Naučnici sa univerziteta Hokaido u Japanu postavili su teoriju da se ispod Grenlanda u večnom mraku nalazi džinovska podzemna reka koja se puni topljenjem leda
Takozvana „Mračna reka“ je hipotetički plovni put dug 1.000 kilometara, i teče od duboke unutrašnjosti Grenlanda sve do fjorda Peterman na severozapadu zemlje.
„Rezultati razmatraju postojanje duge subglacijalne reke“, kaže Kristofer Čembers sa univerziteta Hokaido u Japanu, „ali imamo još dilema“.
Dileme se u velikoj meri javljaju jer ne postoji mnogo radarskih podataka sa vazdušnih snimanja iznad grenlandskog ledenog pokrivača. Tokom godina otkriveni su delovi nečega što izgleda kao džinovski, subglacijalni sistem dolina koji se prostire ispod velikih delova Grenlanda.
Brojne studije u poslednjih nekoliko decenija ukazuju su da bi takvi rovovi, doline ili „megakanjoni“ mogli ležati skriveni u subglacijalnom okruženju, a takođe su pokrenule ideju da voda teče na dnu. Međutim, zbog nedostataka u podacima nije poznato da li su sve doline povezane u jednu dugu, zmijoliku reku ili su to samo segmenti nepovezanih pojava, a ne zna se ni kako bi se voda mogla ponašati tamo.
„Ne znamo koliko vode – ako je ima – teče dolinom i da li zaista izlazi na Petermanov fjord ili je smrznuta ili usput izlazi iz doline“, kaže Čembers, piše „Sajens alert“.
U novoj studiji, zamišljenoj kao „misaoni eksperiment“, Čembers i njegov tim istraživali su mogućnost da dolina nije razbijena na odvojene komade, već da njom neprekidno teče jedna duga reka.
Nalazi pod znakom pitanja
Sve to može biti i varka, kažu oni. Fantomska uzvišenja mogu biti rezultat obmanjujućeg modela u regionima sa oskudnim podacima, a ne teritorijalnim karakteristikama.
Foto: Pixabay
U novom modeliranju, istraživači su pretpostavili da je „Mračna reka“ zaista kontinuirana. Na osnovu tog scenarija, simulacije su sugerisale da plovni put teče od centra Grenlanda ka moru, a voda prelazi neprekinuti put.
Iako nalazi za sada ostaju hipotetični, istraživači misle da će buduća vazdušna snimanja jednog dana možda moći da potvrde simulacije.
Ako je to slučaj, to nam ne bi samo govorilo da je „Mračna reka“ stvarna, već bi takođe značilo da smo dostigli novi nivo mogućnosti modeliranja ponašanja grenlandskog ledenog pokrivača - izuzetno složenog i misterioznog tela za koje se predviđa da ima ogroman uticaj na budući porast nivoa mora.
Jorgen Bronlund bio je deo tročlanog tima danske ekspedicije na severoistočnoj obali Grenlanda, od 1906. do 1908. godine, koju je vodio danski etnolog Ludvig Milius-Erihsen
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jorgen Bronlund bio je deo tročlanog tima danske ekspedicije na severoistočnoj obali Grenlanda, od 1906. do 1908. godine, koju je vodio danski etnolog Ludvig Milius-Erihsen
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće u dvodnevnoj poseti, danas i sutra (17. i 18. maja) Republici Azerbejdžanu, gde će učestvovati na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija, koji se ove godine održava u Bakuu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar