Nekoliko stotina metara iznad sela Zabrege na levoj obali reke Crnice, nalazi se manastir Namasija, srednjovekovna svetinja za koju se veruje da donosi čudo vernicima
Pretpostavlja se da je zidan u vreme kad i manastir Ravanica, tačnije, 1371 .godine. Prvi put se 1536. god spominje selo Zabrega sa manastirom Sveti Nikola, po kojima vinograde i bašte rade kaluđeri.
Okružen prirodom i blagim brdima centralne Srbije, ovaj manastir vekovima je bio mesto molitve, okupljanja vernika i čuvar pravoslavne tradicije u ovom kraju.
Prema dostupnim istorijskim tragovima, manastir potiče iz srednjeg veka i vezuje se za period jačanja srpske duhovnosti i monaštva u dolini Velike Morave. Iako nema mnogo sačuvanih pisanih izvora o njegovom tačnom osnivanju, veruje se da je podignut u vreme procvata srednjovekovne srpske države, kada su u ovom regionu nastajali brojni manastiri i crkve.
Foto: Foto toparacin.rs
Manastir Namasija
Kao i mnoge svetinje u Srbiji, manastir je kroz istoriju više puta stradao, posebno tokom osmanskog perioda, ali je zahvaljujući lokalnom stanovništvu i monaštvu uspevao da opstane.
Manastirska crkva građena je u jednostavnom, ali prepoznatljivom pravoslavnom stilu. Odlikuju je skromne dimenzije, kamena gradnja i sklad sa prirodnim okruženjem. U unutrašnjosti se nalaze elementi tradicionalnog crkvenog uređenja, dok su pojedini delovi ikonostasa i zidnog slikarstva nastajali u kasnijim obnovama.
Čuda u manastiru Namasija
Manastir Namasija kod Paraćina u narodu je poznat ne samo kao istorijska i duhovna svetinja, već i kao mesto za koje vernici vezuju brojna svedočenja o neobičnim i, kako mnogi tvrde, čudesnim događajima. Takve priče prenose se uglavnom usmenim putem među stanovnicima Pomoravlja i hodočasnicima koji posećuju manastir.
Jedno od najčešće pominjanih predanja govori o isceljenjima vernika koji su dolazili da se pomole u manastirskoj crkvi. Meštani okolnih sela navode primere ljudi koji su, nakon molitve u manastiru, osetili olakšanje ili poboljšanje zdravstvenog stanja.
Foto: Foto toparacin.rs
Veruje se da se u Namasiji događaju čuda
Posebno se pominju slučajevi onih koji su dolazili zbog dugotrajnih bolesti ili velikih životnih problema, verujući da molitva na ovom mestu ima posebnu snagu.
Prema predanju, u blizini manastira se nekada nalazio izvor vode za koji su vernici verovali da ima blagotvorna svojstva. Ljudi su tu vodu koristili za umivanje i nošenje kući, verujući da može pomoći u lečenju različitih tegoba. Iako za takva verovanja nema naučnih potvrda, ona su duboko ukorenjena u lokalnoj tradiciji i deo su identiteta ovog manastira.
U manastiru se takođe često pominju i duhovna "čuda", odnosno događaji koji se tumače kao znakovi Božje pomoći. Vernici govore o pronalaženju unutrašnjeg mira, rešavanju porodičnih problema ili promenama u životu koje su usledile nakon molitve u Namasiji. Takva iskustva, iako lična i teško proverljiva, doprinose posebnoj reputaciji ove svetinje među vernicima.
Slično kao i kod mnogih drugih pravoslavnih svetinja u Srbiji, priče o čudima u manastiru Namasija deo su živog narodnog predanja. Bez obzira na to da li se posmatraju kroz versku veru ili kulturnu tradiciju, one svedoče o snažnoj vezi između manastira, lokalnog stanovništva i duhovnog života ovog kraja.
Posebnu vrednost manastira predstavlja njegova uloga u očuvanju duhovnog života ovog kraja. Tokom vekova bio je mesto gde su se vernici okupljali na velike praznike, tražeći duhovni mir i utehu. I danas manastir posećuju hodočasnici iz Pomoravlja i šire, naročito tokom crkvenih praznika kada se organizuju liturgije i sabori.
Iako nije među najpoznatijim srpskim manastirima, Namasija predstavlja svedočanstvo trajanja pravoslavne vere i tradicije u Pomoravlju. Njegova priča govori o istrajnosti svetinja koje su, uprkos istorijskim iskušenjima, opstale zahvaljujući veri i posvećenosti naroda koji ih okružuje.
Nadomak Ćuprije nalazi se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se veruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše - manastir Ravanicu.
Manastir u koji je kao dete dolazio Otac Justin, u njemu boravio ruski monah, danas prepoznatljiv po vizantijskom pojanju i preparatima od lekovitog bilja
Manastir Visoki Dečani smatra se jednom od najlepših svetinja Srpske pravoslavne crkve, a mnogi vernici ne znaju da su baš ovaj manastir Turci želeli da pretvore u džamiju u čemu ih je sprečio niz neobjašnjivih okolnosti.
U dolini Lima u blizini Prijepolja, nalazi se Mileševa, jedan od najpoznatijih, a po mišljenju mnogih i najlepših srpskih manastira, upravo zbog čudotvorne freske Belog anđela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nadomak Ćuprije nalazi se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se veruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše - manastir Ravanicu.
Predstavnici izborne liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" predali su danas u 13.00 časova Republičkoj izbornoj komisiji listu kandidata za narodne poslanike uz potpise podrške građana.
Sraman tekst u hrvatskim medijima otkriva pravo lice antisrpske politike. Oplakuju čoveka koji je isporučio Ratka Mladića u Hag i doveo državu do totalnog bankrota!
Blokaderi svesni da nemaju apsolutno nikakvu podršku naroda i da ih na predstojećim izborima čeka katastrofalan poraz od liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", počeli su otvoreno da pozivaju na krvoproliće i građanski rat na ulicama srpskih gradova.
Poslednjih dana u žiži javnosti je novosadski novinar i blokader Žarko Bogosavljević, koji je prvo na krajnje neprimeren način likovao zbog smrti generala Ratka Mladića, a svega par dana nakon toga nasilno izvlačio ljude iz automobila u maniru najnasilnijih blokadera.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Stravična nesreća koja sedogodila danas na magistralnom putu u Novom Pazaru, dobila je još mračniju i jeziviju dimenziju, nakon što se pojavio video-snimak nastao neposredno posle nesreće.
U gornjem delu Orahovca sinoć, oko pola sata pre ponoći, dogodila se oružana pljačka kada se žena vlasnika prodavnice sa svoje dvoje maloletne dece, uzrasta 10 i 13 godina, vraćala kući nakon smene. U ruci je nosila torbicu sa većom količinom novca, a ispred kuće su ih napala dvojica maskiranih i naoružanih pljačkaša, prenosi Radio Goraždevac.
Istraga stravične saobraćajne nesreće na magistralnom putu u Novom Pazaru dobila je novi obrt, jer još uvek nije zvanično utvrđeno da li je nastradala žena sama pala pod točkove, da li ju je prethodno udario drugi automobil ili je teretnjak direktno naleteo na nju.
Indijski premijer Narendra Modi poklonio je predsedniku Rusije Vladimiru Putinu rusko izdanje drevnog tamilskog dela „Tirukural“ tokom njihovog susreta u Nju Delhiju na marginama samita BRIKS-a.
Ministri spoljnih poslova arapskih zemalja sastaće se u ponedeljak u Muskatu, gde će razgovarati o uspostavljanju bezbedne plovne rute između Irana i Omana kroz Ormuski moreuz, izjavio je iranski predsednik Masud Pezeškijan.
Lideri evropskih zemalja, uključujući Nemačku i Veliku Britaniju, izdali su svoj narod jer ne poboljšavaju živote svojih građana i žele da započnu rat, rekao je američki novinar Taker Karlson u intervjuu za "Going Underground" na RT.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Dok gazirani sokovi i alkohol momentalno podižu pritisak, čaj od hibiskusa izdvaja se kao savršen izbor za opuštanje i zaštitu kardiovaskularnog sistema.
Bivši fudbaler Saša Đani Ćurčić svojevremeno je otkrio detalje iz mladosti i ispričao kako je početkom devedesetih, dok je tek gradio fudbalsku karijeru, započeo vezu sa devojkom koja je prethodno bila u vezi sa Aleksandrom Kneževićem Kneletom.
Pevačica i spisateljica Nives Celzijus ponovo je uspela da privuče pažnju javnosti, ovoga puta kadrovima sa snimanja novog spota koji podseća na uvod u po*no snimak, kako kažu na mrežama!
Harmonikaš i kompozitor Mirko Kodić došao je večeras kao specilajni gost na koncertu Dragana Kojića Kebe u društvu ćerke Rebeke, koja je takođe progovorila za medije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.