Istraživanje sprovedeno od strane naučnika sa Univerziteta u Varkafu i Univerziteta u Šefildu nudi delimičan odgovor na vekovno pitanje "Šta je starije kokoška ili jaje?". Prema njihovim saznanjima, odgovor je "kokoška", tačnije, određeni protein koji se nalazi u jajetu.
Istraživači su otkrili da protein iz jaja, ovocleidin-17 (OC-17), igra ključnu ulogu u formiranju ljuske jajeta. Ovaj protein deluje kao katalizator, pomažući u procesu formiranja kristala kalcita koji čine tvrdu spoljašnju ljusku jajeta. Na osnovu ovog otkrića, naučnici sugerišu da je prvo morao postojati protein iz kokoške kako bi se omogućila formacija jaja, što implicira da je kokoška bila "prva".
Iako je dugo bilo poznato da protein ovocleidin-17 (OC-17) igra značajnu ulogu u formiranju ljuske jajeta, naučnici nisu znali kako tačno deluje. Ispostavilo se da OC-17 ima ključnu ulogu u procesu kristalizacije kalcita, koji je osnovni materijal iz kojeg se formira tvrda ljuska jajeta. Ovaj protein se vezuje za amorfni kalcijum karbonat na površini jaja, koristeći dve grupacije argininskih ostataka koje deluju kao hemijski "čeljusti", držeći nanočestice kalcijum karbonata na mestu. Kada se kristali počnu formirati, OC-17 deluje kao katalizator, pomažući u stvaranju malih kristalića koji dalje rastu.
Foto: Tanjug
Dakle, iako je pitanje o tome šta je starije, kokoška ili jaje, još uvek ostaje otvoreno iz filozofske perspektive, naučnici su usmerili pažnju na ključni protein koji omogućava formiranje jajeta i koji bi mogao biti odgovor na ovo staro pitanje — prvo je morao postojati protein kokoške da bi nastalo jaje.
Ipak, da li to sigurno znači da je kokoška starija? Možda ne, jer je jedan od naučnika uključenih u istraživanje priznao da su postojale druge vrste jaja koje su prethodile kokoškama, i da te vrste nisu nužno proizvodile svoja jaja na isti način. Samo zato što je kokoška potrebna da bi se stvorilo kokošje jaje, ne znači da jaje dinosaura nije moglo postojati bez tiranosaurusa.
Pored toga, teorija evolucije je odavno učinila dilemu o kokošci i jajetu nečim što više nije misterija: kada u jednačinu uvrstimo prilagođavanje vrsta, prilično je jednostavno uvideti kako bi nova vrsta koja polaže jaja mogla nastati.
Iako činjenica da je zagonetka, shvaćena doslovno, u stvari trivijalna, zapravo nije od velikog značaja, jer je njeno pravo značenje oduvek bilo više metaforičko nego naučno. Kao što su to shvatili drevni filozofi koji su je prvi postavili, ona je bila način ukazivanja na misteriju prvih uzroka – šta je stvorilo univerzum i kako je ta stvar stvorena. Ova zagonetka ostaje korisna i danas kao skraćenica za bilo koju situaciju u životu u kojoj uzroci ne mogu biti razdvojeni.
Tokom testinranja 229 potrošačkih proizvoda u Belgiji u čak 68 njih pronađene su per- i polifluoroalkilne supstance (PFAS), koje se nazivaju večne hemikalije, potvrdili su iz organizacije za zaštitu potrošača Testachats.
Herpes simpleks virus (HSV) bi mogao da uđe i u mozak češće nego što znamo. Nova studija na miševima je otkrila da kada infekcija HSV tipa 1 uđe u telo kroz nos, to može dovesti do brzog oštećenja nerava i visokog nivoa upale u mozgu sisara.
Novi, veoma efikasan proces za izvođenje ove konverzije mogao bi olakšati razvoj terapija za oštećenja kičmene moždine ili bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom testinranja 229 potrošačkih proizvoda u Belgiji u čak 68 njih pronađene su per- i polifluoroalkilne supstance (PFAS), koje se nazivaju večne hemikalije, potvrdili su iz organizacije za zaštitu potrošača Testachats.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić ušla je večeras direktno u "osinje gnezdo" i na predizbornoj debati u paramparčad rasturila rektorku Univerziteta umetnosti Mirjanu Nikolić, na blokaderskoj televiziji N1.
Nakon brutalnih pretnji, uvreda i poziva na linč koje su danima upućivali majkama, bakama i sestrama širom Srbije, blokaderi su sada prešli na novu fazu divljaštva - otvoreno ruganje i ponižavanje žena koje su im hrabro poručile: "Ja sam ćacika i ne plašim vas se!"
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenoj mreži Instagram i u objavi istakao da vodi politiku isključivo u interesu Srbije.
Tačno godinu dana prošlo je od brutalne likvidacije na području Cetinja, u mestu Ugnji, kada su ubijeni u zasedi pripadnici škaljarskog klana Stefan Belada i Andrija Ivanović. Ceo slučaj ponovo je dospeo u žižu javnosti, s obzirom na to je upravo danas identifikovan treći saučesnik u planiranom i izvršenom zločinu.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Francuska se nalazi u finansijskoj krizi, a Pariz više ne može da pruža finansijsku pomoć Ukrajini, izjavila je predsednička kandidatkinja i šefica parlamentarne frakcije Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti" na Informer portalu, gde je prvi put otvoreno govorila o svom ranom braku, razvodu i odnosu sa bivšim suprugom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.