Oko 640 miliona kilometara daleko, plutajući u dubokom svemiru, nalazi se vodeni svet po imenu Evropa koji proizvodi 1.000 tona kiseonika svaka 24 sata. To je dovoljno kiseonika da održi milion ljudi u životu na dan, objavila je NASA.
Međutim, ove nove procjene, objavljene u recenziranom časopisu „Nature Astronomy“, nemaju za cilj da odrede koliko bi ljudi moglo da nastani ovaj Jupiterov mjesec. Oni pomažu naučnicima da shvate da li Evropa ima sopstveni život ili ne, piše Business Insider.
- Smatramo da je Evropa najvjerovatnije mjesto gdje bi mogao da se razvije izvan Zemlje - rekao je Kurt Nuebur, NASA vodeći naučnik za istraživanje spoljašnjih planeta koji nije bio uključen u ovu studiju.
Ako oblici života postoje na Evropi, mogli bi izgledati kao mikrobi, ili možda nešto složenije, prema NASA. Ali oni ne bi bili vidljivi sa površine, koja je zaleđena pustoš.
Oni bi najvjerovatnije postojali u ogromnom podzemnom okeanu ovog satelita koji može da sadrži čak duplo veću količinu vode od Zemlje.
Iako je voda jedan od ključnih sastojaka za život kakav poznajemo, nije jedini. Postoji lista drugih hemikalija koje naučnici traže – a kiseonik je jedna od njih.
Sada, NASA svemirska letelica Džuno, koja trenutno leti oko Jupitera i njegovih mjeseca, napravila je najprecizniju procjenu proizvodnje kiseonika u Evropi do sada. I ispostavilo se da je mnogo manje nego što su se naučnici nadali.
Najnovija procjena od 1.000 tona kiseonika na svaka 24 sata je više od 86 puta manja od nekih prethodnih procjena. A ovi novi podaci mogu dovesti u pitanje nastanjivost Evrope.
Кako Evropa proizvodi kiseonik?
Foto: Shutterstock
Svemir
Proizvodnja kiseonika izgleda veoma drugačije na Evropi nego na Zemlji. Dok Zemlja dobija kiseonik fotosintezom, na Evropi to je rezultat njene matične planete Jupitera, piše Business Insider.
Jupiter emituje moćno zračenje koje obasipa Evropu česticama visoke energije. Ove čestice zatim stupaju u interakciju sa smrznutim vodenim ledom (H2O) na površini mjeseca.
Interakcija razdvaja molekule H2O na vodonik i kiseonik. Ali gdje ide taj kiseonik je veliko pitanje. Nešto od toga može da se zaglavi u ledu, neko može pobjeći u svemir, a dio može otputovati u podzemni okean Evrope.
Ako dovoljno kiseonika dospije pod zemlju, to bi značilo da okean Evrope ima jedan od ključnih sastojaka za život kakav poznajemo.
- Ali to je za nas veliki znak pitanja, jer kiseonik može završiti na toliko različitih mjesta - rekao je Niebur.
Ono što je NASA misija Džuno uradila je donekle rasvijetlila koliko kiseonika stvara površina Evrope. Međutim, još uvjek nije jasno koliko, ako uopšte, prodire u podzemni okean.
Mjerenje kiseonika na Evropi
Foto: Shuterstock
Svemir
Da bi izmjerili koliko kiseonika proizvodi površina Evrope, naučnici su koristili instrument Jovian Auroral Distributions Experiment (JADE) na brodu Džuno.
JADE je dizajniran da mjeri naelektrisane čestice u Jupiterovim auroralnim regionima. Ali kada je Džuno proletjela pored Evrope u septembru 2022. godine, JADE je po prvi put uspješno izmjerila naelektrisane čestice koje su izbačene iz atmosfere ovog mjeseca, piše Business Insider.
Кoristeći podatke JADE-a, naučnici su procijenili ukupnu količinu gasa vodonika (ne kiseonika) u tankoj atmosferi Evrope. Pošto postoji jedan atom kiseonika na svaka dva atoma vodonika u molekulu vode, naučnici bi mogli da koriste podatke o gasu vodonika da bi zatim izračunali količinu kiseonika koja se stvara na površini.
- Ovo je zaista poboljšalo i suzilo naše razumijevanje o tome koliko kiseonika se stvara na površini - rekao je glavni autor studije Džejmi Salaj, istraživač svemirske fizike na Univerzitetu Prinston.
On je dodao:
„Ali ne znamo koliko toga napušta površinu i koliko ide do okeana.“
NASA sledeća misija – Evropa Kliper – mogla bi da nas približi odgovoru na to pitanje.
Stalna potraga za mogućnošću života
Foto: Shutterstock
Svemir
NASA misija Evropa Кliper trebalo bi da počne u oktobru 2024. godine. Njen primarni cilj je da utvrdi da li je Evropa usjeljiva ili ne.
Кliper će biti opremljen instrumentima i radarima koji bi trebalo da pomognu u otkrivanju unutrašnje strukture Evrope. Pomoću ovih alata, NASA naučnici će zaviriti desetine milja ispod kore mjeseca da bi utvrdili da li kiseonik stiže do podzemnog okeana, rekao je Niebur za BI.
- Кliper je nevjerovatno uzbudljiva misija i ima važne naučne ciljeve koji će verovatno revolucionisati naše razumijevanje - rekao je Salaj.
Iako bi saznanje da li podzemni okean Evrope sadrži kiseonik ili ne poboljšalo naše razumijevanje nastanjivosti ovog mjeseca, neće automatski potvrditi da li život postoji ili bi mogao postojati na Evropi.
- Кoličina kiseonika dostupna u Evropi nije binarni prekidač koji uključite da biste odlučili da li bi život mogao biti prisutan ili ne - objasnio je Niebur za Business Insider.
On je istakao da je život na Zemlji postojao oko 1,5 milijardi godina bez kiseonika. Ako se to moglo desiti ovdje, moglo bi se desiti i na ovom dalekom mjesecu.
Međunarodni projekat ShakthiSAT i Srbija zvanično su postali parneri, za cilj imaju da osnaže devojčice iz celog sveta iz oblasti svemira i svemirskih tehnologija.
Verovanje da su vanzemaljci možda posetili Zemlju više nije marginalna ideja, već široko rasprostranjeno društveno pitanje, kaže škotski filozof Toni Miligan i naglašava da je sve veća popularnost ideje o tome kako su vanzemaljska bića došla u kontakt sa čovečanstvom. ima ozbiljne posledice po društvo.
Kineska svemirska letelica Chang'e-6 uspešno se vratila na Zemlju sa prvim lunarnim uzorcima te vrste sa druge strane Meseca. Povratna kapsula misije sletela je u Unutrašnju Mongoliju u sredu u 14:07 po lokalnom vremenu, tri nedelje nakon što je napustila Mesec.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Međunarodni projekat ShakthiSAT i Srbija zvanično su postali parneri, za cilj imaju da osnaže devojčice iz celog sveta iz oblasti svemira i svemirskih tehnologija.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Bivši košarkaš Dejan Bodiroga, koji se u javnosti sve više gura kao lider lažne elite i blokaderskog pokreta, doživeo je potpuni finansijski debakl u privatnom biznisu.
Mihajlo Matović, sin glavnog blokadera iz Kraljeva Ivana Matoviča, pokazao je da nije odmakao dalje od svog oca, koji je učestvovao u pokušaju državnog udara.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije izdali su Radosavu G. uverenje kojim se potvrđuje da je učestvovao u odbrani SR Jugoslavije tokom NATO agresije 1999. godine, nakon zahteva koji je uputio putem portala "Ko si bre ti".
Vukola Tomović, vlasnik jedne od vikendica na jezeru Gazivode, čije je rušenje danas počelo po nalogu preduzeća Ibar - Lepenac, izjavio je da je rešenje o rušenju objekta dobio 3. jula i da on drugi dom nema.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević čestitao je svim odbornicima SO Pljevlja koji su danas glasali za odluku o poništavanju priznanja tzv. države Kosovo.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na auto-putu Subotica – Novi Sad, u blizini Molove pumpe, danas oko 15:46 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda kada je došlo do prevrtanja cisterne.
Adnan Lokvančić, koji je osumnjičen za nezapamćen zločin u naselju Hrasnica kada je lopatom usmrtio majku i brata, a potom majci odrubio glavu, prebačen je u Pritvorsku jedinicu KPZ Igman gde se nalazi pod strogim nadzorom.
Dečak U. P. (5) iz Grocke nastradao je juče u bazenu u akva parku Jugovo u Smederevu, a pred kućom tuge danas se okupljaju prijatelji i komšije. Otac dečaka ne može da govori, ulicom odjekuju jecaji.
Na autoputu iz pravca Subotice ka Novom Sadu, u blizini mesta Zmajevo, danas se dogodila teška saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo teretno vozilo.
Iranske balističke rakete probile su protivvazdušnu odbranu američke baze „Muafak Salti“ u Jordanu i u tri odvojena udara pogodile teretanu, avionski hangar i stambeni blok u kojem su živeli i spavali američki vojnici.
Kineska obalska straža (CCG) objavila je snimak dramatičnog sukoba sa filipinskim vojnicima kod spornog grebena Renaj Đao u Južnom kineskom moru, posle kojeg su Peking i Manila međusobno pozvali ambasadore na razgovor.
Tanker „Gas Lisbon“, koji je sa više od 3.790 tona propana plovio ka ukrajinskoj luci Reni, pogođen je tokom noći u Crnom moru, oko 20 nautičkih milja od rumunske obale.
Premijer Mađarske Peter Mađar javno je preuzeo odgovornost za propali pokušaj da šahovsku legendu Judit Polgar postavi na mesto predsednice države, priznajući da je njenu kandidaturu objavio prebrzo i da je sopstvenim komunikacionim greškama doprineo tome da ona odbije funkciju.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mala deca unose mnogo živosti, buke i nepredvidivih situacija u svakodnevni život, pa nisu sve rase pasa podjednako spremne da se prilagode takvom okruženju. Zbog toga pet rasa nisu najbolji izbor za porodice sa malom decom.
Ako želite jednostavan i prirodan način da posvetite pažnju svojoj koži, moguće je da se rešenje već krije u vašoj kuhinji. Ova domaća "botoks krema" priprema se od lako dostupnih sastojaka koje mnogi već imaju kod kuće.
Veštačka inteligencija koja pamti korisnike donosi više pogodnosti, ali otvara i potpuno novu vrstu rizika. Umesto da pokušaju da probiju zaštitu sistema, hakeri sada traže način da promene ono što AI smatra istinom.
Njujorški profesor ekonomije Nurijel Rubini, poznat kao Dr. Propast zbog svojih često mračnih projekcija, izneo je neuobičajeno optimističnu prognozu o uticaju veštačke inteligencije koja bi, prema njegovom mišljenju, mogla da donese globalni ekonomski rast od čak 10 odsto.
Bivša prijateljica Stanije Dobrojević Tamara Radoman došla je sinoć u Šimanovce kako bi podržala Anitu Stanojlović, pa progovorila i o svom odnosu sa starletom i Asminom Durdžićem.
Pojedine estradne ličnosti iza sebe nose priče ispunjene velikom tugom, kao što je gubitak deteta. Među njima su Mirko Kodić, Milić Vukašinović, Žika Todorović kao i Eva Ras.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.