Smrtna kazna u Srbiji je primenjivana od nastanka moderne države 1804. do 2002. godine, kada je, na današnji dan, zakonom ukinuta. Poslednje pogubljenje, streljanjem, izvršeno je 14. februara 1992, a poslednje smrtne presude su izrečene 2003. godine.
Srbija je obavezana međunarodnim konvencijama koje zabranjuju smrtnu kaznu. Ključni razlog za njeno ukidanje bila je želja da Srbija krene putem evropskih integracija. Naime, abolicija smrtne kazne bila je izričit uslov za članstvo u Savetu Evrope. Sve istočnoevropske države, s izuzetkom Belorusije, pošle su tim putem mnogo ranije i sve one su smrtnu kaznu ukinule pre kraja 20. veka. Poslednja smrtna kazna u Srbiji izvršena je 15. februara 1992. u somborskom zatvoru nad Johanom Drozdekom.
Smrtna kazna u Srbiji kroz istoriju
U prvim decenijama 19. veka, smrtna kazna u Srbiji je primenjivana veoma često, i to za najrazličitija krivična dela: ubistvo, krađu, političke delikte, čedomorstvo, pa čak i za vanbračni polni odnos. Do 1858. godine, korišćeni su različiti načini pogubljenja: streljanje, vešanje, lomljenje točkom, „mrtva šiba“ i dekaptacija, a u početku je bilo i nabijanja na kolac. Do 1842, za ubice je bila propisana „ekvivalentna“ smrtna kazna, što znači da je ubica imao biti ubijen na isti način, pa i istim oružjem, na koji je bila ubijena žrtva. Pored toga, tela pogubljenih su skoro uvek javno izlagana na točku na određeno vreme ili do potpunog raspadanja. Od 1858. godine su ukinuti svi načini pogubljenja osim streljanja, a tela pogubljenih više nisu javno izlagana.
Foto: wikipedia.org
Vešanje na Terazijama
Po prvom Krivičnom zakoniku Srbije, koji je donet 1860. godine, smrtna kazna se izvršava javno, streljanjem, a telo pogubljenog se odmah ukopava u zemlju na mestu izvršenja smrtne kazne. Taj Zakonik je propisao smrtnu kaznu za 16 krivičnih dela: različite oblike ubistva i razbojništva sa smrtnom posledicom, kao i za veleizdaju. Ali, već 1863. godine je smrtna kazna ponovo propisana za krađu i još neka krivična dela. Smrtna kazna za krađu je ukinuta tek 1902. godine. Od 1905. godine smrtne kazne u Beogradu više nisu izvršavane javno, nego na skrovitim mestima bez prisustva publike, ali su u drugim gradovima i selima izvršenja i dalje ostala javna i prisustvovale su im hiljade posmatrača.
Redovne statistike o smrtnim kaznama počele su da se vode tek 1889. godine. Pre toga, tačni podaci postoje samo za pojedine godine. Kada je, 1918. godine, stvorena Kraljevina SHS, u raznim delovima nove države na snazi su ostali razni pravni sistemi, a kada je, 1929. godine, donet jedinstven Krivični zakonik za celu zemlju, kao jedini način pogubljenja propisano je vešanje. Izuzetak su bile smrtne presude vojnih sudova, koje su izvršavane streljanjem.
U prvim godinama posle Drugog svetskog rata, smrtne kazne su u velikom broju svakodnevno izricane kolaboracionistima i ratnim zločincima, ali i navodnim narodnim neprijateljima - četnicima, tj. svima onima koji su se protivili novom komunističkom režimu. Tačnih i pouzdanih podataka nema, ali je od 1944. do 1951. u celoj Jugoslaviji verovatno izrečeno oko 10.000 smrtnih presuda, od kojih je većina izvršena. U Srbiji je sigurno bilo nekoliko hiljada osuđenih na smrt i pogubljenih. Pored političkih krivičnih dela, smrtna kazna je izricana i za imovinski kriminalitet – krađe i pronevere državne imovine i, najzad, za klasičan kriminalitet. Do 1959. godine, smrtne kazne su izvršavane streljanjem ili vešanjem, prema odluci suda, s tim što se vešanje smatralo za teži oblik i manje je korišćeno. Posle 1950. godine, broj smrtnih kazni značajno opada. Prema zvaničnim statističkim podacima, od 1950. do 1958. godine u Jugoslaviji je smrtnih presuda bilo 229, a u Srbiji 122. Ne postoje zvanični podaci o pogubljenjima, ali se može pretpostaviti da je od svih izrečenih smrtnih kazni izvršeno oko dve trećine.
Ukidanje smrtne kazne
Pesnik Sima Milutinović Sarajlija napisao je 1826. godine knezu Milošu Obrenoviću jedno pismo, u kome ga je savetovao da ukine smrtnu kaznu. Sticajem prilika, Knez nikada nije primio Milutinovićevo pismo, i tako od ovog projekta nije bilo ništa. Prilikom izrade nacrta Krivičnog zakonika 1858. godine, profesor prava i sudija Jovan Filipović (1819–1876) predložio je ukidanje smrtne kazne, tvrdeći da je ona protivna tadašnjem srpskom Ustavu. Komisija za izradu nacrta nije prihvatila ovaj predlog. Januara 1881, u Narodnoj skupštini su poslanici Narodne radikalne stranke podneli dva predloga o potpunom ukidanju smrtne kazne, ali oni nisu prihvaćeni. Sličan predlog, ali ograničen na ukidanje smrtne kazne samo za političke krivice, podnet je Narodnoj skupštini i 1887. godine. Prilikom donošenja novog Ustava 1888. godine vođena je rasprava o smrtnoj kazni, ali predlog da se ona ukine nije dobio većinu u Ustavotvornom odboru. Rasprava o ukidanju smrtne kazne vođena je u Narodnoj skupštini i 1906. godine, s istim rezultatom. Tom prilikom se za aboliciju zalagao i tadašnji ministar pravde Milenko Vesnić. Kada je 1921. godine donošen Ustav za novostvorenu Jugoslaviju, Narodna skupština Srbije je 26. februara 2002. izmenila Krivični zakon tako što je iz njega izbrisala smrtnu kaznu. Kao što je isticano u parlamentarnoj debati, glavni motiv za ovu aboliciju bilo je pridruživanje tadašnje SR Jugoslavije Savetu Evrope.
Mišljenje javnosti
Uoči ukidanja smrtne kazne, u jesen 2001. godine, jedno istraživanje stavova o smrtnoj kazni, sprovedeno na reprezentativnom uzroku od 926 građana Srbije, pokazalo je da su ispitanici potpuno ravnomerno na one koji podržavaju smrtnu kaznu (43%) i one koji su za njeno ukidanje (43%). Preostalih 14 procenata su bili neodlučni. Od 2007, svake godine se sprovodi istraživanje javnog mnjenja na standardnom uzorku od oko 1.000 građana, sa u osnovi istim rezultatima. Ispitanici su ravnomerno podeljeni, s tim što se mala većina jedne godine izjašnjava za smrtnu kaznu, a druge protiv nje, kao na klackalici.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
Čini se da su misterije i legende ispletene oko svakog iole neobičnog mesta u Srbiji. Takvo mesto je i Gornjačka klisura, koju je izrezbarila reka Mlava prodirući kroz Homoljske planine.
Dečak Uroš Dragojlović (9) obesio se pre tačno šest godina u šupi pored porodične kuće u selu Skela nadomak Obrenovca. Ispostavilo se da je nesrećni dečak dugo patio zbog rasturene porodice i da je to bio okidač da digne ruku na sebe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević govorio je u Kolegijumu o pokušaju Vladimira Božovića, generalnog konzula Srbije u Njujorku, da preleti i dodvori se blokaderima, a zatim je imao i poseban predlog za "Studentsku listu".
V.d. glavnog urednika RTS-a Borivoje Uskoković, gostujući na režimskoj televiziji, uhvaćen je u laži – ali su ga sopstvene reči i snimci od pre samo nekoliko dana raskrinkali!
Lider srpske opozicije Aleksandar Vučić izjavio je da su tvrdnje iz Dnevnika 2 na RTS-u da je tokom izborne noći želeo da izazove sukobe, ali da su ga u tome drugi sprečili, laž, najavljujući da će sutra na sednici Narodne skupštine izneti detalje o događajima i kontaktima koje je imao tog dana.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije!
Na društvenim mrežama objavljeni su delovi izjava blokaderskog advokata Boža Prelevića u emisiji "Signali" na RTV. Prelević u tim delovima emisije govori o tome da je Vojvodina ispred ostalih delova Srbije.
Više javno tužilaštvo u Beogradu objavilo je detaljnu analizu povodom, kako navode, skandaloznog "Prvog izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva" od 10. novembra 2026. godine, upozoravajući da su njime ukinuti osnovni postulati i garancije samostalnosti javnih tužilaca.
U Skupštini Srbije za sutra je zakazana konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj treba da se potvrde mandati poslanika i izabere novo skupštinsko rukovodstvo.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Poznati splitski advokat završio je u zatvoru nakon što je uhapšen u Trogiru jer je oko 4 sata ujutro vozio pod dejstvom alkohola i sa nevažećom vozačkom dozvolom, a potom i pokušao da pobegne policiji.
Porodica, rodbina i prijatelji oprostiće se danas, 16. novembra, od Anela A. (19), koji je u subotu uveče tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći na putu Tutin–Leskova, u blizini Veljeg Polja.
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, juče su uhapšene tri osobe zbog sumnje da su učestvovale u krivičnom delu pranje novca.
Sin bivšeg direktora američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džona Brenana, Kajl Brenan (40), uhapšen je u američkoj saveznoj državi Virdžiniji pod optužbom za prenos materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje dece.
Estonija se priprema za mogućnost ruske invazije i potpune okupacije svoje teritorije, zbog čega razvija poseban sistem koji bi omogućio da državne službe nastave da funkcionišu iz inostranstva, čak i ako neprijateljske snage zauzmu zemlju i unište njenu digitalnu infrastrukturu.
Više od mesec dana nakon što su američki predsednik Donald Tramp i ruski lider Vladimir Putin postigli dogovor o isporuci ruskog dizela Sjedinjenim Američkim Državama, nijedan tanker nije uspeo da iskrca gorivo u američkim lukama.
Dva ozbiljna incidenta, dva kontinenta i svega nekoliko sati razmaka. Dok su Sjedinjene Američke Države 13. novembra bile suočene sa gotovo potpunom obustavom poletanja civilnih aviona, u američkoj vojnoj bazi Lejkenhit u Velikoj Britaniji oglasile su se sirene zbog sumnjivih dronova.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Glumica Glen Klouz, reditelj Ridli Skot i legendarni animator Flojd Norman dobitnici su počasnih Oskara, koji su im uručeni na 17. ceremoniji dodele nagrada Governors Awards u Los Anđelesu.
Mia Later, žena koja je pre nekoliko godina anonimno optužila glumca Rasela Brenda za silovanje, prvi put je javno otkrila svoj identitet i iznela potresne detalje navodnog seksualnog zlostavljanja.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Pevačici Aleksandri Prijović i njenom suprugu Filipu Živojinoviću na Bežanijskoj kosi nepoznata osoba zapalila je džip ispred kuće, a pre dve nedelje isto je doživeo i pevač Uroš Živković.
Dvojica zasad nepoznatih muškaraca navodno su sinoć zapalila automobil pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića na parkingu ispred njihove porodične kuće na Bežanijskoj kosi, a sigurnosne kamere zabeležile su čitav incident.
Luksuzni automobil pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića zapaljen je ispred njihove porodične vile na Bežanijskoj kosi, a ekipa Informera zabeležila je kakva je šteta načinjena na vozilu.
Kuću pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića nakon paljenja automobila obezbedili su pripadnici policije, a nakon burne noći od pevačice i Filipa nema ni traga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.