Manastir Gornjak nalazi na putu od Petrovca na Mlavi ka Krepoljinu i Žagubici, a zadužbina je kneza Lazara koji ga je sagradio davne 1378. godine.
Jedan u nizu bisera među našim manastirima je i Gornjak, vekovna dragocenost Srpske pravoslavne crkve i njene Eparhije braničevske i svetinja koja datira još iz 1379. godine.
- Blagoslovom Gospodnjim zajednica carske bogoljubive sile Svetog Кneza Lazara Hrebeljanovića i sinajske molitvene snage prepodobnog Grigorija gornjačkog je pravoslavno seme iz kojeg se rodila ova drevna svetinja. Između Petrovca na Mlavi i Žagubice , u srcu gornjačke klisure lociran je ovaj srednjevekovni manastir naslonjen na strme litice planine Ježevac, ispod koje protiče Mlava – rekao je za Informer monah Lazar, jedan od mlađih monaha koji su počeli fizičku i obnovu u ljudstvu ove svetinje.
Manastir Gonjak je u svojoj burnoj istoriji pet puta rušen i spaljivan, ali se uvek iznova uzdizao, te stoga u ovoj svetinji kontinuitet opštežiteljne molitve nikada nije utihnuo.
- Manastir je po izgradnji znatno oštetio Radič Branković, čiju je vladavinu Braničevom preuzeo gornjački ktitor, knez Lazar Hrebeljanović, da bi 1459. godine, po padu srpske države , Gornjak pretrpeo strašno razaranje od strane turske imperije. Manastir su vremenom kroz svoje osvajačke pohode skrnavile i bugarska vojska u Prvom svetsom ratu, kao i nemačka okupatorska sila, čija je ruka za vreme Drugog svetskog rata nanela svetinji najteže udarce od njenog osnivanja – nastavio je ovu zanimljvu priču naš sagovornik.
Foto: Privatna arhiva
Manastir Gornjak
U to vreme crkva je spaljena , monaštvo i verni narod su svirepo ubijani, a nestale su i brojne dragocenosti, kao što su povelja Кneza Lazara , carska čaša sa Lazarevim inicijalima , zlatni putir za Sveto Pričešće koju je sam Кnez darovao prepodobnom Grigoriju pri osnivanju, barjak Cara Dušana i mnoge druge.
- Sve te materijalne vrednosti su završile ili u prahu i pepelu ili u okupatorskim riznicama, ali na sam njihov spomen, Gornjak i danas odiše carskim ruhom – kazao je monah Lazar.
Novija istorija nosi predanje da je manastir bio muški do 1968. godine pod nastojateljstvom igumana Simona. Nakon njega, sedmočlano sestrinstvo sa igumanijom mati Nadeždom došlo je iz Makedonije u manastir Gornjak i započelo ponovnu obnovu.
- Za vreme njihog delanja manastir je postao bogatiji za dva konaka , zavidnu manastirsku ekomoniju i kuću za duhovnika. Ta obnova se nastavila i za vreme igumanije mati Melanije, potom i njene naslednice mati Veronike, koja je i danas aktivni član gornjačke svete obitelji – objašnjava monah Lazar.
Foto: Privatna arhiva
Monah Lazar
Međutim, obnova manastira intezivno je krenula decembra 2021. godine kada je , po blagoslovu episkopa braničevskog gospodina Ignatija, na ispomoć vremešnim monahinjama, koje su u devetoj deceniji života,došlo dvočlano bratstvo iz manastira Tumane, na čelu sa protosinđelom Petrom Bogdanovićem, danas episkopom Topličkim i vikarom Patrijarha Porfirija.
- U sklopu obnove , koja je i dalje aktivna, ovo bratsvo je za svega godinu dana obnovilo veliki deo hrama Vavedenja Presvete Bogorodice, postavljeni su novi mermerni pod sa podnim grejanjem , novi mermerni ikonostas i časna trpeza. Novi kivoti za mošti svetitelja su takođe prispeli u Gornjak, dok je restauracija starog živopisa sa fragmentima iz 14. veka u aktivnoj fazi, od marta meseca ove godine – ističe monah Lazar.
Obnovljeni su i isposnica Svetog Nikole , manastirska porta i manastirski konak , dok je od januara meseca započet projekat gradnje gostinjske sale za narod kapaciteta od 120 mesta, manastirske suvenirnice i palionice za sveće.
- Koliko ovo ima ogroman značaj za SPC i narod. govori činjenica da je na hramovni praznik Vavedenje Presvete Bogorodice , 4.decembra, u manastiru Svetu Arhijerejsku Liturgiju služio Patrijarh Porfirije, koji je tom prilikom i osveštao novoobnovljeni manastir – kaže naš sagovornik i dodaje:
- Može se sažeto reći da se uspavana svetinja ponovo probudila, što svedoči ne samo njena aktivna obnova , nego i veliki broj vernog naroda koji se ovde ponovo sabira i ispisije nove stranice zlatnog gornjačkog doba.
Monah Lazar kaže da sa radošću pozivaju verni narod u subotu, na Đurđevdan, da saborno, u što većem broju, dočekaju mošti Svetog Georgija i tako "zajednicom uveličamo još jedan istorijski momenat za ovaj sveti manastir".
- Ono što bi posebno naglasili je da svake godine na Đurđevdan iz šupljine u steni kod manastira, počinju da mirotoče kapi, koje se slivaju u malu uvalu koju je sama voda svojim zadržavanjem i formirala. Veruje se da su to same suze Svetog Grigorija i da imaju isceljujući dar kada su u pitanju brojne tegobe i bolesti sa kojima se danas kao ljudi srećemo i protiv kojih se borimo – zaključio je naš sagovornik monah Lazar i dodaje da se svake godine na Đurđevdan veliki broj vernika zaputi u gornjačku svetinju, kao i da je zanimljivo je da se ovaj fenomen javlja isključivo na sam praznik i voda prestaje da izvire odmah posle , a mesto na kome teku ove dragocene kapi zbog toga se i naziva Đurđevdanski izvor.
Okružen bujnom šumom i cvetnim livadama na samo devet kilometra od Golupca, na levoj obali Tumanske reke nalazi se manastir Tumane koji je posvećen Svetom Zosimu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Okružen bujnom šumom i cvetnim livadama na samo devet kilometra od Golupca, na levoj obali Tumanske reke nalazi se manastir Tumane koji je posvećen Svetom Zosimu.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su u novom kombinovanom napadu na Kijev, Kijevsku i Odesku oblast pogođena preduzeća vojne industrije, logistički centri i skladišta goriva koja su, prema tvrdnjama Moskve, korišćena za proizvodnju raketa i dronova, kao i za snabdevanje Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavio je tradiciju da na kraju sedmice sumira najvažnije aktivnosti i događaje, a ovoga puta građanima se obratio putem Instagrama, gde je objavio video sa pregledom protekle nedelje.
Na društvenim mrežama pojavile su se zanimljive fotografije, na kojima blokaderski rektor Vladan Đokić, tokom obraćanja na jednom zgubidanskom skupu, sriče govor sa unapred napisanim tekstom, dok stoji na praznim gajbama od piva.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić reagovala je na objavu tajkuna Dragana Đilasa, ukazavši mu na stavove njegovog koalicionog partnera Gorana Ješića i uputivši mu oštru poruku na društvenim mrežama.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović danas je u Kljajićevu razgovarao sa velikim brojem građana koji su, kako je istakao, pokazali iskrenu ljubav prema svojoj zemlji i veru u njenu budućnost.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
G.M. (60) koji je povređen u saobraćajnoj esreći koja se danas oko 17.30 časova dogodila u selu Visoka kod Kuršumlije, zbog stanja u kojem je dovežen, preminuo je u Opštoj bolnici Prokuplje
Samo dvoje od ukupno osam svedoka koje je predložila odbrana M.M. i M.M.M. iz Niške Banje, roditelja dečaka koji je pre tri godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13) pojavilo se na poslednjem ročištu u sudnici Višeg suda u Nišu.
Beogradska policija uspešno je lišila slobode stranog državljanina (30) pod sumnjom da je naoružan nožem prepadao i pljačkao građane na području Vračara, otimajući im lične stvari.
Zbog ozbiljne nestašice benzina, stanovništvo u Rusiji i preduzetnici primorani su da se vrate proverenom i potpuno ekološkom načinu transporta. Umesto kamiona i kombija, dostave na odredišta sada stižu na konju.
Američki državni sekretar Marko Rubio sastao se u Vašingtonu sa predsednikom Libana Džozefom Aunom i potvrdio podršku SAD miru i ekonomskom oporavku Libana.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je danas da je nastavio konsultacije sa ukrajinskim vojnim zvaničnicima o situaciji na frontu i daljoj strategiji koja bi trebalo da primora Rusiju da okonča rat pod uslovima prihvatljivim za Ukrajinu.
(IRGC) saopštio je da su dva broda u bila umešana u „incident“ nakon što su pokušala da prođu kroz Ormuski moreuz na ruti koju Teheran smatra nebezbednom.
Britansko tužilaštvo saopštilo je da traži izručenje braće Tejt zbog optužbi da su između 2010. i 2017. godine silovali žene i učestvovali u trgovini ljudima radi seksualne eksploatacije.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Odluka jedne putnice da tokom avionskog leta pojede domaću pečenu piletinu izazvala je veliku raspravu na internetu o pravilima ponašanja u avionu i granici između lične slobode i obzira prema drugim putnicima.
Često možemo čuti savet da je potrebno popiti osam čaša vode dnevno ili da količinu vode treba računati prema telesnoj težini. Nutricionisti su sada otkrili koja je prava formula.
Pravilno pranje borovnica važno je za očuvanje zdravlja i bezbednosti pri konzumiranju. Saznajte najefikasnije načine da ih očistite i uklonite ostatke pesticida, nečistoće i potencijalno štetne bakterije.
Blage opekotine od sunca najčešće se prepoznaju po crvenilu, osećaju toplote i osetljivosti kože. Iako postoji mnogo preparata namenjenih njihovom ublažavanju, pažnju je privukao kućni trik – korišćenje pene za brijanje.
Pevačice Ivana Selakov i Slađa Alegro, koje su nedavno predstavile novi duet "Osveta", slobodan trenutak iskoristile su da posete poznatog frizera Peđu Božića i osveže svoje frizure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.