Hram Svetog Save na Vračaru je najveći pravoslavni hram u Beogradu, a i na Balkanu
Ideja za izgradnju Hrama je veoma stara, a godina 1895. bila je ključna za ovu svetinju, jer Crkva nikada nije odustala da ovo najveće srpsko svetilište bude u potpunosti završeno.
- Ovo mesto je uvek bilo poštovano. Po narodnom predanju, kao i po nekim istorijskim, crkvenim izvorima, na ovom mestu ili u blizini, spaljene su mošti Svetog Save. Ideja za izgradnju je prvi put bila formulisana i uobličena 1895. na 300-godišnjicu od spaljivanja moštiju. Tada je formiran i Odbor za izgradnju Hrama sa namerom da se izgradi jedno monumentalno zdanje – kaže protođakon Mladen Kovačević.
Koliko je ovo velika i značajna stvar za celo pravoslavlje, i koliko je bilo teško podići Hram Svetom Savi, najbolje svedoče brojni izazovi kroz koje je izgradnja Hrama prolazila. Za vreme rata, nacisti su u Hramu, koji je tada samo imao zidove od sedam do 11 metara, držali svoja vozila. Od 1945. godine za crkvu i Srbe došao je komunizam, koji je potpuno poništio religijsku vrednost Svetosavlja, a samim tim i Hrama Svetog Save. Nova komunistička vlast je nastavila da umanjuje značaj Hrama i pretvara ga u magacin i parking za vozila komunalnih preduzeća.
Foto: printscreen
- Godine 1895. se pristupilo konkursnoj proceduri i to u saradnji sa tadašnjom imperatorskom Ruskom akademijom umetnosti. Međutim, konkurs nije uspeo. Zatim je došao Prvi svetski rat, a u međuvremenu je u Rusiji izbila Velika oktobarska revolucija. Tako da je ta neka prva inicijativa propala. Tačno je da su nacisti koristili ovaj prostor kao skladište, odnosno kao parking za svoj vozni park. Dokumentima je i potrvrđeno da je bilo namere da se zidovi sruše i da se poravna teren i izgradi nešto drugo. Crkvi je tokom narednih pedesetak godina nuđena kompenzacija i pregovori su vršeni sa raznih strana, ali je crkva na čelu sa Njegovom svetošću blaženopočivšim patrijarhom Germanom bila čvrsta u svom stavu – kaže protođakon Kovačević.
Kada je septembra 1984. godine arhitekta Branko Pešić došao na Vračar da obiđe zidine započetog Hrama Svetog Save naišao je na zazidana vrata.
- Znalo se da će Hram da dominira panoramom, pa se pokušavalo da se zatvori na neki način. Mnogi su hteli da marginalizuju tu ideju i da je na neki način stave u stranu ili potpuno eliminišu. Tako su i vrata bila zazidana. Zdanje je bilo potpuno zaraslo. Ali, eto sada vidimo, ako je Gospod s nama, niko nam ništa ne može – kaže protođakon Mladen Kovačević.
Još jedan pokazatelj da se od Hrama nikada nije odustalo i da se trud i strpljenje isplatilo jeste i mozaik na kojme dominira figura Isusa Hrista visine 14 metara. Mozaik Hrama Svetog Save u Beogradu, čija je površina 15 hiljada kvadratnih metara, zvanično je i najveći mozaik na svetu. U njega je ugrađeno čak 50 miliona komadića stakla koji su ukupno teški neverovatnih 320 tona.
- Mozaik je sam po sebi zahtevna tehnika i izuzetno skupa, ali na neki način i večna. Kompletna kompozicija je delo ruskog ruske akademije umetnosti. Sama arhitektura Hrama je u pravoslavnom duhu, tako da je i živopis, u ovom slučaju mozaik trebalo da u potpunosti odgovara našoj srednjovekovnoj tradiciji, da bude u duhu pravoslavnog predanja, i ono tako i jeste. To je projekat koji je uspešno predstavila i uspešno završila ruska akademija umetnosti na čelu sa direktorom i umetničkim rukovodiocem tog projekta, a to je Nikolaj Aleksandrovič Muhin. Procenjuje se da je ugrađeno preko 50 miliona sitnih – kaže protođakon.
Rame uz rame sa neverovatnim mozaikom koji je najveći i najimpozantniji u celom svetu, umetnici i stručnjaci iz ove oblasti stavljaju i zadivljujuću Kriptu Svetog cara Lazara koja se prostire gotovo ispod celog hrama. Ovo arhitektonsko remak delo nalazi se na više od osam metara dubine ispod centralnog dela (naosa) Hrama i ima više od 1.000 kvadratnih metara.
Ako još niste posetili najveći pravoslavni hram na Balkanu, učinite to što pre. Zavirite u tradicionalni i verski značaj ove svetinje, pustite da vas spokojstvo odvuče od svakodnevice i saznajte zašto je ovo sveto mesto istinski simbol mira i vere srpskog naroda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Nakon što se pojavila informacija da je kamion ušao u suprotnu traku na auto-putu Šabac-Loznica, lokalni mediji prenose da je došlo do kvara na vozilu, zbog čega je kamion ostao zaustavljen na kolovozu.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.