Nekoliko stotina metara iznad sela Zabrege na levoj obali reke Crnice, nalazi se manastir Namasija, srednjovekovna svetinja za koju se veruje da donosi čudo vernicima
Pretpostavlja se da je zidan u vreme kad i manastir Ravanica, tačnije, 1371 .godine. Prvi put se 1536. god spominje selo Zabrega sa manastirom Sveti Nikola, po kojima vinograde i bašte rade kaluđeri.
Okružen prirodom i blagim brdima centralne Srbije, ovaj manastir vekovima je bio mesto molitve, okupljanja vernika i čuvar pravoslavne tradicije u ovom kraju.
Prema dostupnim istorijskim tragovima, manastir potiče iz srednjeg veka i vezuje se za period jačanja srpske duhovnosti i monaštva u dolini Velike Morave. Iako nema mnogo sačuvanih pisanih izvora o njegovom tačnom osnivanju, veruje se da je podignut u vreme procvata srednjovekovne srpske države, kada su u ovom regionu nastajali brojni manastiri i crkve.
Foto: Foto toparacin.rs
Manastir Namasija
Kao i mnoge svetinje u Srbiji, manastir je kroz istoriju više puta stradao, posebno tokom osmanskog perioda, ali je zahvaljujući lokalnom stanovništvu i monaštvu uspevao da opstane.
Manastirska crkva građena je u jednostavnom, ali prepoznatljivom pravoslavnom stilu. Odlikuju je skromne dimenzije, kamena gradnja i sklad sa prirodnim okruženjem. U unutrašnjosti se nalaze elementi tradicionalnog crkvenog uređenja, dok su pojedini delovi ikonostasa i zidnog slikarstva nastajali u kasnijim obnovama.
Čuda u manastiru Namasija
Manastir Namasija kod Paraćina u narodu je poznat ne samo kao istorijska i duhovna svetinja, već i kao mesto za koje vernici vezuju brojna svedočenja o neobičnim i, kako mnogi tvrde, čudesnim događajima. Takve priče prenose se uglavnom usmenim putem među stanovnicima Pomoravlja i hodočasnicima koji posećuju manastir.
Jedno od najčešće pominjanih predanja govori o isceljenjima vernika koji su dolazili da se pomole u manastirskoj crkvi. Meštani okolnih sela navode primere ljudi koji su, nakon molitve u manastiru, osetili olakšanje ili poboljšanje zdravstvenog stanja.
Foto: Foto toparacin.rs
Veruje se da se u Namasiji događaju čuda
Posebno se pominju slučajevi onih koji su dolazili zbog dugotrajnih bolesti ili velikih životnih problema, verujući da molitva na ovom mestu ima posebnu snagu.
Prema predanju, u blizini manastira se nekada nalazio izvor vode za koji su vernici verovali da ima blagotvorna svojstva. Ljudi su tu vodu koristili za umivanje i nošenje kući, verujući da može pomoći u lečenju različitih tegoba. Iako za takva verovanja nema naučnih potvrda, ona su duboko ukorenjena u lokalnoj tradiciji i deo su identiteta ovog manastira.
U manastiru se takođe često pominju i duhovna "čuda", odnosno događaji koji se tumače kao znakovi Božje pomoći. Vernici govore o pronalaženju unutrašnjeg mira, rešavanju porodičnih problema ili promenama u životu koje su usledile nakon molitve u Namasiji. Takva iskustva, iako lična i teško proverljiva, doprinose posebnoj reputaciji ove svetinje među vernicima.
Slično kao i kod mnogih drugih pravoslavnih svetinja u Srbiji, priče o čudima u manastiru Namasija deo su živog narodnog predanja. Bez obzira na to da li se posmatraju kroz versku veru ili kulturnu tradiciju, one svedoče o snažnoj vezi između manastira, lokalnog stanovništva i duhovnog života ovog kraja.
Posebnu vrednost manastira predstavlja njegova uloga u očuvanju duhovnog života ovog kraja. Tokom vekova bio je mesto gde su se vernici okupljali na velike praznike, tražeći duhovni mir i utehu. I danas manastir posećuju hodočasnici iz Pomoravlja i šire, naročito tokom crkvenih praznika kada se organizuju liturgije i sabori.
Iako nije među najpoznatijim srpskim manastirima, Namasija predstavlja svedočanstvo trajanja pravoslavne vere i tradicije u Pomoravlju. Njegova priča govori o istrajnosti svetinja koje su, uprkos istorijskim iskušenjima, opstale zahvaljujući veri i posvećenosti naroda koji ih okružuje.
Nadomak Ćuprije nalazi se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se veruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše - manastir Ravanicu.
Manastir u koji je kao dete dolazio Otac Justin, u njemu boravio ruski monah, danas prepoznatljiv po vizantijskom pojanju i preparatima od lekovitog bilja
Manastir Visoki Dečani smatra se jednom od najlepših svetinja Srpske pravoslavne crkve, a mnogi vernici ne znaju da su baš ovaj manastir Turci želeli da pretvore u džamiju u čemu ih je sprečio niz neobjašnjivih okolnosti.
U dolini Lima u blizini Prijepolja, nalazi se Mileševa, jedan od najpoznatijih, a po mišljenju mnogih i najlepših srpskih manastira, upravo zbog čudotvorne freske Belog anđela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nadomak Ćuprije nalazi se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se veruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše - manastir Ravanicu.
Savo Manojlović, lider pokreta Kreni-Promeni poznat pod nadimkom "Ptičar" reagovao je povodom istrage koju je pokrenulo Više javno tužilaštvo u vezi sa navodima da je upotreba takozvanog zvučnog topa na protestu 15. marta bila unapred planirana i simulirana.
Predsednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac, koji preko svojih medija vodi kampanju protiv Srbije, javio se da odbrani blokaderskog novinara Verana Matića, koji se žalio kako je napadnut ispred Skupštine Srbije, a to su odmah preneli svi živi opozicioni mediji.
Muškarac E.A, koji se sumnjiči za učešće u brutalnom napadu na I.D. u Ulici Ruđera Boškovića u Novom Pazaru, predao se nadležnim organima na graničnom prelazu Špiljani.
Kosta K., koji je 3. maja 2023. u OŠ "Vladislav Ribnikar" ubio devetoro đaka i čuvara škole, sate je provodio igrajući izuzetno nasilnu igricu "Kol of djuti" i tako se pripremao za jezivi maskr. Tu istu video-igru, prema sopstvenom priznanju, igrao je i Anders Brejvik, vežbajući za zločin u kome je 2011. godine ubio 77 i ranio više od 200 mladih u Oslu i na ostrvu Utoja.
Muškarac O.D. je 30. i 31. marta prošle godine, u stanu koji je iznajmio u Istočnom Sarajevu, zaključao maloletnicu i držao je zaključanu ,a onda joj je oduzeo mobilni telefon, koji je kasnije pronađen kod njega.
U jednom staračkom domu u beogradskoj opštini Rakovica u sredu se odigrala prava drama nakon koje je uhapšena žena koja je sa nožem upala u objekat i napala dve radnice.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ponovo je danas kritikovao italijansku premijerku Đorđu Meloni, tvrdeći da joj je popularnost u padu i optuživši je da je ranije odbila saradnju sa SAD u vezi sa Iranom, a da sada želi da obnovi odnose nakon američke vojne pobede nad Teheranom.
Albanska vlada je u načelu odobrila sporazum o zajmu vredan 302 miliona dolara sa Sjedinjenim Državama, u okviru američkog programa za finansiranje strane vojske, što je potez čiji je cilj ubrzanje modernizacije Oružanih snaga Albanije, prenosi Albanijan post.
Italijanska turistkinja Frančeska Valentino poginula je u velikom požaru koji je zahvatio hotel Viva Vindam Dominikus Bič u Bajahibeu, poznatom letovalištu u Dominikanskoj Republici, dok je skoro 1.700 turista i zaposlenih hitno evakuisano iz kompleksa.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Sve veći broj kućnih mačaka suočava se sa problemom viška kilograma, a stručnjaci upozoravaju da gojaznost može značajno uticati na njihovo zdravlje i životni vek.
Kada poželite lagan, osvežavajući desert koji se priprema bez uključivanja rerne, kremasta torta sa limunom i malinama biće pravi izbor za uživanje bez griže savesti.
Venera, planeta ljubavi, nalazi se u Lavu, gde donosi zanimljiva emotivna dešavanja za Lavove, Strlčeve i Ovnove. Lavovi će generalno biti u centru pažnje zbog uticaja Venere, dok će Blizanci biti kraljevi flerta.
Bivša rijaliti učesnica Miljana Kulić privukla je pažnju javnosti nesvakidašnjim potezom vezanim za pevača Mišela Gvozdenovića, za koje je godinama ludela i proganjala ga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.