Deo tajnog "arktičkog projekta" Hitlerovog Trećeg rajha i dan danas intrigira javnost a jedan njegov deo čuva se u muzeju nacionalnog parka "Ruski Arktik" u Arhangelsku. Njemu su 2016. godine dostavljeni ostaci tajne nemačke meteorološke stanice koja je bila u funkciji od 1943-1944. godine na arktičkom arhipelagu Zemlja Franje Josifa
Poznato je da su nacisti organizovali ekspedicije u razne delove sveta kako bi realizovali naučna istraživanja. Međutim, to su uglavnom bile arheološke ekspedicije. Kada je reč o Arktiku, postoje teorije da je Hitler tamo navodno planirao da pronađe tajni prolaz ka centru Zemlje kako bi lakše stekao vlast nad celim svetom.
Uprkos raznim legendama koje kruže, ciljevi nacista bili su daleko realističniji. Još pre početka Drugog svetskog rata nemačka vojna komanda je počela da pravi planove za Severni morski put.
1931. godine, dok su SSSR i Nemačka još uvek bili u dobrim odnosima, poznati konstruktor cepelina Hugo Ekener je zajedno sa grupom nemačkih istraživača učestvovao u međunarodnoj arktičkoj ekspediciji. Vazdušni brod „Graf Cepelin“ sa timom sovjetskih i nemačkih naučnika krenuo je iz Lenjingrada preko Barencovog mora do Zemlje Franja Josifa, a odatle prema Severnoj Zemlji. Zadnja stanica je bio Berlin. Sovjetsko rukovodstvo je bez razmišljanja odobrilo taj let, jer je arktički region tada bio potpuno neistražen pust prostor.
Nemački Generalštab je 1939. godine iskoristio izveštaje sa te naučne ekspedicije prilikom izrade planova vojnih operacija u zoni severnih mora. Na inicijativu komandanta podmorničke flote Nemačke, admirala Karla Denica, počela je izgradnja specijalnih podmornica, koje su bile predviđene za ratovanje u arktičkim uslovima.
S tim u vezi, doneta je odluka da se na Arktiku izgradi baza za nemačke podmornice. Iako je to formalno bila sovjetska teritorija, granica u tim nenaseljenim mestima praktično nije bila zaštićena. Baza se gradila u ledu, a sve što je bilo potrebno dostavljale su podmornice.
U martu 1941. godine sovjetska avijacija je primetila nemački avion Do-215 iznad ostrva Aleksandrina Zemlja. U leto 1942. godine sovjetski piloti otkrili su na tom području i nepoznati radar. Skrenuli su pažnju na to da neko sa ostrva šalje signale raketama. Na ostrvu su iz vazduha bili vidljivi i neki objekti, zatvoreni metalnom rešetkom. Sovjetska komanda u tom momentu nije raspolagala resursima da bi otkrila šta se dešavalo u tim nepristupačnim krajevima. Važnije je bilo rešavanje konkretnih vojnih zadataka.
Odmah posle rata, 1951. godine, počele su sa pristižu nove informacije o aktivnosti nacista na Arktiku. Polovinom septembra 1951. godine sovjetski ledolomac „Semjon Dežnjev“ naišao je na ostatke nemačke vojne baze u oblasti Aleksandrine Zemlje na rtu Nimrod.
Tamo su pronašli meteorološku stanicu sa radio-predajnikom, skladišta, komplekse za stanovanje. Istraživači su pronašli zalihe konzervi, odeće, različita dokumenta koja su se odnosi na meteorološku stanicu. Ispostavilo se da je tokom ratnih godina na ostrvu bila aktivna tajna nacistička baza Br. 24 „Krigsmarine“. U blizini je otkrivena i druga baza, gde se, prema podacima nalazila meteorološka stanica „Šacgraber“.
Krajem pedesetih godina prošlog veka, za vreme izgradnje aerodroma na poluostrvu Polarnih pilota, pronađen je ulaz u pećinu u steni. Bilo je teško dospeti unutra zbog plima, jer je u to vreme pećina bila potopljena.
Kada su te informacije objavljene u javnosti pojavile su se glasine da su se u pećini tokom rata bazirale nacističke podmornice. Postoje nezvanični podaci o tome da je u septembru 1944. godine u pećini boravio komandant sovjetskog minolovca „T-116“ V. A. Babanov. Postoji verzija da je on imao specijalni zadatak da traži tajne baze nacista.
Prema nekim izvorima, Babanov je pričao da su se u dubini pećine nalazila dva pristaništa sa opremom. Opis koji je dao Babanov u potpunosti se poklapa sa informacijama koje je u svojim memoarima izložio admiral Karl Denic.
Međutim, sovjetski kapetan nije ostavio nikakve zvanične izveštaje o svojoj operaciji, a sve što je zna o tome ispričali su njegovi prijatelji sa kojima je podelio informacije. Druga verzija je da dokumenta o tome postoje, ali da su tajna
U emisiji "Živa istina", koja može da se prati na crnogorskom javnom servisu, voditelj Darko Šuković izgovorio je čitav niz kontroverznih tvrdnji na račun Srba i srpske istorije samo dolivajući ulje na vatru na već alarmantnu situaciju u toj zemlji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U emisiji "Živa istina", koja može da se prati na crnogorskom javnom servisu, voditelj Darko Šuković izgovorio je čitav niz kontroverznih tvrdnji na račun Srba i srpske istorije samo dolivajući ulje na vatru na već alarmantnu situaciju u toj zemlji
Diplomatski uspeh i sastanci predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa najvažnijim evropskim liderima u Tivtu bio je povod za najnoviji rat na relaciji blokaderi-opozicija.
Dokaz da je među blokaderima sve popucalo i da više ne znaju gde udaraju jeste objava jednog od vođe blokada, Nemanje Miloševića, na društvenoj mreži Iks.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić odgovorila je Borku Stefanoviću koji je prozivao predsednika Aleksandra Vučića nakon posete Tivtu, vidno ozlojeđen zbog respekta koji je Vučiću tamo ukazan među najmoćnijim ljudima Evrope.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Potpredsednica Srpske radikalne stranke Vjerica Radeta gostujući u Info jutru komentarisala je bezbednosnu pretnju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću u Crnog Gori.
Dok su mnogi birali luksuzne automobile i klasične načine dolaska na matursko veče, učenici Tehničke škole u Valjevu, odeljenja 3-2 odlučili su da na proslavu dođu bagerom!
Navodnom pripadniku tzv. "vračarskog klana" i suprugu starlete Tamare Đurić Nikoli Kačareviću ponovo je odobreno puštanje iz pritvora, ali uz pozamašno jemstvo!
U Makarskoj je u utorak došlo do incidenta prilikom policijskog postupanja zbog droge, pri čemu je jedna žena uhapšena, nakon što je pružila otpor i napala policajce.
Viši sud u Beogradu je završio izvođenje dokaza u postupku protiv Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka-ubice koji je 3. maja 2023. godine u OŠ "Vladislav Ribnikar" ubio devetoro svojih vršnjaka i radnika obezbeđenja, a u sredu bi trebalo da počne iznošenje završnih reči pred donošenje druge presude.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Tokom letnjih vrućina i kućni ljubimci su izloženi ozbiljnom riziku od pregrevanja, zbog čega je važno prilagoditi njihove aktivnosti i na vreme prepoznati simptome toplotnog udara.
Spor internet, prekidi tokom video-poziva ili sporo učitavanje stranica često se mogu rešiti jednostavnim restartovanjem Wi-Fi rutera, koji može pomoći da mreža ponovo radi stabilno i bez problema.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar