Ovogodišnji Frut-net forum jugoistočne Evrope u Beograd je doveo predstavnike vodećih evropskih kupaca i distributera svežeg voća i povrća iz Mađarske, Švedske, Italije, Poljske, Belgije i drugih zemalja. Da su srpskim proizvođačima voća i povrća potrebni takvi partneri, potvrđuje prisustvo velikog broja firmi.
Među kupcima je i "Revergrup" sa godišnjim obrtom od 82 milijarde evra i sa prodavnicama u Nemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumuniji, Bugarskoj i Litvaniji.
- Interesuje nas svo voće i povrće, u tom periodu godine kada ga nema na tržištima na kojima mi nosimo robu - kaže Gordan Tolevski iz "Eurogrup Italija“.
Voće i povrće, prema podacima Privredne komore Srbije učestvuje sa 25 odsto u ukupnom agrarnom izvozu. Polovina od toga se plasira upravo na tržište Evropske unije.
"Tržište voća i povrća, veoma bitno tržište za celokupnu privredu i poljoprivredu Srbije obuhvata značajan deo našeg izvoza u poljoprivredi koja je možda i najzdravija grana srpske privrede jer beleži dugogodišnji suficit“, rekao je Mihailo Vesović iz PKS.
- U narednom periodu zajedno sa našim projektom "Velika i mala preduzeća" podržavaćemo mala i srednja preduzeća koja se bave proizvodnjom raznih produkata od voća i povrća - kaže Naida Zečević Bin, direktorka kancelarije za demokratski i ekonomski razvoj USAID – Srbija.
Među najtraženijem je srpska jabuka, a ova godina je za proizvođače rodna. Biće kažu negde oko pola miliona tona, raznih sorti. Dok su u zasadima pre 10-12 godina dominirale sorte koje se traže u Rusiji, osvajanjem evropskog, a zatim i tržišta Bliskog i Dalekog istoka kaleme se i sorte prilagođene tamošnjim ukusima.
- Mislimo da ćemo sledeće sezone, od avgusta sledeće godine da krenemo sa prvim isporukama za kinesko tržište. Naravno, tu ne treba da se zaustavimo, treba da otvaramo neka druga tržišta. Na primer, zanimljivo je tržište Južne Amerike - ukazuje Gojko Zagorac, predsednik srpske asocijacije proizvođača jabuka.
- Luk i šargarepa su roba koja ne trpi prevelik transport zato što je to roba koja je obično jeftina i tu je svaki cent jako bitan i onda smo pretežno orijentisani na okolna tržišta, oko Srbije, ali recimo naša firma proizuvodi i konzumnu višnju koja je proizvod koji ima veću cenu - kaže Nandor Vereš iz zadruge Agrosoj iz Neuzine.
Budžetom za narednu godinu za poljoprivredu je namenjeno oko 105 milijardi dinara. Prvi put će celokupan iznos biti usmeren na podsticajne mere i subvencije jer će, kako obećavaju u resornom ministarstvu, svi dugovi prema poljoprivrednicima biti izmireni do kraja godine.
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom otvara vrata za bescarinski izvoz oko 10.000 srpskih proizvoda. Kod nas će sa tog tržišta dolaziti 2.000 proizvoda manje. Država kaže – uglavnom ono što ne proizvodimo sami. Očekuju da će sporazum povećati obim domaće privrede i dovesti nove investitore.
Ukrajina je počela da izvozi žito preko hrvatskih morskih luka, kako bi proširila izvozne rute dok su njene crnomorske luke blokirane, izjavila je danas prva potpredsednica ukrajinske vlade Julija Sviridenko.
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za sedam meseci ove godine iznosila je 38,3 milijarde evra, što je bilo 0,3 odsto više nego u isto vreme prošle godine, objavio je pre nekoliko dana Republički zavod za statistiku (RZS).
Rusija je uspela da preusmeri čitav obim izvoza nafte koji je bio doveden u pitanje zbog sankcija Zapada i do smanjenja prodaje nije došlo, izjavio je ministar energetike Nikolaj Šuljginov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom otvara vrata za bescarinski izvoz oko 10.000 srpskih proizvoda. Kod nas će sa tog tržišta dolaziti 2.000 proizvoda manje. Država kaže – uglavnom ono što ne proizvodimo sami. Očekuju da će sporazum povećati obim domaće privrede i dovesti nove investitore.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Blokaderi su doživeli neviđenu sramotu u Kraljevu! Umesto masovnog okupljanja, dobili smo bežaniju u kafiće i debelu hladovinu, dok je na mrežama usledilo pljuvanje zbog neviđene sramote!
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević pozvao je danas međunarodnu zajednicu da pod hitno reaguje na kontinuirano ugnjetavanje srpskog naroda od strane režima u Prištini, nakon što je na Gazimestanu, po završetku parastosa kosovskim junacima, privedeno najmanje 10 Srba.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da će spomenik hetmanu Ivanu Mazepi stajati na mestu gde se nekada nalazio demontirani spomenik Vladimiru Lenjinu u Kijevu.
Jemenski pokret Huti započeo je mobilizaciju velikih razmera kako bi se suprotstavio bilo kakvom kretanju vojnih snaga koje podržava Saudijska Arabija.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Mnoge domaće javne ličnosti konzumirale su drogu i to priznale, dok neki ipak nisu uspeli da se izbave iz kandži ovog užasnog poroka što ih je koštalo života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.