Mnoge veštine na koje su se naši preci oslanjali da bi preživeli, današnje generacije su uglavnom zaboravile.
Pogodnosti koje danas možemo uzeti zdravo za gotovo, poput grejanja, hrane i prevoza, bile su stvari koje su zahtevale mnogo znanja i napora da bi se preživelo iz dana u dan.
Evo liste veština koje su današnji ljudi uglavnom zaboravili, a nekada su bile presudne za život.
Paljenje vatre
Upotreba vatre za zagrevanje domova i kuvanje hrane u prošlosti nije bila samo stvar nužde, već sastavni deo svakodnevnog života. Paljenje vatre je bila osnovna veština preživljavanja koju su praktično svi znali, a vatra se palila bez šibica i upaljača.
Međutim, ovih dana to je veština koju malo ko zna. Savremeni uređaji na struju ili gas su pojednostavili ove procese, obezbeđujući udobnost i sigurnost, dok nam omogućavaju da se više ne oslanjamo na vatru za preživljavanje.
Foto: printscreen
Štavljenje kože
Štavljenje kože više nije nešto o čemu se mnogo priča. Osim ako ne uživate u lovu, verovatno ne znate ni šta je to.
U prošlosti, ljudi su kožu koristili za izradu odeće, ćebadi, tepiha, pa čak i za šatore i pravljenje skloništa. Zato je štavljenje bilo od presudne važnosti za život.
Ova praksa danas izumire, ne samo zbog težine zanata, već i zato što se mnogi ne slažu sa ubijanjem životinja radi uzimanja njihove kože. Daleko humanije alternative svakako postoje.
Jahanje
Danas postoji mnogo načina prevoza, uključujući automobile, autobuse, metro i vozove. Neki ljudi imaju više od jednog automobila. Neki ih čak i skupljaju!
Međutim, u prošlosti, ljudi su se oslanjali na konje da ih dovedu do i od određenog mesta. Kao što danas učimo da vozimo kola, tako su ljudi nekada učili da jašu.
Ali, konji nisu kao automobili. Ne možete da "parkirate" svog konja i zaboravite na njega danima. Konje je trebalo hraniti, timariti, čistiti za njima i obezbediti im sklonište. Sve to sa sobom je povlačilo čitav set veština koje većina savremenih ljudi jednostavno nema.
Sa pojavom automobila, jahanje je sve više padalo u zaborav, a danas se održalo kao hobi, ali i zanimljiv sport.
Foto: printscreen
Čuvanje hrane
Tehnike čuvanja hrane kao što su dimljenje, soljenje i sušenje, igrale su u prošlosti ključnu ulogu u produžavanju roka trajanja kvarljive robe. Ove metode su bile od vitalnog značaja za obezbeđivanje stabilnog snabdevanja namirnicama, posebno u zimskoj sezoni, kada je svežih proizvoda bilo malo.
Dimljenje je čuvalo meso, a tako su nastali i neki ukusni specijaliteti, dok su soljenje i sušenje sprečili razvoj bakterija, usporavajući proces kvarenja.
Sa pojavom modernih frižidera i zamrzivača, oslanjanje na tradicionalne metode čuvanja mesa je skoro nestalo.
Pletenje
U 21. veku, pletenje je uglavnom veština koju imaju stariji ili pojedinci koji u njemu uživaju iz hobija. Većina svakako nema pojma šta bi sa iglom i predivom. U prošlosti, pak, bila je to veština koju su imale praktično sve žene.
Mi danas jednostavno možemo da odemo u prodavnicu i kupimo štagod poželimo. Možemo da pratimo svetske trendove ili razvijemo sopstveni stil. U stara vremena, moda je bila najmanja briga! Žene su plele i šile odeću za sve članove porodice, a glavno je bilo da ona bude udobna, kao i da, naročito tokom zime, greje.
Pravljenje sveća
Pre nego što je struja stigla u najveći broj krajeva sveta, ljudi su se oslanjali na sveće da im osvetle put u mračnim noćima. Nije bilo važno da one budu mirisne, niti nekog posebnog oblika. Bile su to jednostavne sveće napravljene u obliku štapa čija je jedina svrha bila da pruže svetlost.
Foto: Instagram/lucyparts
Proces pravljenja sveća od pčelinjeg voska i životinjskih masti je bila veština koja se prenosila s generacije na generaciju, a majstori ovog zanata bili su “na ceni” svuda na svetu.
To više nije slučaj. Zahvaljujući struji, sveće su postale kućni dekor, a ne preka potreba. Ovih dana pravljenje sveća najčešće praktikuju pojedinci i male firme koja eksperimentišu sa raznim mirisima i oblicima kako bi svoje proizvode učinili privlačnijim modernim generacijama.
Izrada noževa
Svi znamo da su noževi neophodni alati za preživljavanje. Dobar nož se može koristiti za sečenje, lov, pripremu hrane, pa čak i u samoodbrani. Ljudi su nekada sami pravili ovaj alat od bronze, gvožđa, bakra ili mesinga i koristili ga u svakodnevnom životu.
Danas možete jednostavno kupiti nož u bilo kojoj robnoj kući. Lako su dostupni i masovno se proizvode, a u prosečnoj kuhinji ih imate na desetine.
Dragoljub Draža Mihailović bio je čuveni četnički vojvoda koga su posle Drugog svetskog rata streljali komunisti. Od 1946. godine se postavlja pitanje gde se nalazi njegov grob, iako je bilo mnogo spekulacija, do danas nije potvrđena tačna lokacija. Međutim, isplivale su nove informacije.
U decembru ove godine navršava se 110 godina od misterioznog slučaja kojim se štampa bavila tokom dve nedelje decembra 1911. godine po starom kalendaru.
Ivo Andrić je bio srpski književnik koji je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, a još kao gimnazijalac bio je pripadnik naprednog revolucionarnog poketa protiv Austro-ugarske vlasti.
Nekadašnji predsednik Srbije i SR Jugoslavije, osnivač i lider Socijalističke partije Srbije Slobodan Milošević umro je na današnji dan pre 18 godina u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu u kojoj je proveo nešto manje od pet godina.
Stepan Stepa Stepanović je bio vojskovođa srpske i jugoslovenske vojske. Po činu je bio vojvoda. Rođen je 11. marta 1856. u selu Kumodraž, a umro je 27. aprila 1929. godine u Čačku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Beograđani i gosti prestonice koji će prisustvovati skupu 27. juna u Beogradu imaju priliku da uživaju u raskošnom svetlećem programu i sinhronizovanim dronovima uoči skupa "Srbija jedna porodica".
Hrvatima i njihovim medijima mržnja prema Srbiji i svima koji je predstavljaju ušla je u terminalnu fazu, pa sad u svemu vide "bizarnosti" i "nadrealnosti".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa poslanikom i liderom Demokratske narodne partije Milanom Kneževićem, koji mu je doneo na poklon sliku Cetinjski manastir.
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
U parlamentu Gruzije izbila je tuča između poslanika opozicione stranke "Za Gruziju" i vladajućeg "Gruzijskog sna", a u fizičkom obračunu učestvovali su i muškarci i žene.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je da će Rusija dugoročno ostati ozbiljna pretnja za Alijansu, dok ruska vojska, prema njegovoj oceni, ubrzano stiče borbeno iskustvo kroz rat u Ukrajini.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.