Pravoslavnim vernicima koji su se i dosad pridržavali pravila ishrane tokom Vaskršnjeg posta, suženi izbor namirnica nije problem, ali može da bude onima koji prvi put nameravaju da poste. Ovogodišnji post traje 48 dana, tačnije sedam nedelja, pa je važno da za to vreme svom organizmu obezbedite dovoljan unos proteina, minerala i vitamina.
Nutricionistkinja Sandra Švabić otkriva kako da budete siti i da ostanete u dobroj formi.
- Prva nedelja posta je na vodi, pa je zbog toga važno da na tanjiru imamu nutritivno bogate namirnice koje će nam dati energiju da bismo mogli normalno da funkcionišemo u toku dana. To su orašasti plodovi, mahunarke, sveže voće i povrće. Naravno, ne smete zaboraviti na dovoljan unos tečnosti (voda, čajevi, ceđeni sokovi) – savetuje naša sagovornica za Informer.
Tokom posta izbor namirnica dosta je sužen. Mnogima teško pada kada se na trpezi ne nađe meso. Pečurke su bogate biljnim mastima, belančevinama i mineralima od kojih su najvažniji gvožđe i mangezijum, pa tako mogu biti odlična zamena za proteine.
Foto: Shutterstock
- Pravilnom kombinacijom namirnica možemo dobiti kvalitetan protein kao što ga imamo u mesu. Predlog je zeleno lisnato povrće, spanać koji je bogat gvožđem i magnezijumom, zatim brokoli, karfiol i paprika. Obratite pažnju na boju paprike jer što je boja jača, to je paprika bogatija vitaminima i mineralima – kaže nutricionistkinja.
Pored adekvatne kombinacije namirnica veoma je važno da redovno jedete jer na taj način organizam stvara naviku, pa samim tim nećete osetiti glad.
- Treba da imamo redovne i među obroke – tri glavna obroka (doručak, ručak i večera) i dve užine. Tokom posta imamo kalorijski nižu ishranu, pa je bitno šta i koliko često unosimo u organizam. Mnogo je važan taj vremenski period koji prođe između obroka – od tri do četiri sata. Količina obroka ne bi trebalo da prelazi više od 250 grama, a salata je obavezna jer pruža osećaj sitosti - objašnjava Sandra Švabić.
Mnogima se čini da post znači gladovanje. Međutim, to nije tako. Period u kojem se uzdržavamo od mrsne hrane idealan je za detoksikaciju organizma.
Foto: Shutterstock
- Ne treba gladovati tokom posta. U tom periodu organizam dovoljno trpi jer ga lišavamo hrane životinjskog porekla koja je energetski dosta bogata. Opet napominjem, pravilan izbor i kombinacija namirnica osigurava sitost. Kada je reč o voću, banane su prepune kalijuma, pa se preporučuju tokom posta jer će organizmu obezbediti dovoljnu količinu minerala. Jabuke, ananas i nar dolaze u obzir zbog vitamina C. Za užinu pojedite voćku i malo orašastih plodova (badem, indijski orah). Gledajte na post kao neku vrstu detoksikacije, a ne glad – kaže nutricionistkinja.
S obzirom na to je ovo najstrožiji post, riba je dozvoljena samo u određenim danima. Nutricioniostkinja Sandra Švabić ističe da je poželjno uvrstiti je u jelovnik, ali i da treba biti umeren jer ne odgovaraju sve vrste riba svačijem organizmu.
- U obzir dolazi pastrmka, kao i šaran na žaru. Šaran mogu da jedu osobe koje nemaju problema sa gojaznošću i insulinskom rezistencijom jer je dosta masan. Njima se preporučuje dimljeni losos, orada, oslić. U obzir dolaze i konzervisane ribe poput tunjevine i sardine – otkriva naša sagovornica.
Foto: Shutterstock
Često će se dešavati da tokom posta osetite glad. U takvoj situaciji, savet je da prvo popijete vodu. Ukoliko i dalje imate želju za hranom, ovo je rešenje.
- Ukoliko u toku dana osetite glad uzmite malo lešnika ili badema. Nećete pogrešiti ako uz to pojedete i neku voćku. Videćete kako će vas brzo zasititi i bićete mirni do sledećeg obroka. Ako nemate problema sa šećerom, popijete čašu ceđenog soka od pomorandže. Možete da pojedete dva posna keksa i popiti šolju čaja – savetuje Sandra Švabić.
Svima je poznato da su voće i povrće najbolji izvori biljnih vlakana koja su veoma važna za celokupan organizam. Najlakši način da odjednom unesete preporučenu dnevnu količinu ovih nutrijenata jeste da napravite smuti. Koliko god delovalo ukusno, stručnjaci kažu da to nije idealna opcija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svima je poznato da su voće i povrće najbolji izvori biljnih vlakana koja su veoma važna za celokupan organizam. Najlakši način da odjednom unesete preporučenu dnevnu količinu ovih nutrijenata jeste da napravite smuti. Koliko god delovalo ukusno, stručnjaci kažu da to nije idealna opcija.
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj oštro je kritikovao odnos pojedinih institucija prema blokaderima, poručivši da građani više ne mogu nemo da posmatraju haos i nasilje na ulicama.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Ruski gas se u Nemačku još nije vratio, ali se priča o njemu vratila na velika vrata — i to baš u zemlji kroz koju „Severni tok“ ulazi u nemačku politiku, ekonomiju i sve stare podele koje Berlin godinama pokušava da gurne pod tepih.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Vašington još nije doneo odluku da pređe na otvorenu akciju protiv Havane, ali se u američkoj administraciji već razmatra scenario koji na Kubi budi najgore moguće asocijacije — ponavljanje venecuelanskog modela, ovog puta sa Raulom Kastrom u glavnoj ulozi.
Pretnja novog udara iz pravca Belorusije ponovo je otvorena u Kijevu, ali je iz same ukrajinske vojske odmah stigla poruka koja ublažava dramatičan ton — na granici trenutno nema kritičnog gomilanja ruskih snaga.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar