Na današnji dan 1917. godine u Nici, umro je srpski vojvoda Radomir Putnik, slavni vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu.
Radomir Putnik je rođen od oca Dimitrija, učitelja, i majke Marije. Prezime Putnik nastalo je kada se vojvodin deda Arsenije doselio sa Kosova i Metohije u Belu Crkvu u Banatu. Kada su ga pitali kako se zove, tada sedmogodišnji Arsenije je odgovorio da je on putnik u nepoznatom pravcu, pa su ga nazvali Putnik.
Radomir Putnik je osnovnu i srednju školu završio u Kragujevcu. Bio je dobar đak, ali je, i pored toga što je bio odmeren i učtiv, voleo da se društvu nametne kao prvi i da se njegova reč sluša. Nije voleo veliko društvo i za prijatelje je birao skromne i one koji su ga slušali kao vođu. Celog života je bio skroman, nije se hvalio svojim uspesima.
Foto: Ministartsvo odbrane Srbije
Vojvoda Radomir Putnik
Posle završene gimnazije, upisao je 1861. Vojnu akademiju u Beogradu, koju je završio 1866. godine, kao osmi u klasi. Isticao se u znanju vojničke taktike, strategije, geografije, u poznavanju oružja i artiljerije, a bio je i odličan crtač, dok su mu velike strasti bile jahanje i gimnastika.
Prvo ratno iskustvo doživeo je u činu kapetan druge klase 1876. godine u Prvom srpsko-turskom ratu. Njegov ratni put počeo je porazom u bici kod Kalipolja, uz velike gubitke, i taj poraz je bila lekcija koju nikad nije zaboravio.
Putnik se u bici kod sela Adrovac, kada se situacija činila bezizlaznom, pojavio na čelu bataljona sa isukanom sabljom i tako podigao moral vojnika, te je srpska vojska krenula u kontranapad i odbila neprijatelja.
Pošto se pokazao kao sposoban i hrabar oficir i odličan komandant sa velikom stvaralačkom inicijativom, Putnik je brzo unapređen u čin majora.
Putnik je u Drugom srpsko-turskom ratu, koji je počeo krajem 1877. godine, komandovao Rudničkom brigadom prve klase i dao značajan doprinos oslobođenju Niša. Njegova brigada je učestvovala i u oslobođenju Grdelice i Vranja, a zatim je gonila Turke ka Bujanovcu, gde je završila svoj pohod zbog premorenosti. Putnikova vojska je potom napredovala do Gračanice i Lipljana.
Sukob sa Obrenovićima
Posle tog rata obavljena je reorganizacija zanemarene obaveštajne službe i taj zadatak je poveren Putniku, koji je težio tome da operativni podaci služe Generalštabu, a ne za upotrebu u političkim obračunima.
Putnik je bio lojalan kruni, ali nikad nije umeo da se ulaguje kraljevima, ni Milanu ni Aleksandru, i gadili su mu se oni koji su to činili. Takvo Putnikovo držanje oba kralja su smatrala za antidinastičko, jer su navikli da se pred njima oficiri postave snishodljivo.
Foto: wikipedia.org
Kralj Milan Obrenović sa porodicom
Zato je 1893. godine smenjen sa mesta pomoćnika načelnika Glavnog generalštaba i postavljen na čelo ispitne komisije za čin majora, što je bio siguran znak nemilosti. Penzionisan je u okrobru 1896. godine, a bivši kralj Milan je tvrdio da je Putnik penzionisan zbog učešća u zaveri protiv kralja Aleksandra.
Po ubistvu kralja Aleksandra, Putnik je tri dana nakon ustoličenja kralja Petra Karađorđevića vraćen u vojnu službu u činu generala i postavljen na mesto načelnika Glavnog generalštaba, gde je neprekidno ostao dvanaest i po godina.
Balkanski ratovi
U Prvom balkanskom ratu (1912-1913), Putnik se zalagao za stvaranje saveza balkanskih hrišćanskih država, koji bi bio okrenut protiv Turske. Računao je da će se turske snage nalaziti na položajima oko Ovčepolja. Pogrešio je u proceni, čime nije mogla da se realizuje njegova zamisao da se prikupe snage triju armija koje bi zadale konačan udarac Turcima.
Vojni stručnjaci, međutim, smatraju da je Putnik u osnovi dobro procenio situaciju, i da je od Prve armije, koja se kretala moravsko-vardarskim pravcem, napravio veoma jaku i disciplinovanu vojsku, koja bi mogla da porazi tursku Vardarsku armiju, bez obzira na njen položaj. Sama potvrda razmišljanja vojnih stručnjaka dokazana je bitkom kod Kumanova u kojoj je pobedu odnela srpska vojska.
Konačan poraz Vardarskoj armiji Putnik je naneo u Bitoljskoj bici, gde je taktički glavninu snaga poslao preko Velesa, a sporedne snage preko Kičeva prema Resnu, i time potpuno iznenadio tursku komandu. Putnik se pred Drugi balkanski rat (1913), na zahtev vlade, obavezao da neće učiniti ništa čime bi dao Bugarskoj razlog za objavu rata.
Prvi svetski rat
Nakon završena dva balkanska rata i albanske pobune, broj poginulih srpskih vojnika se popeo na 37.500, a Srbiju su zahvatili veliki unutrašnji problemi. Posle ubistva austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu, očekivao se napad austrijske vojske već 25. jula, kada je izdat ukaz o mobilizaciji.
Odziv vojnih obveznika je bio visok, jer je u to vreme patriotsko raspoloženje među narodom bilo na vrhuncu, nakon pobeda u prethodnim ratovima. Mobilizacija boračkog i neboračkog sastava je završena za 12 dana i bilo je mobilisano 450.000 ljudi. Putnik je bio na lečenju u austrijskoj banji Glajhenberg i naređeno mu je da se vrati u Srbiju. Pripreme za odbranu zemlje vršene su prema njegovim planovima, u čijoj je izradi vojvoda Putnik sarađivao sa svojim zamenikom, generalom Živojinom Mišićem.
Foto: Ministartsvo odbrane Srbije
Vojvoda Radomir Putnik
U Prvom svetskom ratu, Cerska bitka je već prvog dana bila potencijalno dobijena zahvaljujući Putnikovoj odluci da rezerve snaga blagovremeno prebacuje na najugroženije delove fronta i da zatvori pravac između Šapca i Valjeva.
Istoričari smatraju da je vojvoda Putnik, iako bolestan, pokazao veliku pribranost, smelost i snalažljivost tokom vođenja operacija. Neki mu zameraju što nije brže prebacio jedinice sa severnog fronta, ali on nije imao informacije o pokretima austrougarskih trupa na tim položajima.
Udeo vojvode Putnika u prvoj savezničkoj pobedi je nemerljiv. U ovoj bici srpska vojska je odnela pobedu zahvaljujući njegovom blagovremenom prilagođavanju situaciji. Bitka na Mačkovom kamenu, u kojoj je srpska vojska poražena, bila je do tada najmasovnija borba na srpskom frontu.
Poraz srpske vojske nije bio prouzrokovan Putnikovim naređenjima, nego tehničkom superiornošću austrugarske vojske, lošim obaveštajnim radom srpske službe, kao i nedostatkom opreme za brdsko ratovanje i municije svih kalibara. Tek tokom ovih borbi se videlo koliko je Putnik bio u pravu kada se zalagao za nabavku brdskih topova, još pre balkanskih ratova. Faktor koji je bitno uticao na razvoj bitke je bio i taj što je Putnik prekasno dobijao izveštaje o borbama oko Mačkovog kamena, zbog čega nije mogao da pravovremeno izdaje naređenja.
Srpska vojska je uoči Kolubarske bitke brojala 253.884 čoveka, 426 topova i 180 mitraljeza, dok je Austrougarska u okviru balkanske vojske imala na raspolaganju oko 300.000 ljudi i 600 topova. Prvenstveno zahvaljujući Putnikovom komandovanju, Kolubarska bitka je dobijena oslobađanjem Beograda 15. decembra 1914. godine.
Zarobljeno je 42.215 vojnika i podoficira, 323 oficira, 142 topa i dva aviona. Vojvoda Putnik je tokom Kolubarske bitke vodio srpsku vojsku kroz najveća iskušenja.
Neprijatelj je, međutim, bio nadmoćniji. Srpska vojska se 1915. godine povlačila i Putnik je u novembru te godine imao svega dve mogućnosti - kapitulaciju ili povlačenje preko albanskih i crnogorskih planina ka albanskom primorju. Izabrao je povlačenje, i 25. novembra 1915. godine izdao je u Prizrenu svoje poslednje naređenje. Zbog bolesti nije mogao da se kreće, pa je za njega napravljena improvizovana nosiljka u obliku vojničke stražare, koju su nosila četiri vojnika.
Kraj vojevanja i smrt
Sa dužnosti načelnika štaba Vrhovne komande smenjen je 8. decembra 1915. godine, a na to mesto je postavljen vojvoda Petar Bojović. Oporavljao se na Krfu i patio je zbog usamljenosti, a vest da je smenjen primio je u februaru 1916. godine od blagajnika, koji mu nije isplatio dodatak koji mu je pripadao kao načelniku Vrhovne komande.
- Mnogo sam patio i mnogo sam mučen. Ali sve praštam sve zaboravljam. Samo me boli to što sam sa položaja načelnika štaba Vrhovne komande uklonjen onako kako ja ni svog rđavog posilnog nisam terao natrag u komandu. Da, ni posilnog dobar oficir ne tera od sebe ovako i na ovaj način. A mene, tek mene su uklonili kao najgoreg, jer je trebalo neko da plati ceh. I to me boli i boleće me do groba - rekao je tada vojvoda Putnik.
Foto: Ministartsvo odbrane Srbije
Vojvoda Radomir Putnik
Na Krfu je bio do septembra 1916. godine, kada je prebačen u Nicu, gde je ubrzo umro. Posmrtni ostaci vojvode Putnika punih 10 godina nisu preneti u Kraljevinu Jugoslaviju, pa su se zato pobunili preživeli vojnici i njegovi učenici.
Neposredno posle kraja Velikog rata, 1918. godine, stanovnici Kanade su jednu svoju planinu nazvali “Putnik” odajući tako počast srpskom narodu i vojvodi Radomiru Putniku.
U Beograd je 6. novembra 1926. godine stigao kovčeg sa posmrtnim ostacima vojvode Radomira Putnika. Sahranjen je na Novom groblju, a na ulice je tada izašao čitav Beograd. Na sahranu su došli i mnogi iz Vojvodine i ostalih delova Srbije.
“Pesnik bola i ponosa” Milutin Bojić živeo je samo 25 godina. Njegovo slabo telo nije izdržalo napore i patnje koje je donelo povlačenje preko Albanije i ratni napori i od njih se nikada nije oporavio. Ipak, zbog onoga čemu je prisustvovao, zbog onoga što je video, zapisao i pretvorio u stihove, živeće večno.
Srbofilija predstavlja osećanje ljubavi ili simpatije prema Srbima, Srbiji, Republici Srpskoj, srpskoj istoriji, srpskom jeziku, srpskoj kulturi i svemu što je povezano sa Srbima.
Na današnji dan 27. aprila 1929. godine, umro je jedan od najvećih srpskih vojskovođa i vojvoda u srpskoj istoriji, Stepa Stepanović. On je bio heroj i glavni akter mnogih ratova koji su zahvatili našu zemlju i uspešno je dobijao razne bitke.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Ivan Marović, nekadašnji član Otpora i čovek koji je učestvovao u paljenju Srbije i rušenju Slobodana Miloševića, po drugi put priprema haos u našoj zemlji.
Ilija Srdanović, blokader sa dna kace i prvi čovek na takozvanoj "studentskoj listi", u kontinuitetu vodi bolesnu kampanju ismevanja srpske tradicije, vere i crkvenih vrednosti.
Blokaderi sa Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu odali su po ko zna koji put priznanje ustaškoj preklapači Severini, čiji je jedini zadatak u poslednje dve godine postalo najsramnije širenje mržnje prema svemu srpskom, a na šta je ona, podrazumeva se, odmah oduševljeno reagovala.
Isplivao je skandalozan snimak ekrana iz privatne vajber grupe u kojoj profesorka produkcije Jelena Mitrović sa FDU, otvoreno nagovara studente da bojkotuju redovnu nastavu sve do završetka izbora.
Na popularnom Iks profilu "Brkati Bradonja" objavljen je snimak koji u potpunosti raskrinkava mozgove blokadera i ukazuje na sav besmisao onoga što oni građanima Srbije u poslednje dve godine pokušavaju da nametnu kao nekakvu istinu.
Takmičar Plavih u Exatlonu Dragomir Radojević je detaljno objasnio kako je došlo do razdora u timu i šta je zapravo bio okidač za sukob i nezadovoljstvo.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Darko Šarić, koji je osuđen na 14 godina zatvora zbog međunarodnog šverca 5,7 tona kokaina, a kom se sudi zajedno sa Veljkom Belivukom zbog četiri ubistva u Grčkoj, podneo je zahtev za uslovni otpust iz zatvora, a sednica sudskog veća održana je juče.
Muž tukao i davio suprugu u Ugrinovcima i pretio da će da ubiti nju, njenu majku i sestru, drugi je pretukao ženu u četvrtom mesecu trudnoće, a jedna žena je zadobila opekotine nakon što je njen suprug tokom kratke svađe prosuo vrelu kafu po njoj. Ovo su samo neki u nizu nasilja nad ženama, a Vesna Stanojević, koordinatorka "Sigurne kuće" napominje da je porast broja slučajeva nasilja nad ženama ovog leta.
Kada neko nestane, porodica i prijatelji obično rade ono što bi svako uradio: zovu policiju, obilaze ulice, proveravaju mesta na kojima je nestala osoba poslednji put viđena i uključuju se u potragu. U takvim situacijama teško je i zamisliti da bi među ljudima koji tragaju za nestalom osobom mogao da bude neko ko već zna šta joj se dogodilo.
Policija u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsila je M. J. (47) iz ovog grada, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda, dok je protiv B. I. (53) iz ovog grada, osumnjičenog za isto krivično delo, podneta krivična prijava u redovnom postupku.
Policija u Nišu, u saradnji sa Službom za borbu protiv droga, uhapsila je N. G. (43) iz Subotice, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da se njegova zemlja mora pripremiti za različite bezbednosne scenarije i rekao da Rusija, po njegovom mišljenju, već vodi hibridni rat protiv Poljske.
Mađarski ministar ekonomije i energetike Ištvan Kapitanji izjavio je da bi Mađarska mogla da zameni ruski gas alternativnim snabdevanjima u roku od godinu dana.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Striming servisi poput Netfliksa preferiraju da aplikaciju koristite direktno na TV-u jer tako prate svaki vaš korak, šta pretražujete, koje banere gledate i na čim se naslovima zadržavate.
Ako planirate da nabavite psa, izgled i veličina nisu jedine stvari koje treba uzeti u obzir. Neke rase poznate su po tome da su izuzetno glasne, često laju kada primete prolaznika, čuju nepoznat zvuk ili jednostavno žele pažnju.
Primećujete više dlaka na jastuku, četki ili tokom tuširanja? Iako je povremeno opadanje kose normalno, izraženije proređivanje ponekad može biti povezano i sa nedovoljnim unosom određenih vitamina i minerala.
Bivši vaterpolista Danilo Ikodinović je zaintrigirao javnost, nakon što je u jednom intervjuu indirektno potkačio svoje bivše supruge, pevačicu Natašu Bekvalac i odbojkašicu Maju Ognjenović, ali i evocirao uspomene na prvu ljubav Anju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.