Za podizanje 100 evra na bankomatu u inostranstvu na proviziju i kursne razlike skinuće vam oko 500 dinara
Svi oni koji ovog leta ne ponesu dovoljno keša na letovanje u inostranstvo trebalo bi da znaju da su provizije za podizanje gotovine na bankomatima ili šalterima inostranih banaka preskupe! Ko želi da podigne 100 evra sa bankomata, moraće banci da ostavi bar tri evra, odnosno oko 360 dinara, što nije malo. Uz to, može da se desi da imate i troškove konverzije dinara u devize po veoma nepovoljnom bankarskom kursu, što bi na 100 evra moglo da iznosi još 150 dinara, pa će ukupan trošak za ovu transakciju biti 510 dinara!
Kada u inostranstvu podižete novac sa svog dinarskog računa, gubite na konverziji domaće valute u evro. Tako ćete na sumu od 100 evra dobiti oko 150 dinara manje u odnosu na to da ste evre kupili u menjačnici u Srbiji pre polaska na put. Zbog nepovoljnijeg kursa banaka u ovom slučaju ova transakcija koštaće vas oko 1,3 odsto od sume koju podižete. Kada je u pitanju namet koji plaćate kroz provizije, one se za debitne kartice, kada ih koristite u inostranstvu, kreću uglavnom oko dva do tri odsto po svakoj transakciji, ali ne manje od tri evra. Najgora opcija je korišćenje kreditnih kartica, za koje na podignuti iznos plaćate dodatnu proviziju za keš, uglavnom tri do pet procenata, ali je minimalan iznos koji će vam skinuti po transakciji četiri evra.
Foto: Informer
Kreditna preskupa
Za isplatu novca na šalteru banke u inostranstvu korišćenjem debitne kartice provizija je od dva do tri odsto ili minimum dva-tri evra. Za kreditne kartice, u slučaju da novac uzimate sa šaltera, minimalan iznos je u pojedinim bankama i do pet evra. Pojedine banke u svojim tarifnicima nemaju fiksni deo, pa idu samo na procenat ukupne sume koji se najčešće kreće tri ili četiri odsto, ali ima i banaka koje ovu uslugu naplaćuju pet odsto.
Za kupovinu karticom provizija jedan odsto
Za plaćanje robe ili usluga u trgovinama kreditnom karticom u inostranstvu po izvršenoj transakciji najčešće će vam skinuti jedan odsto od plaćenog iznosa na ime provizije. To znači da ako ste u nekom butiku kupili garderobu za oko 70 evra, na ime provizije ostavićete 0,7 evra ili 84 dinara.
U Narodnoj banci Srbije navode da naši građani ne obavljaju veliki broj transakcija u inostranstvu.
- Od ukupnog broja izvršenih transakcija platnim karticama izdatim u Srbiji više od 95 odsto se obavi u Srbiji, dok se samo oko pet odsto transakcija obavi u inostranstvu - ističu u Narodnoj banci Srbije.
Kada je reč o dnevnim i mesečnim limitima za potrošnju putem platnih kartica u inostranstvu, u Narodnoj banci objašnjavaju da limite za korišćenje platne kartice određuje banka izdavalac u skladu sa svojom poslovnom politikom i ugovorom sa korisnikom.
- U praksi postoje različiti limiti, na primer, izvršenje maksimalnog broja transakcija ili maksimalnog iznosa u određenom periodu, ali sve uz saglasnost korisnika kartice - navode u NBS.
Foto: Freepik.com
Ponesite gotovinu
Stručnjaci navode da podizanje gotovine na bankomatima u drugim zemljama nije nimalo naivan, a ni minimalan trošak. Zato savetuju da se usluge bankomata što manje koriste.
Dejan Gavrilović, predsednik Udruženja bankarskih klijenata "Efektiva", upozorava da nam banke u inostranstvu naplaćuju znatno veće provizije nego u Srbiji.
- Naknade su veće i za plaćanje karticama i za podizanje novca sa bankomata. Zato je moj savet da se nosi keš i da se što manje koriste usluge banaka, posebno na bankomatima - kaže Gavrilović.
Saveti za korišćenje
* Pre nego što otputujete, proverite u banci da li kartica koju imate može da se koristi u inostranstvu, kao i koje su naknade za korišćenje.
* Visina provizije za korišćenje bankomata u inostranstvu razlikuje se zavisno od vrste kartice, iznosa koji se podiže i same banke. Ukoliko ste primorani da podignete novac s bankomata, u tu svrhu koristite debitnu karticu, jer su provizije najčešće niže nego za kreditne kartice.
* Ukoliko posedujete platnu karticu koja zadužuje vaš dinarski račun, morate imati u vidu troškove konverzije valute, čija se visina razlikuje od vrste valute i same banke.
* Ukoliko je platna kartica vezana za dinarski račun, prilikom plaćanja karticom banka će, nakon konverzije, automatski rezervisati sredstva na vašem računu u odgovarajućoj dinarskoj protivvrednosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.