MRAČNA PROGNOZA "NJUJORK TAJMSA"! Već 2022. osetićemo strašne posledice, pandemija će oblikovati SASVIM DRUGAČIJI SVET!
Podeli vest
Pandemija virusa korona mogla bi da oblikuje svet na isti način na koji su to učinili Drugi svetski rat i Velika depresija, ocenjuje Njujork tajms
Godina je 2022. i koronavirus je konačno pobeđen; posle godinu i po dana bede i smenjivanja karantina i novih talasa, život konačno počinje da se vraća u normalu. Ovako Njujork tajms počinje tekst u kojem pokušava da otkrije kako bi život mogao da izgleda 2022. godine, pošto je svet izašao na kraj sa pandemijom.
U odnosu na prošlu nedelju broj pregleda i prijema u kovid bolnice je smanjen, izjavio je danas ministra zdravlja Zlatibor Lončar, koji je dodao da sada raste broj kontrolnih pregleda.
27.07.2020
11:38
Povratak u normalu, ipak, neće značiti povratak na staro. Biće to novi svet, sa novim ekonomskim pravilima i recesijom koja će promeniti poredak stvari za čitave buduće generacije. Propadaju firme, zatvaraju se univerziteti, nestaju bioskopi, kruzeri..., prenosi Sputnjik.
Hiljade firmi i radnji i kompanija koje su bile ranjive pre nego što je virus stigao, do 2022. su nestale. Desetine univerziteta je zatvoreno, a ljudi se drugačije i socijalizuju.
Foto: pixabay.com/Fotoilustracija
Budućnost je, naravno, potpuno neizvesna i ne postoji način da se predvidi s egzaktnom preciznošću, ali aktuelna pandemija sve više deluje kao događaj koji će definisati čitavu jednu eru. Sada malo ko uopšte može da zamisli neki sjajan scenario, šta bi moglo da se desi u najboljem slučaju, pošto virus nastavlja da zapljuskuje čitav svet u talasima i toliko zemalja širom sveta svakog dana broji nove žrtve, desetine, stotine i hiljade njih.
Stvar koja će izvesno uticati na težinu i dalekosežnost posledica pandemije je smer u kojem se sam virus kreće. Ukoliko nauka ubrzano donese rešenje i virus pobedimo do kraja ove godine, promene u svakodnevnom životu verovatno neće biti trajne.
Međutim, ako vakcina ne bude pronađena u narednim godinama, posledice pandemije na duže staze mogu biti vrlo duboke i dalekosežne.
Sve industrije koje se zasnivaju na međuljudskom kontaktu ozbiljno su ugrožene.
Nestaće kruzeri i tematski parkovi, bioskopi, a na duže staze verovatno će biti zaboravljen i koncept tradicionalnih prodavnica. Hiljade restorana biće izbrisano.
Zauvek ćemo raditi od kuće?
Foto: Pixabay
Scenario koji novinar Njujork tajmsa predstavlja, zasniva se na pretpostavci da će vakcina stići u nekom trenutku 2021. godine. Ipak, on napominje jednu važnu činjenicu: mnogo stvari se neće promeniti. To nas istorija uči - finansijska kriza 2008. godine nije slomila Volstrit, prvi crni predsednik Amerike nije odveo ovu zemlju u doba rasnog pomirenja...
Ipak, ukoliko se pandemija nastavi i sledeće godine, mogla bi da u kolektivnoj svesti nadmaši sve događaje iz prethodnih nekoliko decenija i zauzme poziciju kakvu ima, recimo, Drugi svetski rat - kao događaj koji će pažnju čitavog sveta okupirati još dugo pošto bude okončan i onaj koji menja ritam svakodnevnog života.
Ekonomisti sa kojima je razgovarao Njujork tajms smatraju da će stradati kompanije sa lošim poslovnim modelima, iako im je dobro išlo pre pandemije.
Žrtva će biti i lokalni mediji koji se već bore za opstanak, kao i tradicionalni koncept kupovine u radnjama, a virus ujedno pojačava sve postojeće probleme u obrazovnim sistemima i funkcionisanju univerziteta.
Navike će se izvesno menjati i za đake, i za studente, i za zaposlene. Sastanci će se možda trajno održavati preko aplikacija kao što su "Fejs tajm", "Zum" i "Gugl mit". Neke velike kompanije u Americi već su zaposlenima saopštile da će verovatno zauvek raditi od kuće i poslovni prostori će, ako se tako i dogodi, izgubiti svoju primarnu funkciju.
Naposletku, najveća neizvesnost čeka nas na političkom planu. A način na koji će politika funkcionisati imaće moć da oblikuje sve druge aspekte naših života, prenosi Buka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U odnosu na prošlu nedelju broj pregleda i prijema u kovid bolnice je smanjen, izjavio je danas ministra zdravlja Zlatibor Lončar, koji je dodao da sada raste broj kontrolnih pregleda.
Poznati novinar Uroš Piper još jednom je raskrinkao blokadere, otkrivši ko je u stvari četvrti kandidat na njihovoj blokaderskoj listi s kojom planiraju da izađu na naredne izbore.
Rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, arhitekta propale obojene revolucije u Srbiji, po svoj prilici biće predsednički kandidat blokaderskog pokreta.
Okoreli antirsbin i najgori separatista, čelnik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV), Nenad Čanak, na dosad najmonstruozniji način napao je sve srpsko, posebno Srbe iz RS, otvoreno priznavši da priželjuje "Majdan" u našoj zemlji uz napomenu da će biti krvi do kolena.
Statutarna komisija SPS sazvala je hitnu sednicu zbog kontroverznih izjava i postupaka pojedinih članova rukovodstva, saopštio je predsednik komisije Miljkan Karličić.
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo", Igor Ćurčić, ugostiće u utorak od 22 sata čuvare tradicije koji se decenijama bore da stare zanate i rukotvorine otrgnu od zaborava i sačuvaju kao deo kulturne baštine ovog naroda prenošenjem znanja na nove generacije.
Dragoljub Kojčić, politički filozof i Marko Kešelj, državni sekretar u ministarstvu sporta gostujući u Info jutru komentarisali su rezultate lokalnih izbora u deset gradova i opština.
Novi pravilnik o energetski ugroženim kupcima stupio je na snagu i donosi nove prihodovne pragove za domaćinstva koja mogu ostvariti ovaj status, objavljeno je u Službenom glasniku.
Francuska firma Alstom potvrdila je isporuku 32 trodelna, bezvozačka Metropolis voza za beogradski metro, čime će biti omogućena pouzdana i visokokapacitetna vožnja.
Preduzeće "Srbijavoz" objavilo je danas da je došlo do prekida saobraćaja voza na relaciji Subotica-Segedin zbog smetnje na infrastrukturnim kapacitetima.
Policija je uspešno identifikovala i uhapsila M. S. (35) iz okoline Merošine, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela silovanje i razbojništvo.
Novinar Mladen Mijatović oglasio se nakon hapšenja silovatelja koji je kod Merošine napao devojku (27), inače taksi vozača, i pokušao da je siluje, sa novim informacijama o ovom stravičnom nedelu.
Muškarac M. S. (35) osumnjičen da je u noći između 31. marta i 1. aprila napao i obljubio devojku u okolini Merošine, uhapšen je danas. Osumjičenom je određeno zadržavanje.
Osnovno javno tužilaštvo u Prokuplju je obavešteno da je osmogodišnjakinja prijavila veroučitelja da je nepristojno dodirivao, te je naložena hitna istraga.
Film "99 žena" ("99 women") iz 1969. godine napravljen je u četiri verzije jer je originalna imala čak osam minuta eksplicitnog hardkor seksa zbog čega nije mogao da se distribuira u bioskopima širom sveta.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar