Oko 640 miliona kilometara daleko, plutajući u dubokom svemiru, nalazi se vodeni svet po imenu Evropa koji proizvodi 1.000 tona kiseonika svaka 24 sata. To je dovoljno kiseonika da održi milion ljudi u životu na dan, objavila je NASA.
Međutim, ove nove procjene, objavljene u recenziranom časopisu „Nature Astronomy“, nemaju za cilj da odrede koliko bi ljudi moglo da nastani ovaj Jupiterov mjesec. Oni pomažu naučnicima da shvate da li Evropa ima sopstveni život ili ne, piše Business Insider.
- Smatramo da je Evropa najvjerovatnije mjesto gdje bi mogao da se razvije izvan Zemlje - rekao je Kurt Nuebur, NASA vodeći naučnik za istraživanje spoljašnjih planeta koji nije bio uključen u ovu studiju.
Ako oblici života postoje na Evropi, mogli bi izgledati kao mikrobi, ili možda nešto složenije, prema NASA. Ali oni ne bi bili vidljivi sa površine, koja je zaleđena pustoš.
Oni bi najvjerovatnije postojali u ogromnom podzemnom okeanu ovog satelita koji može da sadrži čak duplo veću količinu vode od Zemlje.
Iako je voda jedan od ključnih sastojaka za život kakav poznajemo, nije jedini. Postoji lista drugih hemikalija koje naučnici traže – a kiseonik je jedna od njih.
Sada, NASA svemirska letelica Džuno, koja trenutno leti oko Jupitera i njegovih mjeseca, napravila je najprecizniju procjenu proizvodnje kiseonika u Evropi do sada. I ispostavilo se da je mnogo manje nego što su se naučnici nadali.
Najnovija procjena od 1.000 tona kiseonika na svaka 24 sata je više od 86 puta manja od nekih prethodnih procjena. A ovi novi podaci mogu dovesti u pitanje nastanjivost Evrope.
Кako Evropa proizvodi kiseonik?
Foto: Shutterstock
Svemir
Proizvodnja kiseonika izgleda veoma drugačije na Evropi nego na Zemlji. Dok Zemlja dobija kiseonik fotosintezom, na Evropi to je rezultat njene matične planete Jupitera, piše Business Insider.
Jupiter emituje moćno zračenje koje obasipa Evropu česticama visoke energije. Ove čestice zatim stupaju u interakciju sa smrznutim vodenim ledom (H2O) na površini mjeseca.
Interakcija razdvaja molekule H2O na vodonik i kiseonik. Ali gdje ide taj kiseonik je veliko pitanje. Nešto od toga može da se zaglavi u ledu, neko može pobjeći u svemir, a dio može otputovati u podzemni okean Evrope.
Ako dovoljno kiseonika dospije pod zemlju, to bi značilo da okean Evrope ima jedan od ključnih sastojaka za život kakav poznajemo.
- Ali to je za nas veliki znak pitanja, jer kiseonik može završiti na toliko različitih mjesta - rekao je Niebur.
Ono što je NASA misija Džuno uradila je donekle rasvijetlila koliko kiseonika stvara površina Evrope. Međutim, još uvjek nije jasno koliko, ako uopšte, prodire u podzemni okean.
Mjerenje kiseonika na Evropi
Foto: Shuterstock
Svemir
Da bi izmjerili koliko kiseonika proizvodi površina Evrope, naučnici su koristili instrument Jovian Auroral Distributions Experiment (JADE) na brodu Džuno.
JADE je dizajniran da mjeri naelektrisane čestice u Jupiterovim auroralnim regionima. Ali kada je Džuno proletjela pored Evrope u septembru 2022. godine, JADE je po prvi put uspješno izmjerila naelektrisane čestice koje su izbačene iz atmosfere ovog mjeseca, piše Business Insider.
Кoristeći podatke JADE-a, naučnici su procijenili ukupnu količinu gasa vodonika (ne kiseonika) u tankoj atmosferi Evrope. Pošto postoji jedan atom kiseonika na svaka dva atoma vodonika u molekulu vode, naučnici bi mogli da koriste podatke o gasu vodonika da bi zatim izračunali količinu kiseonika koja se stvara na površini.
- Ovo je zaista poboljšalo i suzilo naše razumijevanje o tome koliko kiseonika se stvara na površini - rekao je glavni autor studije Džejmi Salaj, istraživač svemirske fizike na Univerzitetu Prinston.
On je dodao:
„Ali ne znamo koliko toga napušta površinu i koliko ide do okeana.“
NASA sledeća misija – Evropa Kliper – mogla bi da nas približi odgovoru na to pitanje.
Stalna potraga za mogućnošću života
Foto: Shutterstock
Svemir
NASA misija Evropa Кliper trebalo bi da počne u oktobru 2024. godine. Njen primarni cilj je da utvrdi da li je Evropa usjeljiva ili ne.
Кliper će biti opremljen instrumentima i radarima koji bi trebalo da pomognu u otkrivanju unutrašnje strukture Evrope. Pomoću ovih alata, NASA naučnici će zaviriti desetine milja ispod kore mjeseca da bi utvrdili da li kiseonik stiže do podzemnog okeana, rekao je Niebur za BI.
- Кliper je nevjerovatno uzbudljiva misija i ima važne naučne ciljeve koji će verovatno revolucionisati naše razumijevanje - rekao je Salaj.
Iako bi saznanje da li podzemni okean Evrope sadrži kiseonik ili ne poboljšalo naše razumijevanje nastanjivosti ovog mjeseca, neće automatski potvrditi da li život postoji ili bi mogao postojati na Evropi.
- Кoličina kiseonika dostupna u Evropi nije binarni prekidač koji uključite da biste odlučili da li bi život mogao biti prisutan ili ne - objasnio je Niebur za Business Insider.
On je istakao da je život na Zemlji postojao oko 1,5 milijardi godina bez kiseonika. Ako se to moglo desiti ovdje, moglo bi se desiti i na ovom dalekom mjesecu.
Međunarodni projekat ShakthiSAT i Srbija zvanično su postali parneri, za cilj imaju da osnaže devojčice iz celog sveta iz oblasti svemira i svemirskih tehnologija.
Verovanje da su vanzemaljci možda posetili Zemlju više nije marginalna ideja, već široko rasprostranjeno društveno pitanje, kaže škotski filozof Toni Miligan i naglašava da je sve veća popularnost ideje o tome kako su vanzemaljska bića došla u kontakt sa čovečanstvom. ima ozbiljne posledice po društvo.
Kineska svemirska letelica Chang'e-6 uspešno se vratila na Zemlju sa prvim lunarnim uzorcima te vrste sa druge strane Meseca. Povratna kapsula misije sletela je u Unutrašnju Mongoliju u sredu u 14:07 po lokalnom vremenu, tri nedelje nakon što je napustila Mesec.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Međunarodni projekat ShakthiSAT i Srbija zvanično su postali parneri, za cilj imaju da osnaže devojčice iz celog sveta iz oblasti svemira i svemirskih tehnologija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Profesor Ekonomskog fakulteta Dragan Đuričin ocenio je da paket novih mera za poboljšanje životnog standarda građana, koji se odnosi pre svega na socijalno najugroženije slojeve stanovništva i penzionere, neće predstavljati veliki teret za budžet.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović je reagova na društvenoj mreži Iks povodom najnovijih tekstova portala KRIK, ocenivši ih kao potpuni slom i pokazatelj očaja blokaderskog pokreta.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
U političkim krugovima u Češkoj pokrenuta je inicijativa da se ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom oduzme najviše češko državno priznanje - Orden belog lava.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Sjedinjene Američke Države ulaze u godinu svog 250. rođendana u atmosferi koja nema mnogo veze sa slavljem: rat protiv Irana potresao je globalnu ekonomiju, poremetio međunarodni poredak i istovremeno otvorio pitanje koliko još Vašington može da održava ekonomsku hegemoniju na kojoj je decenijama gradio svoju moć.
Jermenska opozicija najavljuje mogućnost pokretanja masovnih uličnih protesta nakon odluke Ustavnog suda o regularnosti nedavno održanih parlamentarnih izbora.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.