PUTIN RASKRINKAO PREVARU VEKA, POHAPSIO BANDU, A SADA OD MOSKVE TRAŽE 50 MILIJARDI DOLARA ODŠTETE ! Vrhovni sud Holandije dao sebi pravo da odlučuje o Jukosu i Hodorkovskom!
Rusija osporava najveću svetsku arbitražnu presudu na Vrhovnom sudu Holandije, jer je petnaestogodišnja bitka oko imovine nekadašnje najveće naftne kompanije u zemlji došla do vrhunca.
U februaru ove godine je holandski Žalbeni sud potvrdio prethodne odluke suda s Ugovorom o energetskoj povelji i naložio Moskvi da bivšim deoničarima Jukosa isplati 50 milijardi dolara plus kamate, nakon što je ruska vlada 2003. preduzela mere zbog optužbi za prevaru i utaju poreza.
Najveća odšteta u Istoriji
U međuvremenu je pravni tim Rusije zatražio od najviših holandskih sudija da intervenišu i obustave odluku, a Vrhovni je sud početkom ovog meseca počeo da prima argumente Moskve.
Niži sud, tvrde, nije razmotrio kršenje antikorupcijskih zakona od strane kompanije, kao ni to da oni koji bi imali koristi od nagodbe nisu niti "bona fide" niti "strani" investitori zaštićeni Ugovorom o Evropskoj energetskoj povelji. .
Kako se slučaj odštete za deoničare Jukosa odugovlačio, tako je razotkrio napetosti između ruskog i međunarodnog prava. Iako je Moskva u početku bila potpisnica Ugovora o Energetskoj povelji, Rusija ga nikada nije ratifikovala i primenila ga je samo privremeno.
Štaviše, kao i u mnogim drugim zapadnim zemljama, nedavni ruski ustavni amandmani dali su ruskom Ustavnom sudu ovlašćenja za preispitivanje presuda stranih i međunarodnih pravosudnih tela.
Iznos od 50 milijardi dolara plus dodatni troškovi postupka čini ovaj slučaj najznačajnijom arbitražom u istoriji u svetu. Ukupna predložena nagodba slična je godišnjem proračunu koji Rusija izdvaja za odbranu.
Pravna bitka dolazi u vreme kada se odnosi između Moskve i Evropske pogoršavaju. U oktobru se ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oglasio u vezi s rastućom napetošću sa zapadnim državama, rekavši kako je "verovatno najbolje da prestanemo razgovarati s onim ljudima na Zapadu koji su odgovorni za spoljnu politiku i koji ne razumeju potrebu međusobnog dijaloga s poštovanjem."
Pravni postupak možda će samo povećati razdor između Kremlja i EU, što će samo pojačati ruske tvrdnje da je Evropska Unija otvoreno antiruska.
Rast carstva Jukos
Jukos je bio među brojnim poslovnim divovima koji su proizašli iz tržišnih reformi započetih za vreme Mihaila Gorbačova 1980, ali ozbiljno ubrzanih 1990. kada je tadašnji predsednik Boris Jeljcin krenuo u liberalizaciju privrede.
Foto: Fotoilustracija
Postao je dragulj poslovnog carstva kontroverznog oligarha Mihaila Hodorkovskog, jer je ono što je postalo poznato kao šema "Zajmovi za deonice" zapravo omogućilo ogromno bogatstvo nekolicini ljudi. Ova i slične licitacije dovele su do stvaranja klase oligarha u Rusiji.
Niz ovakvih ekonomskih reformi i povećanje političke autonomije ponuđenih republikama započele su niz događaja koji su razbili Sovjetski Savez. 1991.
Oružane snage, potpomognute tvrdokornim komunistima, krenule su u borbu za kontrolu vojnim napadom . U kultnim scenama uz pomoć kojih je došao na mesto predsednika novoosnovane Ruske Federacije, Jeljcin je, uzjahavši tenk, okupio narod protiv puča.
Kako je jedan politički sistem ustupao mesto drugome, politička pripadnost i poslovna verodostojnost Hodorkovskog pružila mu je jedinstvenu poziciju, a on je uvršćen u prvu Jeljcinovu vladu kao ekonomski savetnik.
Brze tržišne reforme ili kako se to zvalo "šok terapija" koju je provodio Jeljcinov tim značili su da su milioni Rusa gotovo preko noći izgubili životnu ušteđevinu. Cela industrija zaustavljena i siromaštvo se brzo povećalo.
Ali to je stvorilo i mogućnosti za ljude poput Hodorkovskog! Vlada je pokušavala rasprodati državne kompanije i njihovu imovinu radi podsticanja privrede. Jukos je bila jedna od takvih kompanija, osnovana iz naftnih operacija u Sibiru i Samari i spremna za prodaju. Ekonomski haos koji je vladao u tom periodu stvorio je efikasan metod "svima dostupno" na nameštenoj aukciji". Hodorkovski je sa svojim prijateljima kupio kompaniju za samo 170 miliona dolara, iako je njena stvarna vrednost u to vreme bila pet milijardi dolara, što je navelo jednog ekonomskog savetnika da prodaju opiše kao "prevaru veka".
Jukosov raspad
Na vrhuncu, Jukos je proizvodio 20 odsto ruske nafte, što ga čini jednim od najvećih svetskih preduzeća. Kompanija, osnovana privatizacijom državnih industrija nakon pada Sovjetskog Saveza, bila je kruna kontroverznog oligarhijskog poslovnog carstva. Hodorkovski je smatran najbogatijim čovekom Rusije, a lično bogatstvo mu je procenjeno na 15 milijardi dolara. Tako je bilo sve do hapšenja zbog optužbi za prevaru 2003. godine.
Kao Jeljcinov naslednik, Putin je umanjio političku moć oligarha. Hodorkovski je postao istaknuti kritičar Kremlja, ali tvrdio je da se njegovo protivljenje odnosi na nedostatak demokratije i liberalnih vrednosti.
U međuvremenu je zbog nepodmirenog poreza od 27 milijardi dolara proizašlog iz kriminalnih radnji Jukosovog menadžerskog tima, imovina kompanije zamrznuta, što je dovelo do propasti. Sada već bivši oligarh odslužio je 10 godina zatvora nakon što je osuđen, ali je pušten 2013., nakon predsedničkog pomilovanja od Putina.
Hodorkovski je tvrdio da je osuđujuća presuda isključivo rezultat njegovog protivljenja Kremlju. Međutim, iako je niz zahteva podnet Evropskom sudu za ljudska prava, sud je u presudio da njegovo suđenje nije bilo politički motivirano.
Konačna presuda DSC u slučaju koja će koštati 50 milijardi dolara plus dodatni sudski troškovi, za Jukos trebalo bi da bude objavljena 2021. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Medijski promoter blokaderske liste Radomir Martin javno je na društvenim mrežama zatražio da se FK Crvena zvezda zabrani rad na čak deset godina – i to samo zato što je naš trofejni klub odao počast i uputio večnu slavu herojima iz Banjske!
Nakon nezapamćenog terora u Kuli, gde je vođa blokadera Zoran Sekeruš sekirom napao štand Srpske napredne stranke, nezaštićene žene i aktivistu Milana Kondića, moćnom porukom na društvenim mrežama oglasio se predsednik SNS Miloš Vučević.
Građani ne moraju danas, 25. septembra, da podignu jednokratnu novčanu naknadu od 6.000 dinara. Taj datum označava kraj najavljenog rasporeda isplate, a ne poslednji dan za podizanje novca, saopštila je Pošta Srbije.
Kineski proizvođač "GAC" (Guangzhou Automobile Group) zvanično je počeo prodaju automobila u Srbiji. Kompanija, koja godišnje proizvodi više od 1,7 miliona vozila, na naše tržište dolazi u okviru širenja poslovanja u jugoistočnoj Evropi.
Dom zdravlja Bogatić dobio je novo, savremeno opremljeno sanitetsko vozilo u okviru velike nabavke Ministarstva zdravlja, čime su značajno unapređeni uslovi za zbrinjavanje i transport pacijenata sa teritorije opštine Bogatić.
Stravična saobraćajna nezgoda dogodila se juče popodne u Mladenovcu, na raskrsnici Kosmajske ulice i Ulice braće Badžak, u kojoj je povređeno pet osoba, među kojima i dvoje dece stare jednu i sedam godina.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Nakon tragičnog događaja koji se dogodio juče oko 18 časova u Knjaževcu, i suprotno prvim informacijama da je reč o sukobu vršnjaka, iz istrage potvrđuju da je u incidentu život izgubio sedamdesetogodišnji muškarac.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Osmeh Kejt Midlton godinama privlači pažnju javnosti, a poređenje njenih novijih i starijih fotografija pokrenulo je pitanje da li je tokom godina bilo određenih stomatoloških korekcija.
Melanija Tramp ponovo je privukla pažnju modnim izborom, naročito detaljima na pantalonama na kojima se nalaze sitni motivi božura, za svečanu večeru u Beloj kući.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.