Predsednici Rusije i Turske sastali su se nedavno u Sočiju da bi posle sastanka prekršili raniju praksu održavanja zajedničke konferencije za štampu ili izdavanja saopštenja medijima
O čemu su Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan razgovarali kad su procenili da sadržaj diskusije ne bi trebalo da podele s javnošću?
Mnogo je u poslednje tri nedelje bilo spekulacija da bi se preciznije odgonetnule teme susreta u četiri oka. Pominju se nove turske nabavke ruskog odbrambenog sistema S-400, izgradnja još dve ruske nuklearne elektrane u Turskoj, saradnja u industriji naoružanja i proizvodnji lovaca i podmornica, svemirska industrija...
Misterija, šta je dogovoreno?!
O svim tim temama, zaključuju posmatrači, ne mora da se raspravlja iza zatvorenih vrata. Štaviše, zaslužuju da budu objavljene kao dokaz visokog stepena saradnje dve zemlje. Razlog za tajnovitost mogao bi da bude dogovor o razvoju situacije u severozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib, gde je armija ruskog saveznika, predsednika Bašara el Asada, pojačala napade u regionu u kojem Turska drži najmanje 30 vojnih postava.
Razne sirijske pobunjeničke grupe i frakcije, poput terorističke organizacije Hajat Tahrir al Šam, ušle su u Idlib verujući da su bezbedne jer regularna sirijska armija izbegava direktnu konfrontaciju s turskom armijom. Uprkos tome, dolazilo je do oružanih incidenata sa žrtvama i na sirijskoj i na turskoj strani.
Turska vojnu ekskurziju u Idlib pravda sprečavanjem stvaranja kurdskog koridora koji bi išao od Irana do Mediterana i ojačao pozicije Radničke partije Kurdistana, koja je u Ankari proglašena za terorističku organizaciju.
Rusija toleriše privremen boravak turskih snaga, ali ne želi njihovo stalno prisustvo u Siriji pošto Moskva ne krije nameru da Siriju pretvori u svog lojalnog klijenta na Bliskom istoku.
Rusija, Turska i Iran su 2018. sklopili sporazum u kazahstanskoj prestonici Astani (preimenovanoj u Nur Sultan) posle kojeg je na snagu stupilo primirje uz stvaranje zone deeskalacije u Idlibu. Ali, i Rusija i Turska u određenoj meri ne ispunjavaju prihvaćene obaveze. Ankara suviše sporo razoružava radikalne frakcije, dok je Moskva napadala snage naoružane opozicije ne vodeći, tvrdi se, mnogo računa o civilima.
Kad se vratio iz Sočija, Erdogan je potvrdio da će Turska u Siriji dosledno sprovoditi sve odluke dogovorene s Moskvom, dok je ruski ministar Sergej Lavrov ponovio da sve terorističke grupe moraju da budu uklonjene iz Idliba „što pre, to bolje". Kako obe strane tvrde da ispunjavaju sporazum, zaključak je da oko toga nema pune saglasnosti.
Onda se na sceni pojavio Aleksandar Dugin, Putinov bliski savetnik i jedan od vodećih ruskih geopolitičkih eksperata. Njegova izjava privukla je mnogo veću pažnju od svega povezanog s nagađanjima o temama iz Sočija.
Dugin je za tursku televiziju Ulusal kanal i za listove „Ajdinlik" i „Turkije" izjavio da su Putin i Erdogan iscrtavali novu mapu puta za region. Rekao je da turski predsednik razume značaj koji Krim ima za Rusiju.
Nagovestio je da bi, ukoliko Ankara promeni svoju poziciju osude aneksije iz 2014, Rusija mogla da prizna turski suverenitet nad severnim Kiprom, gde je posle turske vojne invazije 1974. proglašena Turska republika severni Kipar, koju je priznala samo Ankara.
Zašto je Dugin ovo izjavio?
U tradiciji ruske države nije da predsednički savetnici saopštavaju svoja lična viđenja - pre nego što ih pažljivo ne usaglase s nadležnima na vrhu. Ukoliko Duginov glas prenosi Putinova viđenja, onda bi to moglo da znači tektonske promene u regionu.
Turska snažno podržava rešenje kiparskog problema po formuli dve države i u tome nema podršku međunarodne zajednice koja podržava grčki suverenitet nad ostrvom i ne želi da nagradi invaziju i okupaciju.
Foto: Screenshot (YouTube)
Šta bi moglo da se dogodi ukoliko Moskva prihvati vlast u Lefkoši, turskom delu podeljene Nikozije? Da li bi Rusiju sledile druge zemlje? Koje? Ukoliko, pak, Moskva podrži reunifikaciju ostrva, takav ujedinjeni Kipar bi po automatizmu postao član EU. a moguće i NATO-a.
Ukoliko se razgovaralo o političkoj trgovini „Krim za Kipar", onda bi to moglo da ima dugoročne posledice po tursku unutrašnju politiku. Erdoganova popularnost znatno je opala usred pandemije i ekonomske krize, a eventualni dogovor s Rusijom dramatično bi osnažio njegovu poziciju uoči izbora 2023. kada će tražiti reizbor.
Detalje misterioznog samita u Sočiju ne znamo. Da li je bilo odluka u vezi s Idlibom i/ili Kiprom? Ako jeste, onda su opravdali tajnovitost jer bi mogle da promene geostrateške mape Bliskog istoka i istočnog Mediterana.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim vrlo komplikovano razgovarati jer on Rusiju uporno naziva "učesnikom konflikta u Donbasu“, uprkos tome što to nije istina
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim vrlo komplikovano razgovarati jer on Rusiju uporno naziva "učesnikom konflikta u Donbasu“, uprkos tome što to nije istina
Pukovnik Vladimir Kononikov, komandant 154. posebne mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine, pronađen je mrtav u Zaporoškoj oblasti, a okolnosti njegove smrti ispituju policija i vojna komanda.
Nakon završenog blokaderskog protesta u Kraljevu pod sloganom "Sve se vidi na Vidovdan", policija je u Ulici Jovana Deroka zaustavila automobil novosadskih registarskih oznaka, u kojem se nalazilo više osoba, među kojima je bio blokader Petar Đurić, jedan od lidera pokreta "Ćale, ovo je za tebe".
Da se sve zaista vidi na Vidovdan, dokaz je i propali blokaderski skup koji je održan u Kraljevu. Građani su još jednom pokazali da nisu za blokadersku politiku pod palicom rektora Vladana Đokića, koji se takođe pojavio na pomenutom skupu.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Prema šokantnim saznanjima voditeljke Andree Veskov u emisiji "Paralela", koja je imala uvid u predmet koji se odnosi na pad nadstrešnice u Novom Sadu, blokaderi spremaju pakleni plan protiv predsednika Aleksandra Vučića!
Manastir Sveti Roman nalazi se u selu Đunis, nedaleko od Aleksinca, jedno je od najvažnijih svetilišta u Srbiji, a hodočasnici koji tamo odlaze veruju da se na tom mestu ispunjavaju želje.
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Kotorska policija uhapsila je B.Š. (19) kod kojeg je pronašla kokain i marihuanu, saopštili su iz Uprave policije Crne Gore i dodali da se sumnja da je droga bila namijenjena prodaji.
U mestu Klopče, kod Zenice, oko 22.10 sati na magistralnom putu M-17, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovali putnički automobil i pešak.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Za Bikove, Lavove i Vodolije očekuje se izuzetno povoljan period tokom leta. Finansijska situacija im se poboljšava, a dugovi se postepeno smanjuju ili nestaju.
Zbog ekstremno visokih temperatura koje su pogodile Francusku, mnogi građani traže jednostavne načine da rashlade svoje domove. Trik koji je privukao pažnju je korišćenje aluminijumske folije za smanjenje toplote u prostorijama.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Makedonska pevačica Kaliopi Bukle oglasila se povodom smrti Vladimira Vlade Janevskog, jednog od najpoznatijih makedonskih pop pevača. On je umro u Skoplju u 65. godini posle kraće bolesti, a pevačica se oprostila emotivnim rečima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.