Neodgovorna izjava predsedavajuće Evropske agencije za lekove Kriste Virtumer Hohe, koja je mogućnost hitnog odobrenja ruske vakcine „Sputnjik Ve“ u Austriji uporedila sa „ruskim ruletom“, pokrenula je i pitanje da li se, u stvari, na taj način igra „ruski rulet“ sa zdravljem i životima građana Evrope, ali i sa ekonomijom EU?!
Teško je predvideti kako će Evropljani reagovati na odluke njihovih zvaničnika i da li će možda poput japanskih majki, koje su šezdesetih godina prošlog veka usled epidemije poliomijelitisa organizovale demonstracije kako bi naterale svoje vlasti da uvezu rusku vakcinu, ali je činjenica da je u Evropi nastala konfuzija u strategiji vakcinacije i zbog spore nabavke vakcina.
Prema nekim podacima, ako je u Velikoj Britaniji od 100 ljudi vakcinisano 33, u SAD – 25, u EU je – svega osmoro. Prema prognozama, kašnjenje u otvaranju preduzeća od jednog do dva meseca nakon zaključavanja moglo bi ekonomiju EU da košta 50 do 100 milijardi evra gubitaka zbog zastoja u proizvodnji.
- Postoji mišljenje evropskog regulatora, ali postoji i odluka koja je već doneta i po kojoj svaka zemlja može da radi onako kako smatra da treba. Da je u pitanju potpuna zabrana, tada se naša vakcina ne bi uvozila nigde u Evropi, ali to nije slučaj. Koristiće se još više, zbog činjenice da ekonomija igra važnu ulogu u ovom procesu – histerija oko virusa korona je već prošla i ljudi počinju da broje novac. Ruska vakcina je, pre svega, dokazala svoju efikasnost, a sigurno je isplativija od drugih vakcina, pa će svaka vlada morati da objasni svojim glasačima zašto plaća mnogo više za proizvod koji ima ista potrošačka svojstva. Dakle, sve je pitanje vremena - kaže ruski ekspert Aleksandar Špunt.
Foto: Tanjug/AP
Špunt navodi da je vakcina danas postala najpre političko, pa tek onda zdravstveno pitanje.
Upečatljiv primer u ovom slučaju je Ukrajina, koja svoju pogrešnu politiku plaća životima ljudi.
- Vidimo kakva je situacija u Ukrajini, gde vakcinacija još nije počela. Jedini razlog za to je odbijanje ruske vakcine, koja bi bila pristupačna za Ukrajinu. Evropa, kojoj Ukrajina toliko teži, ne žuri da joj pomogne sa ‘Modernom’ i ‘Fajzerom’, a Ukrajina nema para i pogledajte koliko ljudi svakodnevno umire - kaže Špunt.
Ruska vakcina - političko ili zdravstveno pitanje
Zapad se prema vakcini „Sputnjik Ve“ od njene registracije u avgustu prošle godine, pa do februara ove godine odnosio uglavnom skeptično ili krajnje negativno, pa su se mogle čuti i izjave u kojima se dovodila u pitanje efikasnost ruske vakcine.
Međutim, početkom prošlog meseca u prestižnom naučnom časopisu „Lancet“ objavljeni su rezultati treće faze kliničkih ispitivanja „Sputnjika Ve“, koji su pokazali da je efikasnost ove vakcine 91,6 odsto i da pruža potpunu zaštitu od teških oblika bolesti kovid 19.
Nakon toga je američka agencija „Blumberg“ tu vakcinu nazvala „najozbiljnijim naučnim prodorom u Rusiji još od Sovjetskog Saveza“. „Vol strit žurnal“ je napisao da „Sputnjik Ve“ predstavlja značajnu pobedu ruskog predsednika Vladimira Putina u globalnoj trci vakcina i obezbeđuje votum poverenja ka mogućnostima ruske nauke i medicine, te odbacuje deo kritika sa kojima se suočila Moskva zbog ubrzanog razvoja vakcine…
Foto: Pixabay
Australijski naučnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu Piter Doherti konstatovao je da je takva efikasnost vakcine „Sputnjik Ve“ fantastična i podsetio da Rusija ima dugu istoriju razvoja dobrih vakcina.
- Situacija, bez sumnje, nije blistava. Evropska zajednica tj. onaj njen deo koji se snažno protivi vodećoj ulozi Rusije u borbi protiv ove pandemije postaje sve glasnija. Ali, bez obzira na to, jasno je da će ruska vakcina pronaći svoj put, jer je čovečanstvu to potrebno, iako će oni i dalje pokušavati da je blate. Problem je što se oni ne zaustavljaju. Apsolutna neodgovornost i osećaj da prolaze nekažnjivo ostavljaju gorak utisak - kaže ruski ekspert Ivan Konovalov.
"Sputnjik Ve" preplavio svet
"Sputnjik Ve“ je već odobren u 46 zemalja sveta. Ruska vakcina je takođe odobrena ili je blizu odobravanja i u nekim zemljama EU, poput Mađarske, Slovačke i Češke. Posle Mađarske, koja uveliko vakciniše i ruskim i kineskim vakcinama, Slovačka je u ponedeljak nabavila 200 hiljada doza „Sputnjika Ve”.
Pored njih ni Češka, po svemu sudeći, ne može više da čeka da vakcine sa Istoka budu odobrene u EU, pa je premijer Andrej Babiš izjavio da će odluku o nabavci ruske vakcine doneti nacionalne institucije.
Hrvatska je takođe zainteresovana za rusku vakcinu „Sputnjik Ve”, dok su nedavno ruski predsednik Vladimir Putin i austrijski kancelar Sebastijan Kurc razgovarali o mogućim isporukama te vakcine Austriji, kao i mogućoj zajedničkoj proizvodnji.
Foto: Reuters
Italijani su čak saopštili da će se ruska vakcina „Sputnjik Ve“ proizvoditi u Italiji, čak i ako Evropska agencija za lekove odbije da odobri da se vakcina koristi u EU.
Sve to nagoveštava, kaže Konovalov, da bi EU mogla da odobri ruske vakcine koje se uveliko koriste širom sveta, uprkos pokušajima pojedinih evropskih zvaničnika da blokiraju njen ulazak na evropsko tržište.
EU retko je jedinstvena, a u ovom slučaju uopšte nema jedinstva, dodaje ekspert.
- Verujem da ni uz sve napore neće moći potpuno da blokiraju rusku vakcinu. Negde mogu, negde ne. Potpuna blokada neće uspeti, uprkos raznoraznim izjavama… Druga stvar je što će se sve dešavati približno po scenariju kakav je bio sa našim stručnjacima Ministarstva odbrane u Italiji. Da li se sećate situacije kada smo poslali avione, opremu, stručnjake i cela francuska i zapadna štampa je oko toga napravila haos, navodeći da su Rusi došli da špijuniraju Italijane itd. Šta sve nisu izmislili. A desilo se zapravo sledeće: Rusi su došli, odradili svoj posao, spasili živote. Tako će biti i ovde. Rusi dugo zaprežu, ali brzo jure - kaže Konovalov.
Ruski poziv ekspertima Organizacije za zabranu hemijskog naoružanja (OPCW) da dođu u Rusiju i ispitaju situaciju oko navodnog trovanja opozicionara Alekseja Navaljnog više nije aktuelan, izjavio je danas ruski predstavnik u OPCW-u Aleksandar Šulgin
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski poziv ekspertima Organizacije za zabranu hemijskog naoružanja (OPCW) da dođu u Rusiju i ispitaju situaciju oko navodnog trovanja opozicionara Alekseja Navaljnog više nije aktuelan, izjavio je danas ruski predstavnik u OPCW-u Aleksandar Šulgin
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Većina odraslih osoba ne bi trebala da unosi više od 2300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj maloj kašičici soli. Mnogi, međutim, znatno premašuju tu granicu i time povećavaju rizik od razvoja bolesti srca.
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Jedna Instagram stranica iskoristila je Karleušin novi hit "Mata Hari" kako bi napravila kompilaciju najurnebesnijih trenutaka Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.