Na današnji dan umro je francuski general iz Prvog svetskog rata Luj Franše d`Epere, bio je počasni srpski vojvoda, komandovao je probojem Solunskog fronta i srpske vojnike je smatrao najboljim u Velikom ratu.
U Prvom svetskom ratu komandovao je Francuskom armijom do 29. aprila 1918. godine – grupom armija na francuskom frontu, a od 9. juna 1918. godine do kraja rata bio je vrhovni komandant savezničkih armija na Solunskom frontu.
Pod njegovom komandom izvršen je proboj Solunskog fronta, oterane su nemačko-austrijsko-bugarske snage, zaključen je ugovor o kapitulaciji bugarske vojske i oslobođena je Srbija. D`Epere je stupio u vojničku školu oktobra 1874. godine i po završetku dobio čin pešadijskog potporučnika. U kapetana je unapređen 1885, u pukovnika 1903, brigadnog generala 1908, divizijskog generala 1912, a za maršala Francuske 1921. godine.
Foto: wikipedia.org
Franš Depere u Beogradu
Iste godine dobio je i počasnu titulu srpskog vojvode. D`Epere je veoma cenio srpsku vojsku i redovno isticao njene zasluge u konačnoj pobedi saveznika u Velikom ratu. Od 1. januara do 13. septembra 1918. godine pripremana je odlučna ofanziva na Solunskom frontu.
Vrhovni komandant savezničkih snaga na tom frontu general Franše d`Epere, sazvao je konferenciju, kojoj je prisustvovao načelnik štaba srpske vrhovne komande vojvoda Živojin Mišić. Plan je bio da se napadom srpskih armija u planinskom predelu između Sušice i Lešice izvrši proboj neprijateljskog fronta na širini od 30 kilometara.
U zoru 15. septembra 1918. godine, D`Epere naređuje da se krene u akciju proboja, u kojoj je srpska vojska odigrala glavnu ulogu i koja se ubraja među najuspešnije operacije u Prvom svetskom ratu.
- Ogromna želja vodila je vojnike iz pobede u pobedu. Francuska komora na konjima jedva je stizala srpsku pešadiju - govorio je D`Epere.
Skoplje je oslobođeno već 25. septembra, posle čega je srpska vojska krenula ka bugarskoj granici. Samo četiri dana kasnije u štabu D`Eperea, Bugarska je potpisala kapitulaciju, a 30. septembra obustavljena su sva neprijateljstva.
- Operacije se moraju usporavati jer nema komunikacije radi dobavljanja hrane francuskim trupama koje napreduju… Samo srpskim trupama nisu potrebne komunikacije, oni idu napred poput oluje - isticao je D`Epere.
On je posebno isticao ulogu srpskog seljaka.
- To su seljaci, to su Srbi, tvrdi na muci, trezveni, skromni, to su ljudi slobodni, nesalomivi, gordi na sebe i gospodari svojih njiva. Ali, došao je rat. I, eto kako su se za slobodu zemlje ti seljaci bez napora pretvorili u vojnike, najhrabrije, najistrajnije, najbolje od svih. To su te sjajne trupe, zbog kojih sam gord što sam ih vodio, rame uz rame sa vojnicima Francuske, u pobedonosnu slobodu njihove otadžbine - rekao je svojevremeno D`Epere.
Francuski general, a kasnije maršal, Luj Franše D`Epere bio je izuzetno omiljen među Srbima. Umro je 8. jula 1942. godine.
U Beogradu mu je podignut spomenik, a Bulevar Franše d`Eperea, nalazi se na potezu od mosta Gazela do Auto-komande.
Bitka na Bregalnici između srpskih snaga i bugarske vojske vodila se od 30. juna do 9. jula 1913. godine. Smatra se jednom od najkrvavijih obračuna u srpskoj istoriji.
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Milivoje Anđelković Kajafa, učesnik Majskog prevrata i svakog oslobodilačkog rata koji je Kraljevina Srbija vodila tokom druge decenije 20. veka, bio je ne samo jedan od najistaknutijih naših zapovednika, već svakako i jedan od najvećih tragičara tog sukoba.
U Nahodu, na severu Češke, austrougarske vlasti osnovale su Braunau logor u kome su utamničili oko 35.000 ljudi, najvećim delom Srba, od čega je bilo 2.000 dece mlađe od 16 godina. Preko 2.600 Srba je ovde ostavilo svoje kosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bitka na Bregalnici između srpskih snaga i bugarske vojske vodila se od 30. juna do 9. jula 1913. godine. Smatra se jednom od najkrvavijih obračuna u srpskoj istoriji.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.