Kovačke radionice u Banatu odavno su zatvorene, a samo se u jednoj čuje zvonak udar čekića o nakovanj. Kovač Duško Milin iz Bašaida ,,gazi” sedamdeset drugu i jedan je od poslednjih majstora u Srbiji koji stari zanat čuvaju od zaborava
Jedan od poslednjih kovača u Srbiji, iako na pragu sedamdeset treće, Duško Milin iz Bašaida, dane provodi u svojoj majstorskoj radionici. Daleko od svojim mlađih godina, kada je još kao mladić počeo da se bavi ovim zanatom, kovač Duško priča da se za taj posao opredelio, jer ga je jako voleo. Otac mu je bio kovač, pa Duško smatra kako su geni bili presudni u njegovoj odluci.
- Od malih nogu sam se zainteresovao za kovački zanat, otac je bio kovač, pa sam od njega učio. Rođenog brata nije interesovao ovaj posao, više se bavo sportom. On je odlazio na stadion, a ja u kovačnicu. Otac nam je rano umro, pa sam morao ozbiljnije da se bavim kovačkim zanatom - priča Milin.
Foto: V.N.
U svojoj radionici ima nekoliko alata i, kako kaže, iako danas ima puno više lakših i savremenijih, njemu je dovoljno ono što ima: nakovanj, vatru, čekić i aparat za varenje.
Iziskuje veliki fizički napor. Teško je posebno leti, kada su vrućine, a mora se stajati kraj vatre. Ali, Duško, ovaj zanat voli, pa mu ništa ne pada teško. Nisu ga usporila ni dva infarkta koja je doživeo.
- Za kovački zanat potrebna je volja da se radiš. Kao i za svaki posao, ako nešto ne voliš, nemoj ni počinjati da radiš. Kad otkujem raonik, proveravam da li sam ga dobro napravio, da li sam zadovoljan ili ne. Imam eć dovoljno iskustva da sam ocenim predmet koji otkujem - navodi Duško.
Foto: V.N.
Posebno je ponosan na svoj veliki nakovanj težak preko 85 kilograma i star više od 100 godina. Kupio ga je njegov otac od majstora Dina Beše iz Bašaida kod kojeg je učio zanat kao kalfa.
- Nisam siguran šta mi je otac pričao, da li je taj majstor kupio ovaj nakovanj nov ili ga je od nekog otkupio. Za svo ovo vreme, smo jednom sam morao da ga ravnam, što znači da traje - dodaje kovač.
Foto: V.N.
Nekada je selo bilo puno konja i uglavnom se zemlja obrađivala na starinski način konjima koji su vukli i radili, pa je samim tim i za kovače bilo puno više posla. Duško nije živeo samo od kovačkog zanata. Promenio je nekoliko firmi i radio kao kotlar. Danas je posla manje, uglavnom ljudi dolaze da im uradi potkovice za konje, raonike, vuče za prikolice, klanfe za pričvršćivanje, beočug za vezivanje krava i šarke za svinjce. A da je sve manje kovača, kako u Bašaidu, Kikindi i okolini, tako i u celoj Srbiji, govori podatak što kod Duška najviše dolaze ljudi iz okoline pa tako i iz susednih Melenaca.
- Ima i danas posla, ali mnogo manje nego što je ranije bilo mušterija. Dolaze i iz Melenaca kod Zrenjanina, poručuju iz susednih mesta, ali je ranijih godina, kada je stočarstvo bilo razvijenije, i porudžbina bilo više - kaže Milin.
Foto: V.N.
Iako se od tog posla ne može živeti, jer ga nema svaki dan, Duško gotovo suznih očiju kaže da bi voleo kada bi ga neko nasledio, ali za sada nema ko. Sin je moler, a unuci i praunici, ko zna…
- Nema ko da me nasledi. Dolaze mušterije da kupe stari nakovanj, ali ja ne želim da ga prodajem. Imam običaj da kažem da mi je to ostalo babe (oca). To sam rekao i sinu, kada je jedan stari aparat hteo da nosi na otpad. Ne želim da prodajem ništa što je othranilo moju porodicu - kategoričan je Duško.
Foto: V.N.
Kovački posao iziskuje pomoćnika, jer se gvožđe za vreme rada brzo hladi. Duško je u braku sa suprugom Vidosavom, njegovom, kako kaže, desnom rukom, koju, kad zatreba, zove, pod znacima navoda ,,telefonom”, a to je udaranje čekića o nakovanj. Vidosava prepoznaje dobro poznat zvuk i spremno stiže da pomogne suprugu.
- Pomažem suprugu, šta god zatreba. Naročito od kada je imao dva infarkta. Savetujem ga da manje radi, jer je za ovaj zanat potrebna snaga, ali on ne odustaje - kaže Vidosava.
Na odlasku, Duško nam pokazuje svoj najveći ponos, stariji i od njega samog. Poljska stara kovačka vatra stoji u dvorištu i podseća kako se nekada davno radio zanat koji izumire.
Opraštamo se od vrsnog kovača i njegove supruge Vidosave Milin, srdačno, kako smo i dočekani i nadamo se da će se u njihovoj porodici, ipak, naći naslednik kovačkog zanata.
Nije nepoznanica da stari zanati izumiru, a užarstvo deli sudbinu mnogih od njih, o čijem očuvanju brinu jedino malobrojni preostali majstori. Jedan od petnaestak preostalih užara u Srbiji i jedini u Kikindi, Darko Varga, najviše proizvodi užad za stočarstvo. I to radi ručno već 10 godina. Međutim, vremena se menjaju, stoke je sve manje, pa se od ovog zanata samo preživljava
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nije nepoznanica da stari zanati izumiru, a užarstvo deli sudbinu mnogih od njih, o čijem očuvanju brinu jedino malobrojni preostali majstori. Jedan od petnaestak preostalih užara u Srbiji i jedini u Kikindi, Darko Varga, najviše proizvodi užad za stočarstvo. I to radi ručno već 10 godina. Međutim, vremena se menjaju, stoke je sve manje, pa se od ovog zanata samo preživljava
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poslao vaćnu poruku građanima Srbije na Instagram nalogu kroz video objavu na kojoj se vide kadrovi jučerašnje posete predsednika porodici Veljković iz Senjskog Rudnika.
Poslanica Jelena Pavlović koja je juče govorila na blokaderskom skupu u Kraljevu, donedavno je vodila ljude da aplaudiraju predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Miloš Bešić, profesor i blokader na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, gostovao je sinoć u "Utisku nedelju" i tom prilikom istakao da se opozicionari nikada neće odreći svojih ambicija u korist "studenata".
Misije Euleksa i OEBS-a oglasile su se danas povodom dramatične situacije na Gazimestanu gde je juče, na Vidovdan, sproveden novi teror nad Srbima, a u režiji takozvane policije lažne države Kosovo i samozvanog premijera Aljbina Kurtija.
Viši sud u Negotinu danas je Apelacionom sudu u Nišu uputio na odlučivanje spise predmeta protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić 26. marta 2024. godine, radi odlučivanja o podnetoj žalbi.
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski, optužena da je koruptivnim radnjama oštetila gradski budžet, zatražila je da joj se sudi u Beogradu ili Kragujevcu, smatrajući da niško pravosuđe nije u stanju da donese nepristrasnu odluku zbog pritiska javnosti i navodne pristrasnosti.
Apelacioni sud u Novom Sadu doneo je drugostepenu presudu u slučaju vaspitača I. O. (28) iz Bogojeva kod Odžaka, kojom je prvostepena presuda preinačena i izrečena maksimalna kazna od 20 godina zatvora.
Tokom završnice festivala "Belgrade Music Week" na Ušću stvorena je panika kada se proširila priča da je viđena osoba sa nožem, kao i da je došlo do teškog incidenta u kojem je bilo i povređenih. Ovim povodom oglasilo se i Više javno tužilaštvo u Beogradu.
Novosađaninu S. M. (28), koji se tereti za pokušaj ubistva B. G. (18) u stanu u centru Novog Sada, produžen je pritvor i po novom rešenju može da traje do 18. septembra.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ukrajinski predlog da se borbena dejstva ograniče na četiri regiona, poručivši da Moskva neće prihvatiti dogovor koji bi Oružanim snagama Ukrajine dao predah i omogućio im da prebace trupe na najteže delove fronta.
Više od 1.300 smrtnih slučajeva zabeleženo je u Evropi od 21. juna zbog ekstremnih vrućina, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija, dok se kontinent suočava sa jednim od najtežih toplotnih talasa poslednjih godina.
Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o obustavi međusobnih napada i planiraju sastanak u utorak u Dohi, gde će se razgovori nastaviti oko najopasnije tačke nove krize — bezbednosti plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Ruska Spoljnoobaveštajna služba objavila je da Kijev, prema njenim tvrdnjama, pojačava saradnju sa meksičkim narko-kartelima i da Ukrajina sve više postaje tranzitni koridor za prebacivanje droge iz Latinske Amerike ka evropskom tržištu.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Vozači primećuju da im se baterija telefona prazni drastično brže dok su na putu. Stručnjaci otkrivaju da su za to kriva podešavanja koja se sama aktiviraju i troše resurse u trenucima kada se menja geografska lokacija.
Istraživači su proučavali uticaj takozvane "zapadnjačke ishrane" na sistem serotonina, neurotransmitera koji ima važnu ulogu u regulaciji emocija, ponašanja, sna i drugih funkcija organizma.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.