Donald Tramp, prema većini procena, treba da ostvari ubedljivu pobedu na izborima 3. novembra 2020-te. Bar da ponovi svoj rezultat iz 2016. godine
Međutim, brojne predizborne ankete pokazuju solidnu prednost Džoa Bajdena. Sugerišu da je njegova pobeda neizbežna, posebno imajući u vidu ekonomske probleme bez presedana sa kojima se suočavaju američki građani zbog pandemije kovid-19.
I takve sondaže pokazuju da su Trampove šanse nešto bolje nego 2016. godine.
Sociološka istraživanja u SAD su, kao i pre četiri godine, nepouzdana. Ili čak namerno izmanipulisana iz političkih ili korporativnih razloga.
Tramp u izbornom ciklusu 2016-te takođe „nije imao šanse". I tada su mnogi negativni faktori bili protiv njega. A on je pobedio.
U 2020. godini je koronavirus - anti-Tramp-faktor - očito precenjen.
Danas većinu američkih glasača u industrijskim i poljoprivrednim regionima Sjedinjenih Država koren zla ne vidi u epidemiološkoj situaciji (iako je u nekim državama jednostavno zastrašujuća), već u akcijama demokratskih guvernera koji teže zaključavanju građana u karantin, čime konačno podrivaju njihovo materijalno blagostanje.
Američka Demokratska partija takođe neće od prevremenog (poštanskog) glasanja imati vajdu na koju je računala.
Demokrate su samouvereno započele „u pošti", ali onda ih je sačekalo neprijatno iznenađenje.
Odziv republikanaca na tu vrstu glasanja bio je neočekivano visok. Štaviše, upravo u onim državama koje su ključne za pobedu u predsedničkoj trci.
Za Trampa stvari idu bolje nego 2016. godine.
Da su ove godine izbori u redovnim prilikama, pa da sve zavisi od rezultata prebrojavanja većeg dela glasova u noći nakon zatvaranja biračkih mesta, Tramp bi održao bezuslovnu pobedu.
Foto: Tanjug
Ovi američki izbori nisu, blago rečeno, sasvim uobičajeni. Svedoci smo ne samo još jedne vežbe u „promeni moći", već tako fundamentalne političke konfrontacije da obe suprotstavljene strane nisu spremne da ishod bitke povere biračima, posebno s obzirom na nesavršenost i ranjivost američkog izbornog sistema.
Zbog svega, smatram da bi tezu navedenu na početku članka trebalo ispraviti.
Naime, pravilno protumačene procene sugerišu da izbori treba da budu u korist Donalda Trampa. Međutim, uopšte nije činjenica da će mu biti dozvoljeno da ostane predsednik SAD sa drugim mandatom.
Prvo, o rejtingu.
U američkoj izbornoj sociologiji postoje dva sistemska problema sa kojima u SAD nikada nisu naučili da se nose.
Prvo, metodi sastavljanja biračkih spiskova beznadežno su zastareli. Istraživači iznova i iznova „skupljaju" ne baš reprezentativne uzorke ispitanika.
Drugo, u „Trampovoj eri", najvažniju ulogu igraju takozvani stidljivi glasači - oni koji „na evidenciju" kažu o svojoj nespremnosti da izađu na birališta ili o neprihvatljivosti kandidature „nemogućeg Donalda" (jer su to „javna očekivanja" koja se nasmeću preko medija), dok takvi samo čekaju da dođu na biračka mesta i daju svoj glas za njega.
Ovo, naravno, ne znači da sociolozi nisu pokušali da isprave ove dve greške. Neki od takvih pokušaja bili su vrlo uspešni.
Problem je u tome što su glavni američki mediji danas previše politizovani da bi promenili nešto u praćenju kampanje čak i nakon „iznenađenja" 2016. godine.
Stoga su „nestandardni rezultati" anketa malo zastupljeni u štampi.
Jedna od vodećih američkih socioloških agencija - Galup - pokušala je indirektno da sazna raspoloženje birača, ne pribegavajući direktnom pitanju kako će ovaj ili onaj građanin glasati. Neki analitičari su pokušali matematički da identifikuju i eliminišu sistemske greške postojećih istraživanja i na osnovu svojih podataka daju drugačiji zaključke za koje tvrde da su više u skladu sa stvarnošću.
Uz korišćenje sva tri metoda - prednost je na Trampovoj strani.
Trafalgar group jedan je od inovatora na polju zamene klasičnih anketnih listova. Još 2016. godine je, pretpostavljajući (kako se ispostavilo, tačno) prisustvo „stidljivih glasača", njegovi zaposleni su sastavili upitnik tako da saznaju stvarno političko raspoloženje ispitanika.
Zato je Trafalgar group bila među retkima koji su predvideli pobedu Donalda Trampa 2016. godine u Pensilvaniji i Mičigenu i na osnovu toga donela tačan zaključak o ishodu izbora.
Danas, koristeći iste metode, agencija predviđa da će aktuelni predsednik biti ponovo izabran za drugi mandat.
Metod indirektnog praćenja raspoloženja birača usvojio je i član takozvane velike trojke američkih socioloških agencija - Galup ( „trojku" još čine Pew Research Center Rasmussen Reports).
Foto: Reuters
Prema njegovoj anketi sprovedenoj u prvoj polovini oktobra, 49% Amerikanaca slaže se sa Donaldom Trampom o glavnim političkim i socijalno-ekonomskim pitanjima, dok se samo 46% slaže sa Bajdenom.
Štaviše, prvi put posle 20 godina većina glasača (56% - uprkos koronavirusnoj krizi!) rekla je da danas živi bolje nego pre četiri godine. I tek kada je bilo postavljeno direktno pitanje o kandidatima za najvišu vladinu funkciju - 49% je reklo da im se Bajden više sviđa kao osoba, a 46% više voli Trampa.
Amerikanci su vrlo pragmatični ljudi. Teško je zamisliti da će glasati za promenu šefa države pod kojim su počeli da žive bolje i čija uverenja uglavnom dele. Dakle, anketa Galupa očigledno podržava Trampa.
Ni analitičari ne spavaju. Daglas MekKinon, jedan od najpoznatijih i najcenjenijih političkih stratega i izbornih stručnjaka u Sjedinjenim Državama, poslao je e-mail medijima dve nedelje pre izbora 2016. godine, tvrdeći da će Tramp pobediti sa podrškom 306 elektora.
To je bilo apsolutno tačno predviđanje!
Upravo toliko elektora je bilo za Trampa. Tri elektora su glasala protiv volje svojih birača, tako da je službeni rezultat na kraju bio 303 birača.
Prognoza MekKinona za 3. novembar 2020. je: 278-310 elektora za Trampa.
Američki državljanin koji je punoletan ne ulazi automatski na birački spisak. Potrebno je da se registruje kao birač u mestu prebivališta.
Zato je registracija birača uoči izbora odličan pokazatelj izbornog raspoloženja. Dakle, u ključnim državama republikanci su znatno ispred demokrata po broju registracija.
Ukratko, sa stanovišta ispravno shvaćene sociologije, Tramp bi trebalo da relativno lako i samouvereno nadigra Bajdena, a ne obrnuto, kako sugerišu vodeći američki mediji.
Druga stvar je što će liberalni establišment učiniti sve da spreči „nemogućeg Donalda" da ostane u Ovalnom kabinetu još jedan mandat.
Bajdenovo izborni štab ima više od trista advokata spremnih da ospore rezultate izbora u tri desetine država od pedeset.
Levičarski ultraši, nakon žtreningaž za vreme rasnih nemira, spremni su da izađu na ulice među stotinama hiljada demonstranata koji će na dan izbora i narednih dana, dok se broje glasovi, opsedati biračka mesta, sudnice i guvernerove rezidencije.
A da će se brojanje u nekim ključnim državama potrajati i tri do pet dana već je zvanično objavljeno.
Demokratskim guvernerima takođe neće biti dozvoljeno da sede skrštenih ruku. Na njih se vrši pritisak putem štampe i preko partijskih kanala da koriste administrativne resurse za „tačno" brojanje glasova.
Foto: Reuters/AP
Amerikance na sve moguće načine plaše „nekontrolisanim razvojem događaja" u slučaju da Bajden ne izbori „ubedljivu pobedu". Bilo koji drugi rezultat već je proglašen „spletkama Rusije, Kine i Irana", a samim tim i „nelegitimnim".
Upravo spremnost birokratije, medija, delova obaveštajne zajednice i globalnih lobista da proteraju Trampa iz Bele kuće stvara osećaj neizbežnosti njegovog poraza.
Imaćemo, dakle, priliku da posmatramo političku borbu u Sjedinjenim Državama u uslovima kada će „prava demokratija" biti nepotrebna.
Ovogodišnja izborna trka u SAD je potpuno drugačija od svih izbora u poslednjih stotinu godina američke istorije. Stoga treba razmotriti njen geopolitički aspekt
Sa rastom cena gasa u SAD , padom rejtinga predsednika Donalda Trampa i produženim ratom sa Iranom, republikanci rekalibrišu svoj plan pred novembarske srednjoročne izbore.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ovogodišnja izborna trka u SAD je potpuno drugačija od svih izbora u poslednjih stotinu godina američke istorije. Stoga treba razmotriti njen geopolitički aspekt
Monstruozno iživljavanje blokadera nad jednom starijom gospođom iz Mladenovca samo je još jedan dokaz ko su zgubidani u stvari, na koji način oni razmišljaju, kakvim se rečnikom služe, šta priželjkuju svima onima koji ne misle kao oni, a pogotovo građanima Srbije koji se usude da im protivreče.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Gosti emisije „Utisak nedelje" na blokaderskoj TV NovaS, 17.5.2026. godine, su bili: Ljiljana Knežević, predstavljena kao „studentkinja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu - Inicijativa "Mladi Kule"", Tara Blagojević, predstavljena kao „master studentkinja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu", Luka Đorđević, predstavljen kao „student Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu" i Jovan Mišeljić, predstavljen kao „student Fakulteta medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu".
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Možda bi neko na njenom mestu postupio drugačije, ali gest mlade Prokupčanke, koja je želela da ostane anonimna, dokaz je i vaspitanja, poštenja i odgovornosti.
Danas u poslepodnevnim satima preminula je Vesna Pecirep iz mesta Jehovac kod Kiseljaka, na koju je jutros pucao njen suprug Miro Pecirep, potvrdili su iz MUP-a SBK za portal Avaz.ba.
D. Dž. (21) iz sela Grabovnica kod Kuršumlije teško je povređen kada mu je mašina za baliranje sena odsekla ruku do ramena. Nakon hitne operacije u UKC Niš njegovo stanje je životno ugroženo.
Argentinska pevačica Šakira dobila je konačnu pravnu bitku sa poreskim vlastima u Španiji koje će morati da joj vrate više od 60 miliona evra, koliko su iznosili nametnuti porez i novčani penali, koji su prema mišljenju suda, nezakonito određeni.
Stjuardesa Barbijebak La Asafata upozorava da sedenje sa prekrštenim nogama tokom leta nije preporučljivo, jer usporava cirkulaciju krvi i povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u nogama.
Produkcija "Elite" još jednom je pokazala da ne toleriše nepoštovanje pravila u Beloj kući, pa je nakon novog incidenta usledila hitna reakcija Velikog šefa.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar