Preprodaja automobila u Srbiji može biti isplativ biznis, posebno kada se radi o dobro organizovanim prodavcima koji imaju znanje o tržištu, razvijenu mrežu dobavljača i sposobnost da optimizuju sve troškove poslovanja.
Tržišna potražnja za polovnim vozilima ostaje čvrsta, a uvoz iz inostranstva i dalje obezbeđuje izbor vozila koji kupci traže.
Međutim, bez pažljive analize troškova, troškova uvoza, poreskih obaveza i rizika od pada potražnje, preprodavci mogu brzo naići na finansijske izazove. Kao i svaki drugi poslovni poduhvat, i ovaj zahteva ozbiljno planiranje, usklađivanje sa propisima i fokus na kvalitet i reputaciju.
Dok se mnogi preduzetnici pitaju da li je, i koliko, isplativo ući u biznis preprodaje automobila, odgovor nije jednostavan. U igri je više faktora: cene vozila, uvozni troškovi, potražnja kupaca, poreski i carinski režim, ali i reputacija trgovca.
Dominacija polovnih automobila na tržištu
Podaci sa domaćeg tržišta jasno pokazuju da polovni automobili dominiraju srpskim drumovima. Polovna vozila čine čak oko 80 odsto ukupnog tržišta automobila u zemlji, sa više od 130.000 registrovanih polovnih automobila iz uvoza godišnje, u poređenju sa oko 28.000 novih vozila. To znači da više od četiri puta više kupaca bira rabljeni nego novo vozilo.
Foto: Shutterstock
Takav odnos ponude i potražnje stvara potencijalnu priliku za preprodavce, posebno one koji umeju da prepoznaju i iskoriste tržišne trendove.
Profitne margine i struktura troškova
Koliko se zapravo može zaraditi na jednoj prodatom vozilu? Iako ne postoje zvanični domaći podaci o prosečnim marginama srpskih preprodavaca, iskustvo evropskih i globalnih tržišta sugeriše da se bruto profit na jednom polovnom automobilu često kreće u rasponu od 10 do 35 odsto iznad nabavne cene, u zavisnosti od stanja vozila, brenda i potražnje.
Međutim, važno je imati u vidu i brojne druge troškove:
Uvoz i carina: Ukoliko se vozila uvoze iz EU ili drugih tržišta, na cenu se dodaju carinske dažbine i PDV, što može značajno uticati na ukupnu investiciju.
Transport i logistika: Prevoz vozila do Srbije, troškovi registracije, prevoda i tehničkih pregleda takođe utiču na maržu.
Operativni troškovi: Održavanje placa, plata radnika, osiguranje, marketing i administrativne obaveze nisu zanemarljivi.
Foto: Shutterstock
U praksi, neto dobit od jednog vozila može biti nekoliko stotina do nekoliko hiljada evra, ali precizna marža zavisi od sposobnosti preprodavca da optimizuje sve ove troškove.
Trendovi i potražnja kupaca
Istraživanja pokazuju da mnogi kupci u Srbiji i dalje najviše novca planiraju da izdvoje za polovne automobile u rasponu do oko 10.000 evra, a značajan broj ciljnih kupaca bira vozila u cenovnom rangu od 3.000 do 5.000 evra.
Ovakva struktura potražnje znači da preprodavci koji posluju u segmentima vozila niže i srednje klase mogu da nađu stabilno tržište, ali i da se suoče sa intenzivnom cenovnom konkurencijom. Tržište je posebno osetljivo na ekonomske promene - kupovna moć građana utiče direktno na brzinu prometa i nivo cena.
Zarada
Procene iz branše pokazuju da manji preprodavci, koji mesečno prodaju između 3 i 5 automobila, u proseku ostvaruju neto zaradu od oko 1.000 do 3.000 evra mesečno. U ovom segmentu reč je uglavnom o vozilima niže i srednje klase, gde se zarada po automobilu kreće od 300 do 700 evra, u zavisnosti od nabavne cene, stanja vozila i brzine prodaje. Međutim, ova zarada često varira - jedan mesec može biti izuzetno dobar, dok drugi može proći sa minimalnim profitom ili čak gubitkom, naročito ako se vozilo duže zadrži na placu.
Foto: Shutterstock
Sa druge strane, veći i iskusniji preprodavci, koji imaju razvijenu logistiku, stalne dobavljače i promet od 10 do 20 vozila mesečno, mogu ostvarivati mesečnu zaradu od 5.000 do 10.000 evra, pa i više.
Kod skupljih automobila i vozila iz više klase, pojedinačna zarada po vozilu može dostići 1.000 do 2.000 evra, ali uz veći finansijski rizik i veća početna ulaganja. Upravo zato stručnjaci ističu da ovaj biznis nije "brza i laka zarada", već posao koji zahteva kapital, iskustvo i stalno praćenje tržišta.
Izazovi i rizici
Biznis preprodaje automobila nije bez rizika. Stručnjaci ukazuju na nekoliko ključnih izazova:
Fluktuacije ponude i cena: Ponuda polovnih automobila može varirati, a cene se menjaju u zavisnosti od sezonskih trendova i globalnih ekonomskih faktora. U 2025. godini, prema anketama prodavaca, većina očekuje stabilnost ponude, dok deo tržišta predviđa i pad potražnje.
Foto: Shutterstock
Regulatorna pitanja: Uvoz automobila u Srbiju je birokratski kompleksan i zahteva poznavanje carinskih pravila i poreskih obaveza - što predstavlja prepreku za neiskusne preduzetnike.
Reputacija i poverenje kupaca: Kupci polovnih automobila mogu biti vrlo skeptični, naročito kad su u pitanju primeri neprijavljenih oštećenja ili nepravilnosti u kilometraži. To znači da transparentnost i profesionalno poslovanje direktno utiču na uspeh biznisa.
U nekoliko automobila na jednoj benzinskoj pumpi u Mađarskoj sipana je voda u rezervoar, umesto goriva, što je izazvalo ogromnu štetu, a mnogi vlasnici ostali su bez svojih automobila.
"Volvo XC90", veliki evropski SUV skandinavskog porekla, godinama važi za automobil u koji se vlasnici kunu, posebno kada je reč o porodičnoj upotrebi, dugim putovanjima i bezbednosti putnika.
Na tržištu polovnih automobila u Srbiji već godinama postoji jedan model koji se izdvaja po pouzdanosti, jednostavnom održavanju i izuzetno pristupačnoj ceni, a reč je o "pežou 206".
Kineski automobili počinju da budu prvi izbor srpskih kupaca, a prema proceni veštačke inteligencije, najbolji kineski automobili jesu "džili" i to SUV modeli.
Uzgoj šitake pečurke u Srbiji, iako još uvek nije masovno zastupljen, odlična je investicija jer se na domaćem tržištu samo kilogram prodaje za čak 2.000 dinara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nekoliko automobila na jednoj benzinskoj pumpi u Mađarskoj sipana je voda u rezervoar, umesto goriva, što je izazvalo ogromnu štetu, a mnogi vlasnici ostali su bez svojih automobila.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas u Palati Srbija sa ambasadorom Republike Azerbejdžan Kamilom Hasijevim, koji boravi u oproštajnoj poseti.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da je politika za Dragana Đilasa zanat za bogaćenje, osvrnuvši se na njegovu izjavu u kojoj je naveo da Aleksandar Vučić ostavlja zemlju "najzaduženiju i najizolovaniju".
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Operacije potapanja četiri barže u Dunavu u Rumuniji kako bi se povećao protok u elektrani Černavoda biće nastavljene danas, nakon što je ta operacija u sredu odložena zbog jakih struja.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.