceniti situaciju. U Izraelu je dosta neopravdane panike. Ne verujem u brojke, sve je politika, a ne matematika. Iznenadiću se ako broj umrlih u Izraelu pređe deset, pa čak i pet sada s ograničenjima. Radi poređenja, broj umrlih od koronavirusa u Italiji iznosi 10% od broja umrlih od gripa - kaže Levit.
Nemačka mreža za medicinu zasnovanu na dokazima je udruženje nemačkih naučnika, istraživača i medicinskih stručnjaka.
Mreža je osnovana 2000. godine za širenje i dalji razvoj koncepata i metoda medicine zasnovane na dokazima i pacijentima u praksi, podučavanju i istraživanju, i danas broji oko 1000 članova.
- U većini slučajeva, COVID-19 ima oblik blage prehlade ili je čak i bez simptoma. Stoga je malo verovatno da su zabeleženi svi slučajevi zaraze, za razliku od smrtnih slučajeva koji se gotovo u potpunosti beleže. To dovodi do prevelikih brojki. Prema studiji 565 Japanaca koji su evakuisani iz Vuhana, od kojih su svi testirani (bez obzira na simptome), otkriveno je samo 9,2% inficiranih ljudi. To bi značilo da će broj zaraženih ljudi biti oko 10 puta veći od broja registrovanih slučajeva. Široka dostupnost testova SARS-CoV-2 je ograničena. Na primer, u SAD-u adekvatna ustanova za testiranje za sve sumnjive slučajeve koja je finansirana od države dostupna je tek od 11.3.2020.
I u Nemačkoj su postojala neka uska grla koja su prouzrokovala istu situaciju sa precenjenim brojkama. Kako se bolest širila, postalo je sve teže prepoznati sumnjivi izvor infekcije.
Kao rezultat toga, česte prehlade kod ljudi koji su nesvesno imali kontakt sa pacijentom COVID-19 nisu nužno povezane sa COVID-19, a oboleli uopšte ne odlaze lekaru.
Mnoga pitanja takođe ostaju bez odgovora. S jedne strane, mediji nas svakodnevno suočavaju sa alarmantnim izveštajima o eksponencijalno rastućem broju bolesnih i mrtvih ljudi širom sveta.
S druge strane, medijsko izveštavanje ni na koji način ne uzima u obzir potrebne kriterijume za komunikaciju o riziku zasnovanom na dokazima", navodi ova mreža.
Foto: AP PHOTO
Dr Ričard Šabas je bivši glavni zdravsteni službenik u Ontariju, zdravstveni službenik Hejstingsa i javnog zdravlja princa Edvarda i šef osoblja Centralne bolnice u Jorku.
- Postoji daleko više slučajeva nego što se izveštava. To je zato što mnogi slučajevi nemaju simptome i kapacitet ispitivanja je ograničen. Isto tako, stvarna stopa novih slučajeva verovatno je najmanje 10.000 dnevno. Ako vam brojevi zvuče preveliki, upamtite da je svet jedno globalno selo. Iz globalne perspektive, ovi brojevi su vrlo mali. Drugo, izbijanje epidemije u pokrajini Hubei, daleko najveće i nekakav scenario najgoreg slučaja – izgleda da se stišava. Koliko je bilo loše? Pa, broj smrtnih slučajeva bio je uporediv sa prosečnom sezonom gripa.
To nije nebitno, ali nije ni katastrofalno, niti je verovatno da će preplaviti kompetentan zdravstveni sistem. Jedino moguće objašnjenje je da korona nije tako lako prenosiva među ljudima. Kada zaraza nađe dobro mesto, ona se brzo širi - u italijanskim bolnicama, na kruzerima, u sekti u Južnoj Koreji. Ali, to su više izuzeci nego pravila. Većina zaraženih nije ni na koga prenela bolest - objasnio je Šabs.
Zamenica direktora instituta „Batut“ Darija Kisić-Tepavčević rekla je da će Krizni štab donetu odluku o merama u narednom periodu, pa i o tzv. policijskom času za naredni vikend i za naredni period uopšte
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenica direktora instituta „Batut“ Darija Kisić-Tepavčević rekla je da će Krizni štab donetu odluku o merama u narednom periodu, pa i o tzv. policijskom času za naredni vikend i za naredni period uopšte
Kako nezvanicno saznajemo, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici policije obavljaju pretres stana i kancelariije Aleksandra Radića, vojnog analitičara koji je 15. marta 2025. godine jedan od prvih koji su lažno optužili državu za upotrebu zvučnog topa prema građanima okupljenim na kraju protesta ranije istog dana.
Predsednik Republike Hrvatske Zoran Milanović poručio je u ponedeljak na obeležavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici da je antifašistički pokret neodvojiv od hrvatske istorije i da bez učešća hrvatskih Srba ustanak iz 1941. ne bi prerastao u širi narodnooslobodilački pokret.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu oglasilo se hitno povodom slučaja Aleksandra Radića, vojnog analitičara koji je 15. marta 2025. bio jedan od prvih koji su lažno optužili državu za upotrebu zvučnog topa na protestu u Beogradu, otkrivši šta mu se stavlja na teret.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom telefonskog uključenja za Informer TV, prokomentarisao jeziv pokušaj kriminalizacije od strane antisrpske N1, takođe osudivši i napad na sina glavnog vođe blokadera - Dinka Gruhonjića.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik Predsednika Republike Miloš Vučević sastao se danas sa grupom mladih ljudi koji su se učlanili u SNS i istakao da je ta stranka velika porodica u kojoj ima mesta za sve koji žele jaku, uspešnu i slobodarsku Srbiju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je prilikom telefonskog uključenja za Informer TV, ponašanje blokadera i onih koji ih podržavaju, kao i činjenicu da se ogorčeno bore protiv bilo kakavog napretka u Srbiji koji bi im oduzeo privilegije koje imaju.
Glumac Hadži Nenad Maričić, član pokreta „Kreni-promeni“ i jedan od takozvanih boraca za „oslobađanje Srbije“, u trenutku kada je zakazana sednica Skupštine grada Beograda, odlučuje da napusti Srbiju i boravi u Hrvatskoj.
Od 1. jula 2026. godine na snagu stupaju nove, strože saobraćajne odredbe u Nemačkoj. Pojedini prekršaji biće znatno rigoroznije kažnjavani, a za kupovinu ili prodaju kaznenih poena predviđene su kazne koje dostižu čak 30.000 evra.
Meteorolog Ivan Ristić procenjuje da će najtopliji dani ovog leta biti oko 25. jula, kada termometri u Srbiji mogu pokazati neverovatnih 42 stepena. To potvrđuje i zvanična prognoza RHMZ koja najavljuje topliji i suvlji jul sa toplotnim talasima i do 55 tropskih dana u sezoni.
Ustajali miris u automobilu nakon korišćenja klime gotovo svim vozačima pravi problem u automobilu. Međutim, istina je da on uz nekoliko jednostavnih trikova može samostalno lako da se reši.
Darko Vesković (46) ubijen je u danas oko 16 časova u kafiću u Kumodražu, a usmrtio ga je muškarac u crnoj majici sa kačketom na glavi za kojim je policija pokrenula akciju Vihor.
Biljana Čekić, mlada glumica koja je osvojila srca publike dirljivom ulogom u filmu i seriji "Dara iz Jasenovca", krajem prošle godine proslavila je svoj 18. rođendan.
Glumica Biljana Čekić, koja se proslavila ulogom devojčice Dare u potresnom filmu "Dara iz Jasenovca", doživela je saobraćajnu nesreću u mestu Verići kod Banjaluke.
Tokom juna, meseca posvećenog projektu „Film živi“, publika je ponovo imala priliku da otkrije vanvremenska dela srpske i jugoslovenske kinematografije u savremenom 4K ruhu.
Gugl uvodi novu funkciju privatnosti za Android uređaje koja će korisnicima jasno prikazivati kada neka aplikacija pristupa ili koristi podatke o njihovoj lokaciji.
Društvena mreža X, nekadašnji Tviter, pretrpela je danas veliki globalni prekid rada, a hiljade korisnika iz više zemalja prijavile su probleme sa pristupom platformi.
Poznati američki plastični hirurg Entoni Joun, koji je poznat po promovisanju prirodnih metoda nege, istakao je da ulje ruzmarina može značajno da poboljša kvalitet i rast kose.
Pevačica Mina Kostić danas ipak neće napustiti Specijalnu bolnicu za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević", iako se očekivalo da tokom dana bude otpuštena na kućno lečenje.
Elitar Anđelo Ranković izabran je za novog vođu, a tokom podele budžeta nastala je svađa sa Milenom Kačavendom gde je rekla da joj je u sedmici bio i ginekolog.
Manekenka Dejana Živković razvodi se od supruga Filipa Simovića, te na društvenim mrežama privlači veliku pažnju, a sada joj je pevačica Ana Nikolić uputila podršku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.