Kod težih slučajeva covid 19, koronavirus izaziva pneumoniju, pa se detektuje i nizak nivo kiseonika u krvi, koji se stručno zove saturacija
U vreme pandemije koronavirusa, često čujemo izraze „saturacija“ i „pulsni oksimetar“. Šta je saturacija, zašto je tako važna u praćenju covid 19 i kako se meri?
Eritrociti, odnosno crvena krvna zrnca, služe da prenose kiseonik od pluća do tkiva i ugljen-dioksid od tkiva do pluća. Oba transporta se obavljaju uz pomoć hemoglobina, proteina koji vezuje kiseonik. Hemoglobin u krvi se „puni“ kiseonikom prilikom prolaska kroz pluća (venska krv), a zatim „otpušta“ kiseonik u tkiva (arterijska krv).
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Saturacija kiseonikom predstavlja odnos saturisanog hemoglobina, odnosno hemoglobina „napunjenog“ kiseonikom, i nesaturisanog hemoglobina u krvi. Ljudski organizam na veoma precizan i specifičan način reguliše nivo kiseonika u krvi. Normalne vrednosti saturacije kiseonikom u arterijskoj krvi je 96-99 odsto. Ukoliko vrednost padne ispod 90 odsto, to stanje se naziva hipoksemija. Vrednosti ispod 80 odsto dovode do poremećaja funkcionisanja vitalnih organa, i do respiratornog i srčanog zastoja.
Organizam održava nivo kiseonika u krvi najvećim delom putem disanja, odnosno kako je već objašnjeno, hemoglobin se transportuje putem venske krvi do pluća gde se vezuje za kiseonik, koji potom nosi do organa.
Uzroci hipoksemije, odnosno niske saturacije krvi kiseonikom su:
Covid-19
akutni respiratorni distres sindrom (ARDS)
astma
HOBP (hronična opstruktivna bolest pluća)
anemija
emfizem pluća
pneumonija (zapaljenje pluća)
i mnoga druga plućna oboljenja
Simptomi hipoksemije su:
glavobolja
nedostatak daha
lupanje srca
kašalj
konfuzija
cijanoza – plava prebojenost kože
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Kod težih slučajeva Covid-19, koronavirus zahvata i oštećuje i pluća, odnosno izaziva pneumoniju, pa samim tim se detektuje i niska saturacija. Međutim, primećeno je da se kod nekih pacijenata niska saturacija javlja i bez jasnih simptoma oboljenja pluća, kao što su kašalj, visoka temperatura, bolovi u grudima. Odnosno, pacijenti počinju da razvijaju upalu pluća, ali se simptomi ne pojavljuju odmah, čak nekad danima izostaju. Pacijenti čak mogu da razviju simpome hipoksije koji se teško prepoznaju, kao što je neobjašnjiva euforija ili konfuzija. Naučnici ovaj fenomen nazivaju i „tiha“ ili „srećna hipoksija“.
Iako svi pacijenti sa težom kliničkom slikom imaju i nisku saturaciju kiseonika, još uvek nema studija da li je niska saturacija povezana sa lošijim ishodom bolesti.
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Saturacija kiseonikom se meri na nekoliko načina. Prvi je pulsni oksimetar koji uz pomoć senzora koji se postavlja na prst pacijenta meri talasne dužine svetlosnih zraka koje proizvodi, čime utvrdjuje odnos saturisanog i nesaturisanog hemoglobina i daje vrednost u procentima. Pulsni oksimetar pored saturacije, najčešće pokazuje i vrednost pulsa. Drugi način je analizom gasovaiz arterijske krvi, pri čemu se krv najčešće vadi iz radijalne arterije – arterije na ručnom zglobu. Poslednji način merenja saturacije je spirometrijom (disanje u cev), kojom se procenjuje i funkcija pluća.
Na tržištu su dostupni razni pulsni oksimetri koje svi mogu da koriste samostalno i u kućnim uslovima. Ukoliko ste vi ili neko iz vaše porodice oboleli od korone, možda nije loše uložiti u ovaj relativno jeftin aparat koji možete kupiti u skoro svakoj apoteci. Pulsni oksimetar nakon postavljanja na prst će vam na ekranu prikazati dva broja – jedan je saturacija krvi a drugi puls (brzina otkucaja srca). Normalna vrednost saturacije je iznad 96%, a normalna vrednost pulsa je 60-100 otkucaja u minutu. Ukoliko vidite da saturacija kiseonika u krvi opada ispod ove vrednosti, javite se odmah u dežurnu covid ambulantu, prenosi Espreso.
Tužilaštvo je oformilo predmet za jednu privatnu bolnicu u Skoplju i njenog vlasnika Ž.M. na osnovu medijskih informacija da su na kovid pacijentima sprovođeni eksperimentalno lečenje i nedozvoljena klinička ispitivanja, objavljenim u dokumentarcu Istraživačke reporterske laboratorije (IRL) Makedonija
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tužilaštvo je oformilo predmet za jednu privatnu bolnicu u Skoplju i njenog vlasnika Ž.M. na osnovu medijskih informacija da su na kovid pacijentima sprovođeni eksperimentalno lečenje i nedozvoljena klinička ispitivanja, objavljenim u dokumentarcu Istraživačke reporterske laboratorije (IRL) Makedonija
Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI) uhvatila je danas na aerodromu u Tivatu političara Borisa Tadića dok iz dana u dan po tajkunskim medijima i društvenim mrežama kuka kako se u Srbiji "teško živi", očigledno nema ni malo problem da spakuje kofere i ode na letovanje.
Blokaderska voditeljka medijske trovačnice N1 pokušala da provocira, a odgovorom joj je održan brutalni čas iz patriotizma, te je očitana lekcija medijima koji sramno lešinare nad srpskom nesrećom.
Sramne provocije i otrovni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu i pravoslavne vernike ne prestaju. Blokaderčina sa dna kace Goran Ješić otišao je korak dalje u svojoj bolesnoj mržnji i udario direktno na SPC.
Policijski službenici Uprave kriminalističke policije, Službe za kriminalističko obaveštajni rad, UKP PU za grad Beograd, PU Valjevo, Specijalne antiterorističke jedinice, u Beogradu, uhapsili su M. S. (30) za kojim su raspisane potrage PU Valjevo i PU za grad Beograd, UKP, Odeljenje za borbu protiv droga.
Vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer koji je u jednom krivičnom postupku pravosnažno osuđen na 16 godina zatvora, a u drugom prvostepeno na 40 godina dugotrajnog zatvora, ne bi automatski iza rešetaka proveo 56 godina.
Turski državljanin K. E. (24), osumnjičen za ubistvo ruske državljanke Ljudmile Turkove Konstantinove (27), boravio je oko dva meseca u iznajmljenom stanu u Borči, gde je, kako se saznaje, živeo sa suprugom koja je nekoliko dana pre zločina otišla u Istanbul.
Ružica Mijajlović iz svrljiškog sela Pirkovac, snaja Jovana Mijajlovića (80) čiji je ubica Ljubisav Trifunović (83) danas osuđen na 14 godina zatvora, očekivala je strožu kaznu pa se nada da će se Više javno tužilaštvo žaliti na prvostepenu presudu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Iako ne postoji siguran način da to odmah potvrdite, postoje određeni znaci koji mogu ukazivati na to da je vaš broj završio na listi blokiranih kontakata.
Posle dugog čekanja i brojnih glasina, poznato je kada se očekuje izlazak GTA VI, a otkriveni su i novi detalji o priči, glavnim likovima, mapi i platformama na kojima će igra biti dostupna.
Mustafa Durdžić, otac rijaliti učesnika Asmina Durdžića javno je pružio podršku Hani Duvnjak i Neriu Ružanjiu nakon što se par žestoko sukobio sa Aneli Ahmić u emsiji "Narod pita".
Bivši učesnik rijalitija Bora Santana otkrio je da od nekretnina poseduje hacijendu, koju je pretvorio u unosan biznis, a spomenuo je i zoološki vrt koji je takođe u njegovom vlasništvu.
Reper Dragomir Despić Desingerica nedavno je upitan o povratku Milana Stankovića na muzičku scenu, a tom prilikom potkačio je kolegu nazvavši ga "malim Kinezom".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.