ZNALI SMO, SVE OVO JE BOLESNI EKSPERIMENT, NAJVEĆI U ISTORIJI! Pandemija smišljena da proveri koliko smo prilagodljivi, UMREĆE HILJADE, POLUDEĆE MILIONI LJUDI!
Najveći psihološki eksperiment u istoriji je u toku, tvrde psiholozi. Pandemijom virusa korona, karantinima, merama izolacije i samoizolacije pogodene su milijarde ljudi na svetu
Sada brojni psiholozi u mnogim zemljama na primeru pandemije istražuju kako ljudi zapravo reaguju na nedaće, piše "Sajentifik Ameriken".
- Uticaj pandemije na psihičko zdravlje je neverovatan. U jednom trenutku čak trećina svetske populacije bila je zatvorena u kuće. To znači da je 2,6 milijardi ljudi, više nego što ih je bilo na planeti tokom Drugog svetskog rata, doživljavalo emocionalne i finansijske odjeke pandemije. Pandemija i karantini su bez sumnje najveći psihološki eksperiment u istoriji koji je sproveden - napisala je psiholog Elke Van Huf, profesor na Slobodnom univerzitetu u Briselu, prenosi americki naucni list.
Jedna od ključnih osobina ljudi je prilagodljivost, a ona je došla do izražaja i tokom pandemije, navodi psihijatar Džordž Vailant sa Harvard univerziteta, koji kaže "kada se grana savije i ne polomi se, ona se vrati i nastavlja da raste".
U prilog Vailantovoj metafori govore i poslednja saznanja psiholoških istraživanja. Prema njihovim rezultatima, čak dve trećine ljudi vrlo brzo se oporave i ne pate od dužih psiholoških problema posle teških stresnih situacija.
Foto: pexels.com
Dve trećine ljude se potpuno oporavi posle stresa
Medutim, ona jedna trećina pati od pravih psiholoških problema koji mogu trajati mesecima, pa i godinama.
Čak i da se većina pokaže otpornim, dobar deo ljudi je ugrožen psihološkim uticajem pandemije, pa nas očekuje pravi cunami mentalnih bolesti, upozoravaju stručnjaci.
Ljudi se sreću sa višestrukim udarcima - strahom od bolesti, usamljenošću, gubitkom voljenih, posledicama ekonomske krize, neizvesnošću kada će se pandemija završiti. Mnogi će zbog toga patiti od depresije, anksioznosti ili posttraumatskog stresa. To su pokazali i rezultati poslednjih istraživanja.
- Pandemija je pokrenula sve moguće izvore stresa, što će mnogi veoma teško podneti - kaže psiholog Anita Delondžis sa Univerziteta Britanska Kolumbija.
Otpornost svakog pojedinca se dalje komplikuje činjenicom da nisu svi izloženi pandemiji na isti način i da to zavisi od ličnog zdravstvenog stanja, ekonomskog i socijalnog položaja, navodi medicinski antropolog Kerol Vortman sa Emori univerziteta.
Foto: Pixabay
Niko ne zna kolike će tačno biti posledice
Zbog takvog uticaja na mentalno zdravlje i psiholozi su, po ugledu na naučnike koji ubrzano rade na vakcini protiv korone, pojacali svoja istraživanja o psihološkim posledicama pandemije.
Masovni prelazak na virtualne forme rada i druženja doprineo je i ubrzanju istraživanja. Psihijatar Denis Cerni sa Maunt sinaj medicinske škole u Njujorku, navodi da će to doprineti novoj "nauci o prilagodljivosti".
- Moći ćemo da naucčmo kako da pomognemo ljudima da postanu otporni na nešto čak i pre nego što se to dogodi - kaže on.
Džordž Bonano sa Kolumbija univerziteta, koji je istraživao psihološke posledice velikih trauma, navodi da 65 odsto ljudi pokaže minimalne psihološke simptome kad se suoče sa velikim stresom. Medutim, 25 odsto ima privremene probleme, dok 10 odsto pati od trajnih mentalnih poremećaja. Medutim, kako dodaje, ono što je zabrinjavajuće je da se za ljude koji su niže na ekonomskoj lestvici, opasnost od psihijatrijskih poremećaja udvostrucava.
Foto: Pixabay
Stariji se bolje nose sa izolacijom
Medutim, stručnjaci upozoravaju da bi posledice trenutne pandemije mogle biti teže. Kako navodi Dejzi Fankur, epidemiolog sa Univerziteta London, "ovo je prvi put u istoriji da imamo globalni karantin koji tako dugo traje", što bi moglo veoma negativno da utiče na psihu ljudi.
Jedno od velikih psiholoških istraživanja već je završeno u Kini, koja je prva pogodena epidemijom novog virusa korona. Prema njenim rezultatima, cak 35 odsto ljudi je reklo kako je kao posledicu karantina imalo psihološke probleme.
Druga studija iz SAD pokazala je da karantin naročito pogoršava anksioznost kod ljudi koji od nje već pate.
Nije virus korona zapretio samo fizickom zdravlju starijih, već i mentalnom, pokazuje studija koja se sprovodi na 64.000 ljudi širom sveta. Iako nisu izloženi svakodnevnom stresu kao što su posao i slicni egzistencijalni problemi, stari su u toj studiji tokom pandemije pokazali isti nivo stresa kao i radno sposobna populacija, kaže Nensi Sin, psiholog sa Univerziteta Kolumbija.
Ono što je pozitivno je da se stariji bolje nose sa tim stresom nego mladi. Psiholozi pretpostavljaju da je to što su zbog velikog životnog iskustva razvili mehanizme za odbranu od stresa.
Dejzi Fankur navodi da u Velikoj Britaniji sprovode istraživanje na 84.000 ljudi, čiji su prvi rezultati pokazali da je nivo depresije daleko viši nego pre pandemije. Najpogodeniji su oni koji su već patili od nje, oni koji žive sami, ali i mladi ljudi.
Fankur kaže da mnogi ljudi izvlače i psihološku korist iz pandemije, jer razvijaju mehanizme za odbranu od stresa koji će im koristiti i kasnije, kao što su dovoljno sna, zdravija ishrana, održavanje društvenih kontakata, vežbanje...
Priču o tome da je korona deo svetske teorije zavere kako bi ljude zatvorili u kućama i stvorili novi svetski poredak nedavno su dobile novi "dokaz" mural na denverskom aerodromu
Pandemija kovida 19 odnela je oko 22,1 milion života širom sveta u periodu od 2020. do 2023. godine, što je više od tri puta od zvanično prijavljenog broja od oko sedam miliona, pokazuje nova procena Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Priču o tome da je korona deo svetske teorije zavere kako bi ljude zatvorili u kućama i stvorili novi svetski poredak nedavno su dobile novi "dokaz" mural na denverskom aerodromu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Međunarodna asocijacija za vazdušni saobraćaj (IATA) upozorila je danas da globalne avio-kompanije u 2026. godini očekuje dramatičan pad profita za čak 50 odsto.
U programu blokaderske N1 došlo je do neočekivanog obrta. Tajkun i okoreli opozicionar Dragan Đilas javno je priznao da je nebitan i da se jedino ceni predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Nedim Sejdinović, blokaderski propagandista i pajtos Dinka Gruhonjića, čoveka koji podržava udar na našu zemlju, podržao je blokadersku profesorku Mariju Vasić, koja je nedavno najstrašnije izvređala vernike, koji su čekali u redu kako bi celivali Pojas Presvete Bogorodice.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić ugostiće danas predsednika Republike Angole Žoaa Manuela Gonsalveša Lorensa, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji od 8. do 10. juna.
Novinar RTRS Jasenko Todorović je vodio emisiju "Drugi ugao" u kojoj je, prema prijavi, negiran" genocid" u Srebrenici, što je bilo dovoljno da medijski radnik bude saslušan.
Lider radikala Vojislav Šešelj izneo je kontroverzne tvrdnje o Cetinju, pozivajući se na navodno svedočenje Jova Kapičića, nekadašnjeg Titovog generala i prvog komandanta Golog otoka.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ulični prodavci koji u većim gradovima prodaju knjige na improvizovanim štandovima, na prvi pogled izgledaju kao da zarađuju skromno, ali istina je često drugačija.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
U banjalučkom naselju Lauš uhapšen je muškarac zbog sumnje na nasilje u porodici, nakon što su građani prijavili uznemirujući incident u kojem je vezao svog sina za banderu.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ruže leti zahtevaju posebnu pažnju, a pravilno zalivanje ključno je za njihovo zdravlje i cvetanje. I premalo i previše vode može da im nanese štetu, pa je važno pronaći pravu meru.
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.