Deo tajnog "arktičkog projekta" Hitlerovog Trećeg rajha i dan danas intrigira javnost a jedan njegov deo čuva se u muzeju nacionalnog parka "Ruski Arktik" u Arhangelsku. Njemu su 2016. godine dostavljeni ostaci tajne nemačke meteorološke stanice koja je bila u funkciji od 1943-1944. godine na arktičkom arhipelagu Zemlja Franje Josifa
Poznato je da su nacisti organizovali ekspedicije u razne delove sveta kako bi realizovali naučna istraživanja. Međutim, to su uglavnom bile arheološke ekspedicije. Kada je reč o Arktiku, postoje teorije da je Hitler tamo navodno planirao da pronađe tajni prolaz ka centru Zemlje kako bi lakše stekao vlast nad celim svetom.
Uprkos raznim legendama koje kruže, ciljevi nacista bili su daleko realističniji. Još pre početka Drugog svetskog rata nemačka vojna komanda je počela da pravi planove za Severni morski put.
1931. godine, dok su SSSR i Nemačka još uvek bili u dobrim odnosima, poznati konstruktor cepelina Hugo Ekener je zajedno sa grupom nemačkih istraživača učestvovao u međunarodnoj arktičkoj ekspediciji. Vazdušni brod „Graf Cepelin“ sa timom sovjetskih i nemačkih naučnika krenuo je iz Lenjingrada preko Barencovog mora do Zemlje Franja Josifa, a odatle prema Severnoj Zemlji. Zadnja stanica je bio Berlin. Sovjetsko rukovodstvo je bez razmišljanja odobrilo taj let, jer je arktički region tada bio potpuno neistražen pust prostor.
Nemački Generalštab je 1939. godine iskoristio izveštaje sa te naučne ekspedicije prilikom izrade planova vojnih operacija u zoni severnih mora. Na inicijativu komandanta podmorničke flote Nemačke, admirala Karla Denica, počela je izgradnja specijalnih podmornica, koje su bile predviđene za ratovanje u arktičkim uslovima.
S tim u vezi, doneta je odluka da se na Arktiku izgradi baza za nemačke podmornice. Iako je to formalno bila sovjetska teritorija, granica u tim nenaseljenim mestima praktično nije bila zaštićena. Baza se gradila u ledu, a sve što je bilo potrebno dostavljale su podmornice.
U martu 1941. godine sovjetska avijacija je primetila nemački avion Do-215 iznad ostrva Aleksandrina Zemlja. U leto 1942. godine sovjetski piloti otkrili su na tom području i nepoznati radar. Skrenuli su pažnju na to da neko sa ostrva šalje signale raketama. Na ostrvu su iz vazduha bili vidljivi i neki objekti, zatvoreni metalnom rešetkom. Sovjetska komanda u tom momentu nije raspolagala resursima da bi otkrila šta se dešavalo u tim nepristupačnim krajevima. Važnije je bilo rešavanje konkretnih vojnih zadataka.
Odmah posle rata, 1951. godine, počele su sa pristižu nove informacije o aktivnosti nacista na Arktiku. Polovinom septembra 1951. godine sovjetski ledolomac „Semjon Dežnjev“ naišao je na ostatke nemačke vojne baze u oblasti Aleksandrine Zemlje na rtu Nimrod.
Tamo su pronašli meteorološku stanicu sa radio-predajnikom, skladišta, komplekse za stanovanje. Istraživači su pronašli zalihe konzervi, odeće, različita dokumenta koja su se odnosi na meteorološku stanicu. Ispostavilo se da je tokom ratnih godina na ostrvu bila aktivna tajna nacistička baza Br. 24 „Krigsmarine“. U blizini je otkrivena i druga baza, gde se, prema podacima nalazila meteorološka stanica „Šacgraber“.
Krajem pedesetih godina prošlog veka, za vreme izgradnje aerodroma na poluostrvu Polarnih pilota, pronađen je ulaz u pećinu u steni. Bilo je teško dospeti unutra zbog plima, jer je u to vreme pećina bila potopljena.
Kada su te informacije objavljene u javnosti pojavile su se glasine da su se u pećini tokom rata bazirale nacističke podmornice. Postoje nezvanični podaci o tome da je u septembru 1944. godine u pećini boravio komandant sovjetskog minolovca „T-116“ V. A. Babanov. Postoji verzija da je on imao specijalni zadatak da traži tajne baze nacista.
Prema nekim izvorima, Babanov je pričao da su se u dubini pećine nalazila dva pristaništa sa opremom. Opis koji je dao Babanov u potpunosti se poklapa sa informacijama koje je u svojim memoarima izložio admiral Karl Denic.
Međutim, sovjetski kapetan nije ostavio nikakve zvanične izveštaje o svojoj operaciji, a sve što je zna o tome ispričali su njegovi prijatelji sa kojima je podelio informacije. Druga verzija je da dokumenta o tome postoje, ali da su tajna
U emisiji "Živa istina", koja može da se prati na crnogorskom javnom servisu, voditelj Darko Šuković izgovorio je čitav niz kontroverznih tvrdnji na račun Srba i srpske istorije samo dolivajući ulje na vatru na već alarmantnu situaciju u toj zemlji
U emisiji "Živa istina", koja može da se prati na crnogorskom javnom servisu, voditelj Darko Šuković izgovorio je čitav niz kontroverznih tvrdnji na račun Srba i srpske istorije samo dolivajući ulje na vatru na već alarmantnu situaciju u toj zemlji
Nakon što se dogodio monstruozni, nezabeleženi napad na redakciju Informer televizije, kada je razjarena rulja poku[ala da linčuje glavnog urednika Dragana J. Vučićevića i ostale zaposlene, oglasila se Dijana Hrka.
Dragoslav Pavlović, član Predsedništva Srpske napredne stranke, poručio je na obeležavanju stranačke slave Sveta Petke, čiji je bio domaćin, da će niški Gradski odbor i sam SNS nastaviti da rade u interesu građana, uprkos predstojećim političkim izazovima.
Lider opozicije Aleksandar Vučić tokom telefonskog uključenja u programu Informer televizije, izneo je brojne ekskluzivne detalje i žestoko odgovorio na bezočne laži i manipulacije koje opozicioni krugovi i tajkunski mediji svakodnevno plasiraju u javnost.
Potpredsednik Glavnog odbora SNS Siniša Mali poručio je povodom stranačke slave SNS-a, Svete Petke, da stranku povezuju zajedničke vrednosti, ostvareni rezultati i spremnost da se zajedno suoči sa svim izazovima.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se telefonski u program Informera i govorio o stravičnim napadima na Informer TV, ali i o stavovima Ilije Srdanovića o Srebrenici.
Nakon što su nasilnim putem pokušali da zastraše našu redakciju, pretili linčom novinarima i glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, orkestrirani napad na jedini medij koji govori golu istinu dobija svoj najopasniji nastavak.
Narodna banka Srbije oglasila se povodom lažnih navoda o navodnom iznošenju novca banaka u inostranstvo, ističući da se svi transferi obavljaju redovnim kanalima platnog prometa, u skladu sa važećim propisima i utvrđenim procedurama.
Na zloglasnom prevoju Komar kod Donjeg Vakufa dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri putnička vozila, a povređene su tri osobe.
Lančani sudari nastaju u svega nekoliko sekundi, a jedan udar može da pokrene niz novih i pretvori običnu vožnju u tešku saobraćajnu nesreću, upozorava stručnjak za saobraćaj Dejan Milutinović, povodom takvog incidenta na Karaburmi.
Suđenje Nikoli Vušoviću, zvanom Džoni sa Vračara, i pripadnicima njegove kriminalne grupe po trećoj optužnici počelo je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu.
Opštinsko krivično državno tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv doktorke iz KBC "Sestre milosrdnice" jer je pacijentkinji pogrešno dijagnostikovala rak želuca.
Na suđenju Igoru Krstoviću, optuženom za organizovanje kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom droge, došlo je do burne rasprave u sudnici podgoričkog Višeg suda povodom procene njegove psihičke sposobnosti.
Zajednička večera Sofije Vergare i Dena Rejnoldsa u Los Anđelesu pokrenula je glasine o mogućoj romansi između popularne glumice i frontmena grupe "Imagine Dragons".
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Jesen je stigla, a sa njom i snažna kosmička energija koja ne trpi polovična rešenja. Za Rakove i Škorpije ovo je period najintenzivnijeg buđenja, važnih odluka
Ketrin de Noir, koja se na društvenim mrežama predstavlja kao voditeljka legalnog evropskog bordela, na TikToku često deli iskustva iz svog poslovnog života. U jednom od njih bračnim parovima koji su u istom bordelu skrivali tajne jedni od drugih, a da toga godinama nisu bili svesni.
Mirko Šijan je nakon venčanja sa Bojanom Rodić preuzeo deo porodičnog biznisa svoje supruge, a na pijaci, gde zajedno prodaju piliće i mlečne proizvode, prema tvrdnjama ljudi koji ih poznaju, svakodnevno se obrću velike sume novca.
Modna kreatorka Melina Džinović je zbog braka sa Harisom Džinovićem napustila fakultet, a tek sa 29 godina započela je poslovnu karijeru i uplovila u modne vode.
Komentari