Nekoliko stotina metara iznad sela Zabrege na levoj obali reke Crnice, nalazi se manastir Namasija, srednjovekovna svetinja za koju se veruje da donosi čudo vernicima
Pretpostavlja se da je zidan u vreme kad i manastir Ravanica, tačnije, 1371 .godine. Prvi put se 1536. god spominje selo Zabrega sa manastirom Sveti Nikola, po kojima vinograde i bašte rade kaluđeri.
Okružen prirodom i blagim brdima centralne Srbije, ovaj manastir vekovima je bio mesto molitve, okupljanja vernika i čuvar pravoslavne tradicije u ovom kraju.
Prema dostupnim istorijskim tragovima, manastir potiče iz srednjeg veka i vezuje se za period jačanja srpske duhovnosti i monaštva u dolini Velike Morave. Iako nema mnogo sačuvanih pisanih izvora o njegovom tačnom osnivanju, veruje se da je podignut u vreme procvata srednjovekovne srpske države, kada su u ovom regionu nastajali brojni manastiri i crkve.
Foto: Foto toparacin.rs
Manastir Namasija
Kao i mnoge svetinje u Srbiji, manastir je kroz istoriju više puta stradao, posebno tokom osmanskog perioda, ali je zahvaljujući lokalnom stanovništvu i monaštvu uspevao da opstane.
Manastirska crkva građena je u jednostavnom, ali prepoznatljivom pravoslavnom stilu. Odlikuju je skromne dimenzije, kamena gradnja i sklad sa prirodnim okruženjem. U unutrašnjosti se nalaze elementi tradicionalnog crkvenog uređenja, dok su pojedini delovi ikonostasa i zidnog slikarstva nastajali u kasnijim obnovama.
Čuda u manastiru Namasija
Manastir Namasija kod Paraćina u narodu je poznat ne samo kao istorijska i duhovna svetinja, već i kao mesto za koje vernici vezuju brojna svedočenja o neobičnim i, kako mnogi tvrde, čudesnim događajima. Takve priče prenose se uglavnom usmenim putem među stanovnicima Pomoravlja i hodočasnicima koji posećuju manastir.
Jedno od najčešće pominjanih predanja govori o isceljenjima vernika koji su dolazili da se pomole u manastirskoj crkvi. Meštani okolnih sela navode primere ljudi koji su, nakon molitve u manastiru, osetili olakšanje ili poboljšanje zdravstvenog stanja.
Foto: Foto toparacin.rs
Veruje se da se u Namasiji događaju čuda
Posebno se pominju slučajevi onih koji su dolazili zbog dugotrajnih bolesti ili velikih životnih problema, verujući da molitva na ovom mestu ima posebnu snagu.
Prema predanju, u blizini manastira se nekada nalazio izvor vode za koji su vernici verovali da ima blagotvorna svojstva. Ljudi su tu vodu koristili za umivanje i nošenje kući, verujući da može pomoći u lečenju različitih tegoba. Iako za takva verovanja nema naučnih potvrda, ona su duboko ukorenjena u lokalnoj tradiciji i deo su identiteta ovog manastira.
U manastiru se takođe često pominju i duhovna "čuda", odnosno događaji koji se tumače kao znakovi Božje pomoći. Vernici govore o pronalaženju unutrašnjeg mira, rešavanju porodičnih problema ili promenama u životu koje su usledile nakon molitve u Namasiji. Takva iskustva, iako lična i teško proverljiva, doprinose posebnoj reputaciji ove svetinje među vernicima.
Slično kao i kod mnogih drugih pravoslavnih svetinja u Srbiji, priče o čudima u manastiru Namasija deo su živog narodnog predanja. Bez obzira na to da li se posmatraju kroz versku veru ili kulturnu tradiciju, one svedoče o snažnoj vezi između manastira, lokalnog stanovništva i duhovnog života ovog kraja.
Posebnu vrednost manastira predstavlja njegova uloga u očuvanju duhovnog života ovog kraja. Tokom vekova bio je mesto gde su se vernici okupljali na velike praznike, tražeći duhovni mir i utehu. I danas manastir posećuju hodočasnici iz Pomoravlja i šire, naročito tokom crkvenih praznika kada se organizuju liturgije i sabori.
Iako nije među najpoznatijim srpskim manastirima, Namasija predstavlja svedočanstvo trajanja pravoslavne vere i tradicije u Pomoravlju. Njegova priča govori o istrajnosti svetinja koje su, uprkos istorijskim iskušenjima, opstale zahvaljujući veri i posvećenosti naroda koji ih okružuje.
Nadomak Ćuprije nalazi se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se veruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše - manastir Ravanicu.
Manastir u koji je kao dete dolazio Otac Justin, u njemu boravio ruski monah, danas prepoznatljiv po vizantijskom pojanju i preparatima od lekovitog bilja
Manastir Visoki Dečani smatra se jednom od najlepših svetinja Srpske pravoslavne crkve, a mnogi vernici ne znaju da su baš ovaj manastir Turci želeli da pretvore u džamiju u čemu ih je sprečio niz neobjašnjivih okolnosti.
U dolini Lima u blizini Prijepolja, nalazi se Mileševa, jedan od najpoznatijih, a po mišljenju mnogih i najlepših srpskih manastira, upravo zbog čudotvorne freske Belog anđela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nadomak Ćuprije nalazi se najveća zadužbina srpskog kneza Lazara Hrebljanovića koja je podignuta, kako se veruje, po nagovoru kneginje Milice koja je savetovala Lazara da podigne zadužbinu za spas svoje duše - manastir Ravanicu.
Ruski udari na kijevske data-centre New-Telco i United DC uništili su servere povezane sa američkim sistemom Maven Smart System, koji pomoću veštačke inteligencije objedinjuje obaveštajne podatke za vojno komandovanje i određivanje ciljeva, tvrdi ruski vojni analitičar Jurij Knutov.
Nepoznati korisnici mesecima su neovlašćeno pristupali bazi Pentagona i došli do ličnih podataka više od tri miliona ljudi, uključujući brojeve socijalnog osiguranja i podatke o poslovima pripadnika vojske, civilnih zaposlenih, veterana i članova njihovih porodica.
Dok opozicija i blokaderi obmanjuju javnost praznim pričama o demokratiji, čak i njihovi analitičari i profesori moraju da priznaju istinu - Oni nemaju nikakav plan, nemaju konsenzus ni o jednom ključnom nacionalnom pitanju, a sve što mogu da ponude Srbiji jeste, ni manje ni više, jesu žurka na ulici i ekonomski kolaps.
Od kada je isplivao spisak takozvanih "stručnjaka" sa Blokaderske liste, javnost u Srbiji doživela je pravi šok! Ispostavilo se da se iza priče o navodnoj eliti krije armija nesposobnih kadrova koji su čitav život proveli udobno ušuškani i nakačeni na državne jasle, a danas bi bez imalo stida da preuzmu vođenje države o kojoj ne znaju - doslovno ništa!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić je, gostujući na jednoj od antisrpskih televizija, održala istorijsku lekciju i "sahranila" lažne moraliste, poručivši im da su potcenili građane Srbije i da ih ne mogu prevariti.
Kraj je još nedelje "Exatlona" - Pored Rade Đorđević koja je napustila šou zbog povrede, večeras je takmičenje završila i Jelena Jovanović iz ekipe Crvenih, koja je u borbi za život ostvarila najlošiji rezultat.
Takmičarke Crvenog tima dale su svoju prognozu za učešće u borbi za život, a Ivana Ivanović izjavila je kako bi leđa volela da vidi Plavoj takmičarki Ivi Janković.
Niška policija po nalogu Višeg javnog tužilaštva uhapsila je B.S. (49) iz okoline ovog grada zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti jer je više puta udario jednog policijskog službenika i naneo mu teške telesne povrede.
Rutinska patrola policije u Novom Pazaru razotkrila je mračnu tajnu i jeziv slučaj trgovine ljudima kada su u jednoj zabačenoj ulici zatekli devojčicu (16) iz Raške, nakon čega je opsežnom akcijom razbijen lanac eksploatacije i uhapšeno više osoba.
Krivično veće Osnovnog suda u Podgorici preinačilo je ranije odluke sudije za istragu i odredilo rigorozne mere nadzora ukrajinskoj državljanki J. K. i njenom saradniku D. L., nakon što je više pacijentkinja pretrpelo teške zdravstvene komplikacije posle estetskih tretmana botoksom.
U zagrebačkom naselju Dubrava muškarac (37) je juče iz automobila u pokretu ispalio više hitaca prema porodičnoj kući ispred koje se nalazila devojka sa članovima porodice.
Gledanjem snimaka u Višem sudu u Beogradu nastavljeno je suđenje Damiru P. iz Hrvatske i Šainu U. iz Severne Makedonije, okrivljenim za teško ubistvo Branislava Penčića 19. marta 2022. godine u Obrenovcu.
Američki izviđački avion ARTEMIS II ponovo je jutros poleteo iz Rumunije i uputio se iznad Crnog mora, gde se kretao prema istoku na pravcu koji američke snage redovno koriste za elektronsko i radarsko izviđanje područja oko Krima i južnih regiona Rusije.
Meksička novinarka Alma de la Rosa Flores i snimatelj Kristo Morales povređeni su kada ih je automobil pokosio usred televizijskog prenosa uživo u Montereju, dok su izveštavali o posledicama jakih kiša i klizištu na jednoj od glavnih gradskih saobraćajnica.
Žena koja je u Marseju pokušala da spreči grupu ljudi da demolira gradski inventar napadnuta je improvizovanim bacačem plamena, pošto joj je maskirani muškarac usmerio vatru iz aerosolne boce pravo u lice.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Postoje parfemi koji se pamte upravo zbog neobične kombinacije mirisnih nota. Među njima se izdvaja YSL Black Opium, prepoznatljiv po spoju kafe, vanile i belog cveća.
Memoari Čarlsa Spensera, brata princeze Dajane, doneli su nove tvrdnje o periodu kada je ona bila u vezi sa Dodijem al Fajedom. Jedna od priča koja je privukla posebnu pažnju odnosi se na susret Dajane sa njegovim ocem Mohamedom al Fajedom.
WhatsApp priprema vidljive promene u dizajnu aplikacije. Korisnike Androida očekuje osvežen izgled donje navigacije, dok će Meta AI dobiti još uočljivije mesto u interfejsu.
Talog koji ostane nakon turske kafe može imati još jednu namenu, umesto da odmah završi u kanti. U kombinaciji sa sodom bikarbonom može poslužiti kao jednostavna domaća smesa za uklanjanje masnoće, prljavštine i neprijatnih mirisa.
Novinar Mladen Mijatović uključio se u jutarnji program kod Jovane Jeremić i tom prilikom otkrio nove detalje o prebijanju kompozitora Zorana Marjanovića.
Zoran Marjanović, kom se sudi pred Višim sudom u Beogradu za teško ubistvo supruge Jelene Marjanović, pretučen je tokom noći, nakon čega je hitno primljen u bolnicu gde mu je ukazana lekarska pomoć.
Kompozitor Zoran Marjanović je tokom noći pretučen, nakon čega je hitno primljen u bolnicu, gde mu je ukazana lekarska pomoć, a sada se saznalo da je zadržan u bolnici zbog velike kontuzije mozga.
Kompozitor Zoran Marjanović je sinoć pretučen u stanu, a malo ko zna za koliko novca je prodata njegova kuća u Borči, kao i da je bila skroz oronula kada se prodaja desila.
Pevačica Anđela Ignjatović Breskvica zablistala je prošle noći na koncertu Magla benda u Kragujevcu, gde je svojom pojavom izazvala delirijum kod publike!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.