Neodgovorna izjava predsedavajuće Evropske agencije za lekove Kriste Virtumer Hohe, koja je mogućnost hitnog odobrenja ruske vakcine „Sputnjik Ve“ u Austriji uporedila sa „ruskim ruletom“, pokrenula je i pitanje da li se, u stvari, na taj način igra „ruski rulet“ sa zdravljem i životima građana Evrope, ali i sa ekonomijom EU?!
Teško je predvideti kako će Evropljani reagovati na odluke njihovih zvaničnika i da li će možda poput japanskih majki, koje su šezdesetih godina prošlog veka usled epidemije poliomijelitisa organizovale demonstracije kako bi naterale svoje vlasti da uvezu rusku vakcinu, ali je činjenica da je u Evropi nastala konfuzija u strategiji vakcinacije i zbog spore nabavke vakcina.
Prema nekim podacima, ako je u Velikoj Britaniji od 100 ljudi vakcinisano 33, u SAD – 25, u EU je – svega osmoro. Prema prognozama, kašnjenje u otvaranju preduzeća od jednog do dva meseca nakon zaključavanja moglo bi ekonomiju EU da košta 50 do 100 milijardi evra gubitaka zbog zastoja u proizvodnji.
- Postoji mišljenje evropskog regulatora, ali postoji i odluka koja je već doneta i po kojoj svaka zemlja može da radi onako kako smatra da treba. Da je u pitanju potpuna zabrana, tada se naša vakcina ne bi uvozila nigde u Evropi, ali to nije slučaj. Koristiće se još više, zbog činjenice da ekonomija igra važnu ulogu u ovom procesu – histerija oko virusa korona je već prošla i ljudi počinju da broje novac. Ruska vakcina je, pre svega, dokazala svoju efikasnost, a sigurno je isplativija od drugih vakcina, pa će svaka vlada morati da objasni svojim glasačima zašto plaća mnogo više za proizvod koji ima ista potrošačka svojstva. Dakle, sve je pitanje vremena - kaže ruski ekspert Aleksandar Špunt.
Foto: Tanjug/AP
Špunt navodi da je vakcina danas postala najpre političko, pa tek onda zdravstveno pitanje.
Upečatljiv primer u ovom slučaju je Ukrajina, koja svoju pogrešnu politiku plaća životima ljudi.
- Vidimo kakva je situacija u Ukrajini, gde vakcinacija još nije počela. Jedini razlog za to je odbijanje ruske vakcine, koja bi bila pristupačna za Ukrajinu. Evropa, kojoj Ukrajina toliko teži, ne žuri da joj pomogne sa ‘Modernom’ i ‘Fajzerom’, a Ukrajina nema para i pogledajte koliko ljudi svakodnevno umire - kaže Špunt.
Ruska vakcina - političko ili zdravstveno pitanje
Zapad se prema vakcini „Sputnjik Ve“ od njene registracije u avgustu prošle godine, pa do februara ove godine odnosio uglavnom skeptično ili krajnje negativno, pa su se mogle čuti i izjave u kojima se dovodila u pitanje efikasnost ruske vakcine.
Međutim, početkom prošlog meseca u prestižnom naučnom časopisu „Lancet“ objavljeni su rezultati treće faze kliničkih ispitivanja „Sputnjika Ve“, koji su pokazali da je efikasnost ove vakcine 91,6 odsto i da pruža potpunu zaštitu od teških oblika bolesti kovid 19.
Nakon toga je američka agencija „Blumberg“ tu vakcinu nazvala „najozbiljnijim naučnim prodorom u Rusiji još od Sovjetskog Saveza“. „Vol strit žurnal“ je napisao da „Sputnjik Ve“ predstavlja značajnu pobedu ruskog predsednika Vladimira Putina u globalnoj trci vakcina i obezbeđuje votum poverenja ka mogućnostima ruske nauke i medicine, te odbacuje deo kritika sa kojima se suočila Moskva zbog ubrzanog razvoja vakcine…
Foto: Pixabay
Australijski naučnik, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu Piter Doherti konstatovao je da je takva efikasnost vakcine „Sputnjik Ve“ fantastična i podsetio da Rusija ima dugu istoriju razvoja dobrih vakcina.
- Situacija, bez sumnje, nije blistava. Evropska zajednica tj. onaj njen deo koji se snažno protivi vodećoj ulozi Rusije u borbi protiv ove pandemije postaje sve glasnija. Ali, bez obzira na to, jasno je da će ruska vakcina pronaći svoj put, jer je čovečanstvu to potrebno, iako će oni i dalje pokušavati da je blate. Problem je što se oni ne zaustavljaju. Apsolutna neodgovornost i osećaj da prolaze nekažnjivo ostavljaju gorak utisak - kaže ruski ekspert Ivan Konovalov.
"Sputnjik Ve" preplavio svet
"Sputnjik Ve“ je već odobren u 46 zemalja sveta. Ruska vakcina je takođe odobrena ili je blizu odobravanja i u nekim zemljama EU, poput Mađarske, Slovačke i Češke. Posle Mađarske, koja uveliko vakciniše i ruskim i kineskim vakcinama, Slovačka je u ponedeljak nabavila 200 hiljada doza „Sputnjika Ve”.
Pored njih ni Češka, po svemu sudeći, ne može više da čeka da vakcine sa Istoka budu odobrene u EU, pa je premijer Andrej Babiš izjavio da će odluku o nabavci ruske vakcine doneti nacionalne institucije.
Hrvatska je takođe zainteresovana za rusku vakcinu „Sputnjik Ve”, dok su nedavno ruski predsednik Vladimir Putin i austrijski kancelar Sebastijan Kurc razgovarali o mogućim isporukama te vakcine Austriji, kao i mogućoj zajedničkoj proizvodnji.
Foto: Reuters
Italijani su čak saopštili da će se ruska vakcina „Sputnjik Ve“ proizvoditi u Italiji, čak i ako Evropska agencija za lekove odbije da odobri da se vakcina koristi u EU.
Sve to nagoveštava, kaže Konovalov, da bi EU mogla da odobri ruske vakcine koje se uveliko koriste širom sveta, uprkos pokušajima pojedinih evropskih zvaničnika da blokiraju njen ulazak na evropsko tržište.
EU retko je jedinstvena, a u ovom slučaju uopšte nema jedinstva, dodaje ekspert.
- Verujem da ni uz sve napore neće moći potpuno da blokiraju rusku vakcinu. Negde mogu, negde ne. Potpuna blokada neće uspeti, uprkos raznoraznim izjavama… Druga stvar je što će se sve dešavati približno po scenariju kakav je bio sa našim stručnjacima Ministarstva odbrane u Italiji. Da li se sećate situacije kada smo poslali avione, opremu, stručnjake i cela francuska i zapadna štampa je oko toga napravila haos, navodeći da su Rusi došli da špijuniraju Italijane itd. Šta sve nisu izmislili. A desilo se zapravo sledeće: Rusi su došli, odradili svoj posao, spasili živote. Tako će biti i ovde. Rusi dugo zaprežu, ali brzo jure - kaže Konovalov.
Ruski poziv ekspertima Organizacije za zabranu hemijskog naoružanja (OPCW) da dođu u Rusiju i ispitaju situaciju oko navodnog trovanja opozicionara Alekseja Navaljnog više nije aktuelan, izjavio je danas ruski predstavnik u OPCW-u Aleksandar Šulgin
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski poziv ekspertima Organizacije za zabranu hemijskog naoružanja (OPCW) da dođu u Rusiju i ispitaju situaciju oko navodnog trovanja opozicionara Alekseja Navaljnog više nije aktuelan, izjavio je danas ruski predstavnik u OPCW-u Aleksandar Šulgin
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je sinoć na Informer TV da je njegovo najvažnije obećanje u kampanji da će, ukoliko dobije poverenje građana, završiti sa političkim delovanjem u školama i na fakultetima!
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, potpredsednik GO SNS-a Siniša Mali predstavljajući listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" potpuno je potukao i rasturio blokaderskog predstavnika Dejana Šoškića!
Neviđena sramota obeležila je ekonomsku debatu u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, kada je predstavnik tajkunske liste "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš" Dušan Nikezić potpuno izgubio kompas kada je pokušao da reklamira cigarete. (?!)
Siniša Mali direktno je suočio blokadera Dejana Šoškića sa njegovim ranijim izjavama, tvrdeći da je Šoškić u julu govorio da su plate u Srbiji previsoke i da je dinar prejak, što je Mali predstavio kao dokaz kakvu bi ekonomsku politiku Šoškić ponovo vodio.
U selu Draževac, nadomak Obrenovca, Siniša Mali danas je posetio porodicu Pantić, sa kojom je razgovarao o svakodnevnom životu, radu, poljoprivredi i vrednostima koje generacijama čuvaju u svom domu.
U nastavku žestoke predizborne debate na tajkunskoj televiziji N1, kandidat liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Zlatibor Lončar još jednom je potpuno razmontirao predstavnika opozicije Dragana Delića, raskrinkavši sve laži o zapošljavanju u zdravstvu!
Fizički okršaj Mensura Ajdarpašića sa Veljkom Milićevićem šokirao je gledaoce, a kakav će biti epilog incidenta na poligonu saznaćete večeras od 21:30.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Lečenje "sajber nožem" sada je dostupno na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, a pacijenti iz Srbije više neće morati da odlaze u Grčku i Tursku zbog terapije. Prof. dr Dejan Kostić, načelnik Instituta za radiologiju ove ustanove objasnio je šta sistem za precizno zračenje tumora znači za pacijenta kome je terapija namenjena i kako čitav proces izgleda.
Kardiolozi Zdravstvenog centra u Loznici danas su dozvolili sebi mali predah za čestitke - za deset meseci rada angio-sale zbrinuto je 1.000 pacijenata iz Loznice, Šapca, Ljubovije, Krupnja, Malog Zvornika i okolnih mesta.
Policija je tokom pojačanih aktivnosti u zapadnoj regiji Crne Gore, usmerenih prema operativno interesantnim licima, članovima organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanim osobama, oduzela osam komada oružja, 242 komada municije, oko 80 grama marihuane i jedno vozilo. Jedno lice blisko operativno interesantnim osobama je uhapšeno, saopšteno je iz Uprave policije.
U Zrenjaninu na magistrali, kod napuštene zgrade nekadašnje Pinove vile, večeras je oštrim predmetom izboden i teško povređen mladić čiji identitet za sada nije poznat.
Suđenje Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću koji su optuženi da su bili organizatori kriminalne grupe koja se tereti za sedam ubistava, jedno silovanje, trgovinu drogom i oružjem nastavljeno je danas izvođenjem pisanih dokaza među kojima su zapisnici o prepoznavanju u policiji, iz kojih proizilazi da je I.S. jedina preživela žrtva klana prepoznao okrivljene Mijata Simeunovića, Miloša Lukića Selaka, Vojislava Đorđevića, Aleksu Dunjića i Aleksu Stošića kao otimičare.
Šverc pitona u Srbiji predstavlja ozbiljan deo ilegalne trgovine zaštićenim vrstama divljih životinja, gde naša zemlja uglavnom služi kao ključna tranzitna ruta za prebacivanje egzotičnih reptila, ptica i velikih mačaka iz Afrike i Azije ka Evropskoj uniji.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Novi film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" privukao je veliku pažnju javnosti, a jedan od razloga je i njegovo trajanje od 4 sata i 9 minuta.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je bez dlake na jeziku govorila o svom životu, iskustvima i planovima za budućnost, kao i da će bez cenzure objaviti spisak ljubavnika.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je govorila o susretu sa Šakom Polumentom od pre nekoliko godina, kada je pokušao na silu da je poljubi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.