IRAN UŠAO I "ISTOČNI NATO" VIŠE NIŠTA NEĆE BITI ISTO! TEHERAN JE GODINAMA VAGAO ZA I PROTIV I... Americi i Zapadu ovo je prst u oko!
Podeli vest
Iran je, konačno, nakon šesnaest godina provedenih u zvanju posmatrača i dva neuspela pokušaja tokom mandata Mahmuda Ahmedinedžada (2008. i 2010. godine) stekao status punopravnog člana Šangajske organizacije za saradnju. Vest je, sama po sebi - značajna, mada će dometi ovog novog širenja biti nešto drugačiji nego što se pretpostavlja
Sa jedne strane, iz evroazijskih krugova značaj ŠOS se prenaglašava, uz prateće objašnjenje kako je to neki „istočni NATO", analizira Dušan Proroković iz Instituta međunarodnu politiku.
Kina je na avio-izložbi u svom gradu Žuhaju - prvi put dozvolila javnu demontraciju mogućnosti svojih „nevidljivih" lovaca pete generacije J-20
29.09.2021
20:14
Ulazak Irana u „istočni NATO"
Samim tim, ulazak Irana dočekan je sa neskrivenim simpatijama. Sa druge strane, zapadni komentatori i pogotovo iranska opozicija skloni su tome da predstavljaju ŠOS kao organizaciju sa ograničenim dometima i mnogo unutrašnjih problema. Samim tim, prema ovoj školi mišljenja, ni ulazak Irana neće proizvesti ništa spektakularno.
Što se prvog tiče, govoreći krajnje načelno i uz mnoge ograde, koncept na kom počiva ŠOS mogao bi se pre uporediti sa ciljevima i funkcionisanjem OEBS - a tokom osamdesetih godina, nego sa NATO.
Put koji je započela „šangajska petorka" predvođena Rusijom i Kinom još sredinom devedesetih, nastavljen je 2001. godine proširivanjem na Uzbekistan i institucionalizovanjem saradnje, najpre u borbi protiv terorizma, separatizma i ekstremizma.
Nesumnjivo, usaglašavanjem strategija i zajedničkim delovanjem protiv uočenih pretnji Moskva i Peking su želeli da smanje uticaj SAD u istočno - centralnoj Evroaziji. To je posebno uočljivo nakon potonjeg prijema Indije i Pakistana.
Za evroazijsku bezbednost treba da se pitaju evroazijske države, a problemi koji postoje rešavaju u sasvim drugačijem ambijentu. ŠOS je savremena međunarodna organizacija, multilateralnog karaktera, nema jedan izraziti centar moći sposoban da drugima nameće bilo šta, niti je zainteresovan da intervencijama ili preemptivnim delovanjem kreira neka nova rešenja širom sveta.
Otuda i zadrška u odnosu na prijem Irana prethodnih godina. Najpre zbog režima sankcija uvedenih od strane UN, a zatim i zbog američke odluke da unilateralno sankcioniše Teheran i uz stalne provokacije nagoveštava mogućnost vojnog udara, prema pitanju članstva Irana odnosilo se sa puno opreza.
Kako bi ŠOS reagovao da je Donald Tramp naredio bombardovanje Irana? Takođe, posebne veze Kine sa Saudijskom Arabijom činile su svoje, svaki korak na Bliksom Istoku meren je nekoliko puta. I danas, paralelno sa prijemom Irana u punopravno članstvo doneta je i odluka da Saudijska Arabija, Egipat i Katar postanu „partneri u dijalogu".
ŠOS nije uperen protiv bilo koga
Iako su u međuvremenu Kina i Iran potpisali sporazum o dvadesetpetogodišnjoj strateškoj saradnji, vodi se računa o geopolitičkom okruženju. Tako se, još jedanput, šalje poruka da aktivnosti ŠOS nisu uperene protiv bilo koga. Unapred se amortizuje potencijalna „šteta" koja bi mogla u nekom razvoju situacije nastati.
Ova organizacija ne funkcioniše po modelu „ili - ili", toliko puta (zlo)upotrebljavanom od strane NATO, već po principu „i - i". Naposletku, oko članstva Irana dugo je negativan stav imalo rukovodstvo iz Dušanbea, a zbog veze Tehrana sa Islamskom partijom preporoda u Tadžikistanu. Sada je i taj nesporazum izglađen, a poslednja barijera otklonjena.
Što se drugog tiče, nikako ne treba ni umanjivati značaj novog proširenja. Tačno je, unutar ŠOS postoji nekoliko krupnih problema, među kojima su najveći kinesko - indijski i indijsko - pakistanski odnosi, podrazumeva se, uz delovanje hiperaktivnih grupa i grupica različitih ekstremističkih i radikalnih usmerenja.
Ali, ŠOS je upravo zbog toga i osnovan i zato su istovremeno primljeni u članstvo Indija i Pakistan. I to uz otvoreno zalaganje Kine. Radom ove organizacije ti problemi bi trebalo da se rešavaju u direktnoj komunikaciji, uz sagledavanje šireg makroregionalnog konteksta i bez mešanja eksternih faktora, pri čemu se najpre misli na SAD, ali donekle i neke evropske države, tradicionalno zainteresovane za dešavanja u tom delu sveta.
Nova etapa u Avganistanu
Sa Iranom, ŠOS će svakako bolje i sveobuhvatnije moći da se pozabavi novom etapom avganistanske krize i uspešnije artikuliše mere za - najpre smanjivanje tenzija, a zatim i neku potencijalnu integraciju Avganistana u određene regionalne projekte. Naravno, biće potrebno mnogo aktivnosti i strpljenja da bi se tako nešto postiglo, biće verovatno i tekućih neuspeha, loših procena i nedostižnih ciljeva, ali - šta je alternativa tome?
NAFTA NAM VIŠE NE TREBA - STIGAO JE VODONIK - MNOGO JE BOLJI, A CENA MU JE BESMISLENA! Ovo je veća energetska revolucija od pronalaska crnog zlata? Već imamo automobile, vozove...
Prijem Irana jeste važan, to se ne može zanemariti, niti ovaj korak relativizovati, bez obzira što ne treba očekivati da će zbog odnosa Teherana i SAD ruske i kineske snage zaratiti sa NATO. Uloga ŠOS je drugačija, instrumenti koji se koriste za osiguravanje bezbednosti različiti. Ipak, ne može se ni očekivati da nakon ovoga pogled SAD na ŠOS ostane isti. I obrnuto.
Neizostavni partner
Iran je neizostavan partner u traženju rešenja za budućnost Avganistana, u tom procesu imaće svoje mesto. U Vašingtonu će, svakako, sa nelagodom primiti ovu novost, ali je to za njih u celoj ovoj priči i najmanja briga. Jer, Iranu se otvara širok prostor za nesmetano širenje političke, ekonomske i vojne saradnje sa evroazijskim saveznicima. Dogovor sa Tadžikistanom, na primer, podrazumeva i projektovano uvećavanje obima bilateralne trgovinske razmene na pola milijarde dolara godišnje.
Posle Kirgizije, Tadžikistan je inače članica ŠOS sa najmanjim tržištem. Koliki su tek onda potencijali iranske razmene sa ostalim članicama? Uz to, ulazak u najveći „blok" još od revolucije 1979. godine, sa i te kako značajnim zemljama, kako u regionalnom tako i u globalnom okviru, donosi sasvim novo samopouzdanje vlastima u Teheranu.
Iran više nije izolovan, efekti američkih sankcija neće imati iste domete kao ranije, kao ni dvolična politika evropskih prestonica. Ova zemlja, baštinik persijskog nasleđa, legitimizuje sopstveni položaj u međunarodnim odnosima na sasvim novi način. Sa tim ubuduće treba ozbiljno računati.
U svakom slučaju, nakon novog uvećavanja ŠOS, uz planirane „partnerske dijaloge" i čitav set „proširenih aktivnosti" mnogo toga više neće biti isto. Ne samo u centralnoazijskom regionu, već u Evroaziji. U celini. SAD i EU moraće da se navikavaju na ovu realnost. Uprkos tome što se efekti poslednje odluke neće videti brzo, na dugi rok će usmeriti brojne procese političkog, ekonomskog i bezbednosnog karaktera.
Kina prednjači u razvoju, testiranju i razmeštanju hipersoničnog oružja. Ispred je i Rusije, a SAD rade na tome da ih sustignu i stvore novo oružje čija je brzina pet puta veća - objavila je američka novinska agencija Bloomberg.
Kina se sprema za rat sa SAD ne samo na vojnom planu. Narodna banka Kine prodaje obveznice američkog FED i kupuje zlato, često i tajno. Antikineska histerija koja je pokrenuta u Sjedinjenim Državama očigledno je za Peking "kap koja je prelila čašu"!
Rusija je prošle godine izvezla 1.860 tona obogaćenog uranijuma, a glavni kupci bili su Sjedinjene Američke Države i Kina, podaci su ruske nacionalne službe za statistiku.
20.04.2024
10:16
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Igor Avžner, deo tima Zdravka Ponoša, napao je svoje opozicione kolege zbog neimanja plana i programa, te zbog suludih ideja, kao što su izlazak na lokalne, a bojkot beogradskih izbora!
Direktor kampanja pokreta "Kreni promeni" Savo Manojlović saopštio je da je taj pokret doneo odluku da 2. juna učestvuje na izborima u Beogradu, što je najpravilo ozbiljnu pometnju u redovima tajkunske opozicije.
Miloš Vučević je sapoštio da je nosilac liste „Aleksandar Vučić – Novi Sad sutra“ prof. dr Vesna Turkulov, poznati lekar u Novom Sadu, koja trenutno vrši funkciju državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić objavio je danas da je već prvog dana testiranja deonice brze pruge od Novog Sada do Subotice postignuta brzina od 202 kilometara na sat čime je, kako je rekao, potvrđen kvalitet izgradnje brze pruge.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Njujorku gde je svojim angažmanom, lavovskom borbom i kampanjom zaštite našeg naroda namučio sve koji bi da nas proglase genocidnim.
U novom izdanju emisije "Info veče", o pritiscima Zapada na Srbiju putem sramne rezolucije o Srebrenici, govorili su gosti Bojan Bilbija novinar "Politike" i Olivera Miletović, novinar.
O aktuelnim svetskim žarištima, pre svega o specijalnoj vojnom operaciji u Ukrajini i o sukobu na Bliskom istoku, govorili su gosti Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam, Nemanja Dević istoričar i Aleksandar Pavić politikolog.
O paklenim planovima koje su za Srbiju spremili zajedičkim snagama opozicija i Zapad, govorili su gosti Info dana Aleksandar Gajić, novinar i Mile Bosnić iz pokreta Srba Krajišnika.
Više javno tužilaštvo u Nišu zatražilo je danas da se Darku Mitiću (36) izrekne 40 godina zatvora zbog teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija
Nastavnica istorije Tatjana Stevanović naći će se 24. juna oči u oči sa Miljanom i Vladimirom Kecmanovićem, roditeljima dečaka koji je 3. maja prošle godine u školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru ubio devetoro učenika i čuvara.
Američki teniser Džoel Embid pokušao je u noći za nama sramnim potezom da povredi rivala, čime je razbesneo košarkašu javnost, a onda je naišao na sažaljenje jer se suočava sa bolešću koju je krio i od saigrača.
Srpski bokseri Jovan Nikolić, Rastko Simić i Dušan Veletić plasirali su se u finala Evropskog prvenstva u Beogradu i tako osigurali osvajanje najmanje srerbne medalje.
Aleksandra Prijović poznata je kao vredan i marljiv radnik, a da i ona ume da se opusti pokazuje snimak iz jednog kluba gde se pevačica veselila i to uz rep.
Pevač Aca Lukas je više puta govorio o svojoj zavisnosti od narkotika, kao i izlečenju koje, i pored svih napora, nije uspelo da otkloni sve posledice koje je konzumiranje droge ostavilo na njegovo telo.
Kako bi narod rekao "sto godina su meštani Vučaka čekali na asfalt". Danas im se ostvarila dugogodišnja želja pa su prva tri kilometra obeležili prigodnom proslavom.
U Šapcu je najavljen početak besplatne sterilizacije i kastracije pasa. Intervencije koje uključuju i čipovanje i vakcinaciju protiv besnila obavljaće se od 7. maja, a troškovi će biti pokriveni iz gradskog budžeta.
Strahinja Ivković i Bogdan Maksić iz Vrnjačke Banje, pobednici su nedavno završenog Svetskog takmičenja za Mistera turizma i kulture koje je održano u Antaliji u Turskoj.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.