Naučnici sa univerziteta Hokaido u Japanu postavili su teoriju da se ispod Grenlanda u večnom mraku nalazi džinovska podzemna reka koja se puni topljenjem leda
Takozvana „Mračna reka“ je hipotetički plovni put dug 1.000 kilometara, i teče od duboke unutrašnjosti Grenlanda sve do fjorda Peterman na severozapadu zemlje.
„Rezultati razmatraju postojanje duge subglacijalne reke“, kaže Kristofer Čembers sa univerziteta Hokaido u Japanu, „ali imamo još dilema“.
Dileme se u velikoj meri javljaju jer ne postoji mnogo radarskih podataka sa vazdušnih snimanja iznad grenlandskog ledenog pokrivača. Tokom godina otkriveni su delovi nečega što izgleda kao džinovski, subglacijalni sistem dolina koji se prostire ispod velikih delova Grenlanda.
Brojne studije u poslednjih nekoliko decenija ukazuju su da bi takvi rovovi, doline ili „megakanjoni“ mogli ležati skriveni u subglacijalnom okruženju, a takođe su pokrenule ideju da voda teče na dnu. Međutim, zbog nedostataka u podacima nije poznato da li su sve doline povezane u jednu dugu, zmijoliku reku ili su to samo segmenti nepovezanih pojava, a ne zna se ni kako bi se voda mogla ponašati tamo.
„Ne znamo koliko vode – ako je ima – teče dolinom i da li zaista izlazi na Petermanov fjord ili je smrznuta ili usput izlazi iz doline“, kaže Čembers, piše „Sajens alert“.
U novoj studiji, zamišljenoj kao „misaoni eksperiment“, Čembers i njegov tim istraživali su mogućnost da dolina nije razbijena na odvojene komade, već da njom neprekidno teče jedna duga reka.
Nalazi pod znakom pitanja
Sve to može biti i varka, kažu oni. Fantomska uzvišenja mogu biti rezultat obmanjujućeg modela u regionima sa oskudnim podacima, a ne teritorijalnim karakteristikama.
Foto: Pixabay
U novom modeliranju, istraživači su pretpostavili da je „Mračna reka“ zaista kontinuirana. Na osnovu tog scenarija, simulacije su sugerisale da plovni put teče od centra Grenlanda ka moru, a voda prelazi neprekinuti put.
Iako nalazi za sada ostaju hipotetični, istraživači misle da će buduća vazdušna snimanja jednog dana možda moći da potvrde simulacije.
Ako je to slučaj, to nam ne bi samo govorilo da je „Mračna reka“ stvarna, već bi takođe značilo da smo dostigli novi nivo mogućnosti modeliranja ponašanja grenlandskog ledenog pokrivača - izuzetno složenog i misterioznog tela za koje se predviđa da ima ogroman uticaj na budući porast nivoa mora.
Jorgen Bronlund bio je deo tročlanog tima danske ekspedicije na severoistočnoj obali Grenlanda, od 1906. do 1908. godine, koju je vodio danski etnolog Ludvig Milius-Erihsen
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jorgen Bronlund bio je deo tročlanog tima danske ekspedicije na severoistočnoj obali Grenlanda, od 1906. do 1908. godine, koju je vodio danski etnolog Ludvig Milius-Erihsen
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Miloš Parandilović, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i čelnik stranke Novo lice Srbije, napio se k'o letva na jednoj svadbi u Priboju, pa u tako vidno alkoholisanom stanju seo u automobil i odvezao se, saznaje Informer.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Nakon gotovo svakog masovnog zločina istražitelji pokušavaju da pronađu odgovor na isto pitanje - da li je tragedija mogla da bude sprečena? U mnogim slučajevima odgovor su pronašli među papirima, beleškama i zapisima koje su počinioci ostavili iza sebe.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
OpenAI navodno predstavlja "Dreaming V3" kao novu verziju sistema memorije za ChatGPT, koja bi trebalo da omogući da razgovori budu mnogo prilagođeniji svakom korisniku.
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.