DOK JE "MILOSRDNI ANĐEO" SEJAO BOMBE, OVI STRANCI RIZIKOVALI SU ŽIVOTE DA POMOGNU SRBIMA! Ko su heroji koji su bili uz Srbiju tokom NATO agresije! /VIDEO/
Podeli vest
Osim građana Srbije i Crne Gore koji su se upisali na listu besmrtnih u odbrani otadžbine od NATO agresije, veliku ulogu imali su i stranci koji su svojim herojskim delima pomogli svaki na svoj način u borbi. Pored dobrovoljaca bilo je tu i onih koji su zbog svojih postupaka i stavova da se srpskom narodu čini velika nepravda žrtvovali sebe i svoje karijere
Neko bi pomislio da je dovoljno krenuti od 24.marta, međutim borba stranaca da se pomogne tadašnjoj SRJ u sprećavanju bombardovanja počela je godinu dana ranije. Tu su važnu ulogu odigrali vojnici i diplomate koji su tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji pomogli na svoj način.
Navršavaju se 22 godine od početka varvarske agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju, a dejstva SAD i njihovih marionetskih saveznika 1999. godine pravnici, doktori, eksperti otvoreno nazivaju - genocidom i ekocidom, piše „Ruska gazeta"
24.03.2021
07:00
Major Pjer Anri Binel obaveštajni oficir u kabinetu generala Viroa, tadašnjeg šefa francuske vojne delegacije u komandi NATO
Major Binel tokom svoje vojne karijere službovao je na Bliskom istoku i Balkanu u dva navrata u sastavu UNPROFORA i kasnije IFOR -a, kao član obaveštajnog odeljenja Komande IFOR u Bosni. U septembru 1998 u Briselu upoznaje srpskog vojnog izaslanika tadašnjeg pukovnika VJ Jovana Milanovića. U više susreta sa njim predaje mu planove NATO pakta za bombardovanje Srbije, odnosno koji objekti će biti prve mete i signale za početak operacije. Binel je uhapšen u oktobru 1998. U istražnom zatvoru je proveo celu 1999. godinu gde je imao duge i iscrpljujuće razgovore, gde je i priznao da je jugoslovenskom vojnom izaslaniku i obaveštajcu predao samo deo sadržaja dokumenata koje je izradio po sećanju, a bili su distribuirani velikom broju vojnih funkcionera. Sud njegovu odbranu nije ni usvojio, ni odbacio. Osuđen je na dve i po godine zatvora, ali je pušten posle samo godinu dana na uslovnu slobodu. Izbačen je iz francuske vojske i radi u Lionu kao geometar. O sebi je napisao dve knjige.
Diplomata Aleksandar Avdvejev
Prvi zamenik ruskog ministra inostranih poslova Aleksandar Avdvejev, kao iskusni diplomata na svaki način pokušao je tokom mirovnih pregovora u francuskom zamku Rambuje, februara 1999. da pomogne srpskoj delegaciji uz pomoć ruskog ambasadora Afanijevskog koji su želeli da po svaku cenu smanje negativni uticaj glavnog ruskog pregovarača Borisa Majorskog u vezi potpisivanja sporazuma između Srba i Albanaca u Rambujeu. Uprkos svemu, vojna intervencija nije bila sprečena.
Poručnik bojnog broda Marinos Ricudis
Poručnik bojnog broda Grčke mornarice, zahvaljujući društvenim medijima postao je popularniji od majora Binela, kao heroj koji je odbio da učestvuje u NATO bombardovanju SR Jugoslavije 1999.
Ricudis kao mladi i perspektivni mornarički oficir te 1999. bio je komandant raketnog odeljenja na razaraču Temistokiles, koji je bio poslat u borbenu misiju duž obale SRJ u cilju izvođenja pomorske blokade. Ricudis je se usprotivio zadatku kad je saznao za cilj misije, zbog čega je iskrcan sa broda i uhapšen.
Ricudis je po kratkom postupku izbačen iz Grčke ratne mornarice. Sudilo mu se pred devet sudova. Posle maratonskog procesa osuđen je na uslovnu kaznu od dve i po godine zatvora. Žalio se na prvostepenu presudu, ali je ona odbijena. Srbija je ponudila da mu bude dodeljen orden, ali je on to odbio. Sveti arhijerejski sinod SPC pre dve godine dodelio mu je orden svetog cara Konstantina, “zbog njegove žrtvene ljubavi prema bratskom srpskom narodu, odbijajući da učestvuje u NATO bombardovanju Srbije 1999. godine”.
Florin Patročoj
On nije ni političar, diplomata, ali ni vojnik, nego običan čovek po zanimanju železničar, koji je na svoj dovitljivi način zaustavio železničku kompoziciju američkih vojnika koji su pratili osmatračku opremu da stigne na granicu Jugoslavije. Zbog tog čina u Rumuniji ga smatraju herojom, a za njega se tek saznalo pre dve godine.
Florin je tad radio na železničkoj stanici u selu Pjelešti. Voz je tog majskog dana stigao u stanicu. Nadležni su mu rekli da je u pitanju vojni konvoj koji treba da propusti. Florin je upitao kuda je kolona krenula, pošto je u papirima video da je vojna kompozicija ušla iz Mađarske u Rumuniju. Florin je zaustavio kompoziciju da voz ne može dalje sve dok se ne izvrši carinjenje tehnike.
Kako je vreme odmicalo, Amerikanci su postajali nervozniji, delovalo je sve kao šala, a onda je prerasla u bes. Posle četiri sata svađe na stanicu su stigli carinici i lupili neophodni pečat. Data je dozvola da konvoj krene. Međutim, tad se pokvarila lokomotiva na izlasku iz stanice, pa je konvoj čekao još tri sata. Međutim, tu se priča nije završila. Kada je bombardovanje zaustavljeno, isti voz i ista tehnika ponovo su morali da prođu kroz stanicu Pjelešti. Na dužnosti je opet bio Florin. Stigao je isti zahtev, ali opet problem. U kompoziciji je bilo više vagona nego što je planirano, a ni taksa za transport nije plaćena. Florin je zahtevao da plate 20.000 dolara oko 370.000 leja. U celu priču, dok je trajalo natezanje, umešao se i tadašnji direktor rumusnkih železnica, da pusti konvoj, ali će plaćanje uslediti kasnije ali je Florin i to odbio. Ovaj put konvoj je zaustavljen na 14 dana, a usledio je opet novi zaplet oko vremena polaska umesto u 19 časova 10 minuta ranije zbog čega je vojska uskakala u voz iz autobusa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Navršavaju se 22 godine od početka varvarske agresije NATO-a na Saveznu Republiku Jugoslaviju, a dejstva SAD i njihovih marionetskih saveznika 1999. godine pravnici, doktori, eksperti otvoreno nazivaju - genocidom i ekocidom, piše „Ruska gazeta"
Američki državni sekretar Entoni Blinken, koji je u radnoj poseti Kini, prokomentarisao je podršku koju Peking pruža Moskvi, rekavši da ukoliko Kina ne preduzme mere za „rešavanje tog problema“ - to će učiniti Vašington.
SAD šalju milijarde dolara Ukrajini ne zato što slede neke humanističke ideale, nego iz mržnje prema Rusima, izjavio je potpredsednik parlamenta Slovačke Ljuboš Blaga.
U Skupštini Srbije nešto posle 13.00 časova počeo je sastanak predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić sa predstavnicima poslaničkih grupa, političkih stranaka nacionalnih manjina i udruženja, radi konsultacija oko obrazovanja radnih grupa za unapređenje izbornog procesa i uvid, kontrolu i reviziju Jedinstvenog biračkog spiska.
Bojkot beogradskih izbora za koji se odlučio propali vođa opozicije Dragan Đilas, ujedno je i početak njegovog političkog kraja koji se pre može označiti kao sunovrat, ocenio je Dejan Bulatović, narodni poslanik sa liste „Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane“.
Prvi slučaj morbila u Novom Pazaru registrovan je kod četvorogodišnjeg deteta iz ovog grada, koje nije bilo vakcinisano. Dete je prvo bilo hospitalizovano u novopazarskoj bolnici, da bi potom bilo prebačeno u Beograd.
U poslednjih nekoliko godina raste broj dece koja ne budu upisana u prvi razred osnovne škole. Neko bi pomislio da je to možda zbog nedostatka mesta u školama, ali ne, razlog odlaganja upisa u školu je psihofizička nezrelost budućih prvačića, napominju stručnjaci za Kurir!
Srpska lista saopštila je danas da je postavljanje kamera i snimanje građana širom opštine Severna Mitrovica najstrašnije kršenje prava na privatnost pred očima čitave međunarodne zajednice.
Beogradske pijace biće najbolja mesta gde naši sugrađani mogu da se snabdeju namirnicama za pripremu posnog i mrsnog menija, ali i da pronađu aranžmane specijalno dekorisane za ovu priliku.
U novom Info danu o sramoj rezoluciji o Srebrenici, ali i o lažima i podmetnutom genocidu, govorili su gosti dr Uroš Šuvaković profesor univerziteta i Ljubiša Ristić, reditelj.
Predsednik pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" bio je gost "Info jutra" Informer televizije i tom prilikom komentarisao predstojeće izbore u našoj državi, kao i opoziciju okupljenu oko Dragana Đilasa.
Politički analitičar Branko Radun komentarisao je bojkot predstojećih izbora od strane dela opozicije tokom svog gostovanja na Informer televiziji u emisiji "Info jutro".
Ugledni čačanski advokat otkrio je za Informer da ga je prošle noći pozvao Dejan Popović, osumnjičeni za ubistvo Maria Simovića, i da je od njega navodno tražio informacije o načinu i uslovima predaje policiji!
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je za godinu dana kaznu zatvora bivšem predsedniku opštine Grocka Dragoljubu Simonoviću i pravosnažno ga osudio na četiri godine, jer je podstrekivao druge okrivljene da zapale imovinu novinara portala "Žig info" Milana Jovanovića.
Policija je iz kuće Dejana Dragijevića, osumnjičenog za ubistvo Danke Ilić (2) u selu Zlot kod Bora, zaplenila više desetina predmeta koji bi mogli biti ključni dokazi u istrazi jezivog zločina.
Nekadašnji reprezentativac Srbije, Miralem Sulejmani (35) imao je fenomenalnu inostranu karijeru, a sada igra u Železničaru iz Inđije i bori se sa tim klubom za ulaz u Prvu ligu Srbije.
Holivudski glumac irskog porekla Pirs Brosnan (70) ostao je upamćen po ulozi Džejmsa Bonda u franšizi o čuvenom tajnom agentu 007. Ipak, nove fotografije pokazuju da je slavni glumac daleko od izgleda zgodnog agenta, kada se u utorak pojavio na setu novog filma "Giant".
Svi danas imamo po nekoliko kartica, a na neke potpuno i zaboravimo pa nas dočeka neprijatno iznenađenje u vidu neke neplaćene kamate ili neplaćenog održavanja računa.
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Zaposleni u Gradskoj upravi Kragujevac danas su, u organizaciji Samostalnog sindikata GU organizovali prvu od dve godišnje akcije dobrovoljnog davalaštva krvi za potrebe Banke krvi Univerzitetskog kliničkog centra u ovom gradu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.