Poslednjih dana zapadni farmaceuti hvale uspeh ispitivanja američko-nemačke vakcine protiv virusa korona. Međutim, lako je uočiti da sličan ruski proizvod, vakcina „Sputnjik V“, ima bar jednu značajnu prednost u odnosu na svog zapadnog konkurenta. Istovremeno, glavni problem obe vakcine će biti isti — njihova proizvodnja
Prema zvanično objavljenim podacima, efikasnost ruske vakcine protiv kovida-19, koju je razvio Naučni institut „Gamaleja“, iznosila je 92 odsto na osnovu privremenih podataka sa kliničkih ispitivanja. Ovi podaci još uvek nisu konačni. „Sputnjik V“ sada završava takozvanu treću fazu kliničkih ispitivanja prema zahteva SZO. Međutim, data brojka već uzima u obzir 20 slučajeva zaraženih kovidom-19 među ispitanicima.
Važno je napomenuti da u istraživanju učestvuje 40 hiljada dobrovoljaca, od kojih je više od 20 hiljada ljudi vakcinisano prvom dozom vakcine, a više od 16 hiljada prvom i nakon 21 dana drugom dozom vakcine. Istovremeno, 75 odsto ispitanika je dobilo pravu vakcinu, a preostalih 25 odsto „lažnu“ placebo, što bi trebalo da da rezultate kontrolne grupe.
Zahtevi SZO regulišu takozvanu dvostruku slepu metodu ispitivanja, kada radi verodostojnosti eksperimenta ni ispitanik, ni lekar ne znaju šta je korišćeno — vakcina ili placebo. A to znači da do sada sva statistika o „Sputnjiku V“ ide u „isti koš “.
BREAKING: THE FIRST INTERIM DATA ANALYSIS OF THE SPUTNIK V VACCINE AGAINST COVID-19 PHASE III CLINICAL TRIALS IN THE RUSSIAN FEDERATION DEMONSTRATED 92% EFFICACY #SputnikVhttps://t.co/hXlrCKwjPE
— Sputnik V (@sputnikvaccine) November 11, 2020
Budući da se treća faza ispitivanja u Rusiji sprovodi sa takozvanom rizičnom grupom, to jest, ljudima koji se svakodnevno suočavaju sa velikim brojem nosilaca infekcije i zaraženih kovidom-19, čak 20 slučajeva u selekciji od nekoliko desetina hiljada ispitanika predstavlja prilično mali procenat. Štaviše, upotreba kontrolnog placeba za 10 hiljada dobrovoljaca sasvim bi mogla da utiče na upravo takav rezultat. Uostalom, ovi ljudi nisu imali jak imunološki odgovor koji je programiran primanjem vakcine.
Naravno, pacijenti sa kovidom-19 iz obe grupe odmah su počeli da se leče po svim pravilima (to regulišu pravila takozvanog Nirnberškog zakona, koji je usvojen neposredno posle Drugog svetskog rata za regulisanje eksperimenata na ljudima). Ali na kraju treće faze ispitivanja ruske vakcine treba očekivati rezultate ispitivanja efikasnosti vakcine, kao i selektivnih grupa u kojima se nalazilo 20 obolelih. Rezultati ove faze biće poznati za nekoliko dana.
U svakom slučaju, efikasnost od 92 odsto sa 20 slučajeva obolelih na 40 hiljada učesnika ispitivanja je takozvana gornja procena. Lako je zaključiti da ako se 10 hiljada dobrovoljaca koji su dobili placebo naknadno isključi iz ukupnog broja dobrovoljaca, tada će procenat efikasnosti vakcine verovatno porasti.
Inače, po broju učesnika ispitivanja u trećoj fazi, ruska vakcina „Sputnjik V“ je jedna od prvih u svetu. Svi konkurenti koriste mnogo skromniji broj dobrovoljaca. Nemačka vakcina kompanije „Fajzer“ i BioNTech pod nazivom BNT162(b1,b2,b3) još uvek je zvanično na sredini treće faze, a podaci o efikasnosti od 90 odsto koji su objavljeni 9. novembra 2020. godine daju potpuno iste rezultate rada na broju od 29,5 hiljada dobrovoljaca iz radne i kontrolne grupe.
Međutim, među vestima o vakcini „Fajzer“ već su objavljene zabrinjavajuće karakteristike o njenim slabim kvalitetima. Poenta je u tome što zbog odabrane, prilično inovativne verzije BNT162(b1,b2,b3), zasnovane na tehnologiji informacione RNK, njen transport i upotreba neće biti laki.
Nemačka vakcina se mora čuvati i transportovati na temperaturi od minus 68 stepeni Celzijusa, a svaka pojedinačna doza se mora odmrzavati neposredno pre upotrebe. Uobičajena logistika koja se bavi transportom hrane i ima posla sa zamrznutim proizvodima, radi na maksimalno minus 20 stepeni Celzijusa i nije pogodna za transport vakcine „Fajzer“.
Stoga, nemačka kompanija zasad nudi kao rešenje upotrebu izotermnih kontejnera sa „suvim ledom“ (čvrstim ugljen-dioksidom). Ali čak i takvo rešenje je moguće samo za velike gradove i metropole sa kratkim transportnim maršrutama. U malim gradovima ili seoskim sredinama, u kojima još uvek živi polovina svetske populacije, takvih kontejnera i suvog leda jednostavno nema.
Pored toga, pod znakom pitanja su i planovi EU da dobije, kako je najavljeno, 200 miliona doza vakcine već do kraja 2020. godine. Najverovatnije će, uz ogroman napor, snage fabrika BioNTech-Pfizer do kraja godine moći da proizvedu maksimalno 50 miliona pojedinačnih doza BNT162(b1,b2,b3).
U stvarnosti, EU će verovatno „rasporediti jaja u razne korpe“, finansirajući kupovinu vakcina od svih zapadnih konkurenata kopmanije BioNTech-Pfizer, a to su kompanije AstraZeneca, Sanofi-GSK, Janssen Pharmaceutica NV, CureVac i Moderna. Samo u ovom slučaju plan za proizvodnju 200 miliona pojedinačnih doza vakcine izgleda realno, mada će to biti dovoljno samo za oko polovinu stanovnika Evropske unije. Inače, biće neophodno da se ove vakcine proizvode u skladu sa zahtevima EU u evropskim fabrikama, a za uvoz vakcine potrebna je posebna dozvola Evropske komisije.
S obzirom na gore navedeno, ne iznenađuje što je izvršni direktor kompanije „Fajzer“ Albert Burla sasvim neočekivano prodao polovinu svojih akcija kompanije samo zbog pozitivnih vesti o 90 odsto efikasnosti vakcine BNT162(b1,b2,b3). Ovde je već aktivan jednostavan princip: gvožđe se kuje dok je vruće, jer nije poznato kako će i koliko finansijski biti uspešna vakcina saveza BioNTech-Pfizer u budućnosti.
Međutim, pitanja o mogućnosti proizvodnje potrebnog broja pojedinačnih doza odnose se i na ruske vakcine. U oktobru su planovi predviđali da je u Rusiji do kraja godine moguće organizovati proizvodnju od oko 1,5 miliona doza.
Pored toga, prema procenama lekara, da bi se razvio kolektivni imunitet, procenat vakcinisanog stanovništva treba da bude veći od 50 odsto.
Potpredsednica vlade Rusije Tatjana Golikova je ove nedelje saopštila da će u novembru u Rusiji biti proizvedeno 0,5 miliona doza vakcine protiv virusa korona. U decembru i januaru, kapacitet će omogućiti proizvodnju po 1,5 miliona doza, od februara 2021. godine — 3 miliona, a od aprila 2021. godine — 6 miliona doza mesečno.
Tako se prava masovna vakcinacija ruskih građana može očekivati tek krajem prolećnog talasa kovida-19. Ali za rusku vakcinu, za razliku od BioNTech-Pfizer, sasvim je moguće koristiti standardnu logistiku transporta medicinskih sredstava jer ruskoj verziji vakcine nisu potrebne jako niske temperature. Stoga se nadamo da će vakcina „Sputnjik V“ uspešno proći sva ispitivanja i brzo stići do svakoga kome je potrebna.
Ruska vlada razmatra da ponudi istraživackom centru "Gamaleja" da bude odlučujući faktor u proizvodnji i razvitku vakcine protiv korona virusa, izjavio je danas zamenik ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev, dodavši da bi Rusija mogla za početak da mesečno pravi između 100.000 i milion doza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vlada razmatra da ponudi istraživackom centru "Gamaleja" da bude odlučujući faktor u proizvodnji i razvitku vakcine protiv korona virusa, izjavio je danas zamenik ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev, dodavši da bi Rusija mogla za početak da mesečno pravi između 100.000 i milion doza.
Nove skandalozne objave prvog sa uličarske i blokaderske liste Ilije Srdanovića osvanule su na društvenim mrežama i izazvale potpunu nevericu i zgražavanje javnosti u Srbiji.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Članica Glavnog odbora Srpske napredne stranke Sara Pavkov posetila je selo Vrhpolje kod Ljubovije, gde je u razgovoru sa meštanima poručila da građani širom naše zemlje dele istu želju - da žive u miru, stabilnosti i sigurnosti.
Pobednička atmosfera i ogromna podrška naroda obeležili su prelepo narodno druženje u selu Sirdija u opštini Osečina, gde je član Predsedništva SNS-a Vladimir Đukanović poslao snažnu i jasnu poruku, miris ubedljive pobede pristojne Srbije oseća se u vazduhu!
Prva takmičarka koja je napustila Exatlon Srbija Sanja Jurošević večeras od 21.30 biće gošća specijalne emisije o ovom sportskom rijalitiju na Informer televiziji.
Aleksandar Vasiljković, doktor fizike na Kembridžu, zajedno sa Bogoljubom Đurićem osvojio je 1.200.000 dinara u kvizu „Potera" i odmah znao kome ide deo novca - bolesnom dečaku.
Sutra, 20. septembra, manastir Tumane obeležava praznik čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Kurske Tumanske, koja čuva neverovatnu priču o krađi, požaru i čudu.
Četvoromesečna Jana Aćimović iz Užica, koja boluje od retke bolesti osteopetroze, ide na transplantaciju matičnih ćelija u Ulm, pošto je obezbeđen novac za lečenje.
Pravi horor odigrao se u Beogradu kada je grupa za sada nepoznatih huligana zverski napala i pretukla tinejdžera (18) nanevši mu povrede opasne po život.
Veliki požar izbio je danas u popodnevnim satima u naselju Gornja Toponica kod Niša, gde se vatrena stihija sa otvorene površine munjevitom brzinom proširila na obližnji objekat i parkirane automobile, praveći ogromnu materijalnu štetu dok se vatrogasne ekipe lavovski bore protiv buktinje.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice iz Lazarevca izveli su pravu herojsku akciju u mestu Šopići, gde su iz uskog bunara dubokog čak 13 metara uspešno izvukli mladića koji se zaglavio tokom radova na vodovodnim cevima i počeo da gubi vazduh u jezivoj borbi za život.
Žena srednjih godina iz Prokuplja zadobila je više ujeda u predelu leve butane od pasa lutalica koji su je napali. Kako nam je potvrdila, da nije bilo prolaznika pitanje je kako bi prošla.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kraguјevcu otkrili su improvizovanu laboratoriјu za veštački uzgoј marihuane, kao i tri zasada marihuane i uhapsili R. M. (67) iz Kragujevca.
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Milijarder Džastin San tuži svoju bivšu verenicu, Đing Tjan i njene roditelje tražeći povraćaj od oko 4,5 miliona dolara koje im je dao dok su planirali brak.
Numerologija posebnu pažnju posvećuje brojevima koji se ponavljaju u datumu rođenja, a među njima se izdvaja broj 3. Zanimljivo je da se upravo na broj 3 svode tri datuma u mesecu, 3, 12. i 21, pa se osobama rođenim tih dana pripisuje slična energija.
Aerodrom "Tunis-Kartagina" u Tunisu našao se na vrhu liste 10 najgorih vazdušnih luka na svetu u 2026. godini, a na spisku su i dva aerodroma u Evropi.
Voditeljka Dea Đurđević izgovorila je sudbonosno "da" na raskošnom venčanju, a za svoj veliki dan odabrali su bajkovitu lokaciju čiji je svaki detalj bio pažljivo osmišljen.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.