Hram Svetog Save na Vračaru je najveći pravoslavni hram u Beogradu, a i na Balkanu
Ideja za izgradnju Hrama je veoma stara, a godina 1895. bila je ključna za ovu svetinju, jer Crkva nikada nije odustala da ovo najveće srpsko svetilište bude u potpunosti završeno.
- Ovo mesto je uvek bilo poštovano. Po narodnom predanju, kao i po nekim istorijskim, crkvenim izvorima, na ovom mestu ili u blizini, spaljene su mošti Svetog Save. Ideja za izgradnju je prvi put bila formulisana i uobličena 1895. na 300-godišnjicu od spaljivanja moštiju. Tada je formiran i Odbor za izgradnju Hrama sa namerom da se izgradi jedno monumentalno zdanje – kaže protođakon Mladen Kovačević.
Koliko je ovo velika i značajna stvar za celo pravoslavlje, i koliko je bilo teško podići Hram Svetom Savi, najbolje svedoče brojni izazovi kroz koje je izgradnja Hrama prolazila. Za vreme rata, nacisti su u Hramu, koji je tada samo imao zidove od sedam do 11 metara, držali svoja vozila. Od 1945. godine za crkvu i Srbe došao je komunizam, koji je potpuno poništio religijsku vrednost Svetosavlja, a samim tim i Hrama Svetog Save. Nova komunistička vlast je nastavila da umanjuje značaj Hrama i pretvara ga u magacin i parking za vozila komunalnih preduzeća.
Foto: printscreen
- Godine 1895. se pristupilo konkursnoj proceduri i to u saradnji sa tadašnjom imperatorskom Ruskom akademijom umetnosti. Međutim, konkurs nije uspeo. Zatim je došao Prvi svetski rat, a u međuvremenu je u Rusiji izbila Velika oktobarska revolucija. Tako da je ta neka prva inicijativa propala. Tačno je da su nacisti koristili ovaj prostor kao skladište, odnosno kao parking za svoj vozni park. Dokumentima je i potrvrđeno da je bilo namere da se zidovi sruše i da se poravna teren i izgradi nešto drugo. Crkvi je tokom narednih pedesetak godina nuđena kompenzacija i pregovori su vršeni sa raznih strana, ali je crkva na čelu sa Njegovom svetošću blaženopočivšim patrijarhom Germanom bila čvrsta u svom stavu – kaže protođakon Kovačević.
Kada je septembra 1984. godine arhitekta Branko Pešić došao na Vračar da obiđe zidine započetog Hrama Svetog Save naišao je na zazidana vrata.
- Znalo se da će Hram da dominira panoramom, pa se pokušavalo da se zatvori na neki način. Mnogi su hteli da marginalizuju tu ideju i da je na neki način stave u stranu ili potpuno eliminišu. Tako su i vrata bila zazidana. Zdanje je bilo potpuno zaraslo. Ali, eto sada vidimo, ako je Gospod s nama, niko nam ništa ne može – kaže protođakon Mladen Kovačević.
Još jedan pokazatelj da se od Hrama nikada nije odustalo i da se trud i strpljenje isplatilo jeste i mozaik na kojme dominira figura Isusa Hrista visine 14 metara. Mozaik Hrama Svetog Save u Beogradu, čija je površina 15 hiljada kvadratnih metara, zvanično je i najveći mozaik na svetu. U njega je ugrađeno čak 50 miliona komadića stakla koji su ukupno teški neverovatnih 320 tona.
- Mozaik je sam po sebi zahtevna tehnika i izuzetno skupa, ali na neki način i večna. Kompletna kompozicija je delo ruskog ruske akademije umetnosti. Sama arhitektura Hrama je u pravoslavnom duhu, tako da je i živopis, u ovom slučaju mozaik trebalo da u potpunosti odgovara našoj srednjovekovnoj tradiciji, da bude u duhu pravoslavnog predanja, i ono tako i jeste. To je projekat koji je uspešno predstavila i uspešno završila ruska akademija umetnosti na čelu sa direktorom i umetničkim rukovodiocem tog projekta, a to je Nikolaj Aleksandrovič Muhin. Procenjuje se da je ugrađeno preko 50 miliona sitnih – kaže protođakon.
Rame uz rame sa neverovatnim mozaikom koji je najveći i najimpozantniji u celom svetu, umetnici i stručnjaci iz ove oblasti stavljaju i zadivljujuću Kriptu Svetog cara Lazara koja se prostire gotovo ispod celog hrama. Ovo arhitektonsko remak delo nalazi se na više od osam metara dubine ispod centralnog dela (naosa) Hrama i ima više od 1.000 kvadratnih metara.
Ako još niste posetili najveći pravoslavni hram na Balkanu, učinite to što pre. Zavirite u tradicionalni i verski značaj ove svetinje, pustite da vas spokojstvo odvuče od svakodnevice i saznajte zašto je ovo sveto mesto istinski simbol mira i vere srpskog naroda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Profesor Ekonomskog fakulteta Dragan Đuričin ocenio je da paket novih mera za poboljšanje životnog standarda građana, koji se odnosi pre svega na socijalno najugroženije slojeve stanovništva i penzionere, neće predstavljati veliki teret za budžet.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović je reagova na društvenoj mreži Iks povodom najnovijih tekstova portala KRIK, ocenivši ih kao potpuni slom i pokazatelj očaja blokaderskog pokreta.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
U političkim krugovima u Češkoj pokrenuta je inicijativa da se ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom oduzme najviše češko državno priznanje - Orden belog lava.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Sjedinjene Američke Države ulaze u godinu svog 250. rođendana u atmosferi koja nema mnogo veze sa slavljem: rat protiv Irana potresao je globalnu ekonomiju, poremetio međunarodni poredak i istovremeno otvorio pitanje koliko još Vašington može da održava ekonomsku hegemoniju na kojoj je decenijama gradio svoju moć.
Jermenska opozicija najavljuje mogućnost pokretanja masovnih uličnih protesta nakon odluke Ustavnog suda o regularnosti nedavno održanih parlamentarnih izbora.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.