Ovogodišnja čuvena i tradicionalna Pršutijada u zlatiborskom selu Mačkat biće održana od 14. do 16. februara u porti crkve Svetog Proroka Ilije .
Zlatiborska Pršutijada datira od 2001. godine kada je u crkvenom domu u Mačkatu održana izložba na prvom Sajmu užičke pršute kako je tada manifestacija nazvana, da bi kasnije dobila sadašnji popularni naziv.
- Sama ideja tada, 2001. godine, koja važi i sada je proistekla iz lokalne zajednice, iz samog Mačkata i okolnih sela u kojima ima proizvođača tradicionalnih suvomesnatih proizvoda, a ta ideja jeste da se prezentuje upravo ovaj tradicionalni proizvod koji se proizvodi na jako uskom području, teritorijalno posmatrano, vekovima unazad. Sa druge strane, ideja je i da se ojačaju i druge grane, poljoprivreda i stočarstvo“, kažu za RINU u Ekoagraru.
Ako se uzme u obzir da je prva Pršutijada organizovana u crkvenom domu sa svega nekoliko proizvođača, ono što se svakako menja je broj lokalnih proizvođača koji učestvuju na manifestaciji, tako da on svake godine raste, sve ih je više kako manifestacija odmiče.
Čuvajuću tradiciju veliki broj meštana sela Mačkat odlučio se za preradu mesa, pa tako odavde u svet odlaze najkalitenija svinjska i goveđa pršuta, ali i slanina i kobasice. Ono što doprinosi njihovoj posebnosti jeste spoj mediteranske i kontitinenatlane klime, kao i specifična ruža vetrova. Porodica Filipović decenijama živi samo od poljoprivrede i još su jedan dokaz da ko može i želi da radi uspeh je neizostavan.
- Kod nas se tradicija sušenja prušute prenosi sa kolena na koleno, to je prvo što se nauči u našem domaćinstvu. Ono što je najvažnije jeste da se nalože bukova drva, a sam proces sušenja traje 20 dana i vreme se mora ispoštovati tačno u minut. Tu se ništa ne menja, već se prate stari recepti. Jedino što smo menjali jesu samo objekti, koje smo obnovili zahvaljujući državnim subvencijama“, rekao je domaćin Miladin Filipović.
Nijedna svečana trpeza ne može se zamisliti bez mesa, a jedan od najcenjenijih prerađevina je pršuta. Na svetu je najpoznatija i najskuplja španska pršuta, mada mi možda imamo i bolju! Marko Jevtić iz Velike Plane pre par godina je dobio ideju da svoje svinje tovi potpuno zdravo - voćem i povrćem.
Posle dve godine u porti crkve Svetog Ilije u zlatiborskom selu Mačkat u naredna tri dana održava se Sajam suvomesnatog mesa "Pršutijada". U odnosu na prethodne godine, ova "Pršutijada“ je bila malo siromašnija sa brojem izlagača, ali kvalitet svakako nije izostao.
Ono što je jako važno na putovanjima, jeste da se sa svakog vratite sa bar jednim suvenirom. Međutim, na Zlatiboru je to malo drugačije jer se umesto sa magnetima i razglednicama turisti kućama vraćaju sa - pršutom, kajmakom, slaninom i sirom
Sezona sušenja pršute krenula je još 29. novembra, ali tada su počele i nove muke. Naime, uporedo sa sušenjem, kreće i sezona kradljivaca pršute i dimljenog mesa
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nijedna svečana trpeza ne može se zamisliti bez mesa, a jedan od najcenjenijih prerađevina je pršuta. Na svetu je najpoznatija i najskuplja španska pršuta, mada mi možda imamo i bolju! Marko Jevtić iz Velike Plane pre par godina je dobio ideju da svoje svinje tovi potpuno zdravo - voćem i povrćem.
Severni morski put duž ruske arktičke obale ubrzano prestaje da bude daleka vizija Moskve i Pekinga i pretvara se u stvarni trgovinski koridor između Azije i Evrope.
Dokazani srbomrzci i zagrebački mediji ponovo pokreću sramne epizode iz prošlosti kako bi podsetili javnost na vreme kada su predstavnici vlasti u Beogradu savijali kičmu i klečali pred Hrvatskom!
Ekonomski analitičar i česti gost tajkunskih televizija Miša Brkić javno je ponizio i ugasio sve nade opozicije, priznavši surovu istinu da uz ovakva finansijska davanja i rast standarda građana, niko ne može da pobedi predsednika Aleksandra Vučića!
Opozicioni agitator i propali blokader Zlatko Kokanović ponovo je udario na sopstvenu državu, svesno čineći teška krivična dela i izmišljajući bolesne laži o požarima koji su zadesili Srbiju – i to uz javno priznanje da za svoje optužbe nema baš nikakve dokaze!
Opozicioni politički lešinari, koji danima optužuju državu za prirodnu katastrofu, dobili su najžešći udarac i to direktno od svog istaknutog suborca i profesora Šumarskog fakulteta Ratka Ristića!
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Bentliji, Roleksi, hoteli, vile, tajne sobe pune zlata, pa čak i garaže obložene mermerom... Novac za koji istražitelji sumnjaju da je stečen kriminalom često ne ostaje samo na računima, već se pretvara u luksuz koji je teško sakriti. Automobili, skupoceni satovi, nekretnine i zlato postaju simbol moći, ali i svojevrsni trofeji kriminalaca, koji na kraju često završe na spisku zaplenjene imovine.
Strahinja Ičelić (28) ubijen je na današnji dan pre tačno 10 godina u jezivoj zasedi na terasi svog stana u prizemlju zgrade u Čačku, svega dve nedelje nakon što je odslužio zatvorsku kaznu i izašao na slobodu.
Na niškom Keju Kola srpskih sestara, na današnji dan pre devet godina, odigrao se krvavi obračun u kom je ubijen bivši pripadnik niškog odreda Žandarmerije Saša Mihajlović, poznat pod nadimkom Butra.
Maroko je ponovo otvorio pitanje suvereniteta nad Seutom i Meliljom, španskim gradovima na severu Afrike, poručivši da na njih polaže „istorijsko i geografsko pravo“ i da želi pregovore sa Madridom čiji bi konačni cilj bio njihov „povratak u okrilje domovine“, dok je Španija zahtev kategorički odbacila.
Velika Britanija odobrila je da Ukrajini budu predati poverljivi tehnički podaci o britanskim komponentama krstareće rakete dugog dometa Skalp, čime London otvara put da Kijev zajedno sa Francuskom pokrene sklapanje tog oružja na ukrajinskoj teritoriji.
Najmanje 30 ljudi poginulo je kada se ogromna masa otpada sa deponije Dar es Salam u glavnom gradu Gvineje Konakriju posle obilnih kiša sručila na okolne kuće, i to samo nekoliko sati pre nego što je deponija, zbog opasnosti od urušavanja, trebalo da bude zatvorena.
Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Valerij Zalužni upozorio je da sumnje u dalji put zemlje već počinju da prožimaju ukrajinsko društvo, dok je politički sistem izgrađen posle 1991. opisao kao „klanovsko-oligarhijsku republiku“ koja je sistematski rušila poverenje i jedinstvo građana.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Nova funkcija kompanije Comcast pretvara određene Xfinity rutere u neku vrstu senzora koji mogu da registruju kretanje u domu, ali uz pitanje koje se tiče privatnosti.
Pranje tepiha često zahteva mnogo vremena, naročito kada treba ukloniti prašinu, neprijatne mirise i sitne naslage. Ipak, postoji jednostavan način da se tepih osveži bez iznošenja i višesatnog ribanja.
Ako su u porodici postojale srčane bolesti, rizik može biti veći, ali to ne znači da ćete ih sigurno dobiti. Kardiolog doktor Dibanšu Gupta ističe da veliku ulogu imaju i životne navike.
Pevačica Jelena Karleuša svojevremeno je govorila o početku romanse sa Duškom Tošićem, prisetivši se njihovog prvog susreta i detalja koji su je kod tada mladog fudbalera osvojili.
Pevačica Dragica Zlatić danas ima poseban razlog za slavlje - njena maca proslavlja punoletstvo, a ponosna vlasnica potrudila se da ovaj dan učini nezaboravnim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.