Novosadske predškolske ustanove dobile su 72 visinometra radi ranog otkrivanja niskog rasta kod dece
Nizak dečji rast nije samo estetski problem, kako ga najčešće doživljavaju, već može ukazati i na ozbiljnije zdravstvene probleme. Hormon rasta osim što utiče na linearni rast kostiju, ima i niz značajanih uloga u metabolizmu ugljenih hidrata, proteina i masti.
Njegov nedostatak pored niskog rasta i niske brzine rastenja (ispod 4,5 cm godišnje) može pruzrokovati i nagomilavanje masnog tkiva u predelu trupa, smanjenje mišićne mase, probleme sa kostima, lošu kogniciju i drugo. Ukoliko dete ne raste četiri do pet centimetara godišnje ili ako mu se usporava rast, savetuje se odlazak kod endokrinologa.
Iz tog razloga je od najvećeg značaja dijagnozu postaviti u što ranijem periodu razvoja deteta kako bi se primenom odgovarajuće terapije postigao željeni cilj. U svemu tome najvažniju ulogu ima primarna zdravstvena zaštita, zato su redovni sistematski pregledi dece od najvećeg značaja, kao i pravovremeno informisanje o problemima koji mogu da nastanu zbog poremećaja rasta.
Foto: privatna arhiva
Nizak rast kod dece treba otkriti na vreme
Podizanje svesti
- Udruženje „Roditelj“ veoma dugo radi na podizanju svesti među roditeljima, lekarima i vaspitačima na temu niskog rasta kod dece. Vrtići su idealno mesto da se o ovom problemu misli i vaspitači redovnim merenjem dece mogu primetiti eventualni problem i skrenuti pažnju roditeljima. Svest o važnosti praćenja rasta deteta još uvek nije dovoljno razvijena, pa se veliki broj mališana sa ovim poremećajem dijagnostikuje onda kada je prekasno za terapiju - kaže za Informer.rs Gordana Plemić, predsednica Udruženja ''Roditelj''.
Ona dodaje da je merenje visine dece obavezno na sistematskim pregledima, a po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, u toku prve godine, dete se na sistematskim pregledima meri sedam puta, u drugoj godini dva puta, potom jednom godišnje do kraja redovnog školovanja. U toku prve godine, dete poraste oko 25 centimetra, u drugoj oko 12, u trećoj osam, potom oko četiri centimetra godišnje, do puberteta.
Niska telesna visina roditelja najčešće objašnjava nizak rast deteta, ali to ne sme biti razlog da se dete ne uputi endokrinologu, čim se uoči poremećaj. Rano otkrivanje poremećaja rasta značajno poboljšava prognozu u pogledu mogućnosti dostizanja normalne telesne visine u onim poremećajima rasta u kojima postoji efikasan način lečenja.
Doc. dr Maja Ješić, pedijatar-endokrinolog u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj napominje da je primećeno da se u poslednje vreme ova dijagnoza sve češće postavlja kod dece u mlađem uzrastu, što se ranijih godina nije dešavalo.
- Najčešći endokrinološki uzroci niskog rasta su nedostatak hormona rasta i nedostatak hormona štitaste žlezde, a od ostalih patoloških uzroka nizak rast može biti prouzrokovan intrauterusnim zastojem u rastu, celijakijom, različitim genetskim sindromima, hroničnim bolestima - navodi doc. dr Ješić.
Foto: pixabay
Dijagnoza se postavlja u mlađem uzrastu
Uzroci niskog rasta
Nedostatak hormona rasta kod dece može biti nepoznatog i poznatog porekla, urođeni i stečeni. Kada se radi o urođenom nedostatku hormona rasta, najčešće se uočava posle druge godine života, a uzroci mogu biti genetski uslovljeni ili razvojni poremećaji glave, koji se javljaju sporadično. U stečene uzroke spadaju ozbiljne povrede glave, tumori glave, infekcije centralnog nervnog sistema, zračenje glave, ističe doc. dr Ješić.
Lečenje injekcijama
Deca sa ovim problemom leče se injekcijama hormonom rasta, koje su obezbeđene o trošku Republičkog fonda za zadravstveno osiguranje.
- Osnovni preduslov uspešne terapije je što ranije postavljanje dijagnoze i postizanje maksimalne visine pre početka puberteta. Osim stimulacije linearnog rasta, hormon rasta ima višestruka korisna delovanja koja obuhvataju održavanje normalnog telesnog sastava i metabolizma tokom celog života. Zato se kod osoba sa dokazanim nedostatkom hormona rasta preporučuje supstitucija tog hormona i posle prestanka rasta u visinu, ali u dozama koje su manje od susptitucionih doza u detinjstvu i adolescenciji – zaključuje doc. dr Ješić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.